DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1952 str. 60 <-- 60 --> PDF |
Jng. D. Srdić (Zagreb) ŠUMARI I LOVNA PRIVREDA Danas se kod nas u FNRJ a napose u NRH vrlo mnogo govori o lovu kao privrednoj grani, te o njenom razvoju i unapređenju, kao i o koristima, koje lovna privreda može da pruži svojoj zajednici, svom.narodu. Iznalaze se metode rada, traže se što bolje organizacione forme rada za što brže unapređenje lovne privrede. Zašto je sve to potrebno? Jednostavno zato, što — ako se dobro i temeljito prouči značaj i važnost lovne privrede — uvidjet će se, da lov kao grana narodne privrede može i mora svom narodu i svojoj zajednici pružiti zavidne koristi i prihode. Kod nas se lov do sada uvrštavao u tzv. sporedna šumska iskorišćavanja (ljekovito bilje, razni šumski plodovi, gljive, kamen, zemlja i lov). To je iz temelja pogrešno, jer lov po svojoj važnosti, po svom značenju u prehrambene svrhe, po svojim prihodima, koje daje, ne smije biti nešto sporedno, na lov se mora gledati isto kao i na glavne šumske proizvode (drvo). Samo u tom slučaju lov mora da bude postavljen na potpuno zdrave temelje, na polju lovstva mora biti racionalno i potpuno intenzivno gospodarenje, moraju se striktno primjenjivati sve uzgojne, zaštitne i zakonske mjere, kao i naučne metode rada i principi nauke. Da bi se uvjerili da je lov zaista tako značajan, da se uvrštava u narodnu privredu kao posebna grana, potrebno je malo promotriti stanje, prilike i prihode lova u nekim evropskim državama prije II. svjetskog rata, gdje se lovstvu i njegovom razvoju posvećivala puna pažnja, gdje se je na polju lovstva racionalno i intenzivno gospodarilo (Njemačka, Čehoslovačka), paralelno s tim treba promotriti stanje i prilike kod nas u predratnoj Jugoslaviji, te u današnjoj Hrvatskoj, gdje je lov bio najvećim djelom, gotovo posve zanemaren. Iz tih nekoliko tabela i brojčanih podataka vidimo, koliki se prihodi mogu dobiti od lovne privrede samo od utrška postignutog za prodano meso ustreljene divljači. Usput treba istaknuti da su Njemačka i Češka u mnogo nepovoljnijim uslovima za razvoj lovne privrede. Kod njih su klimatske prilike mnogo nepovoljnije, zima mnogo ranije počinje i mnogo dulje traje, nego kod nas, gustoća stanovništva na 1 km2 je mnogo veća u njih nego kod nas, obrada zemljišta, agrikultura kod tih država je mnogo intenzivnija nego kod nas, samim tim ima mnogo manje prirodnih zaklona (živica, grmlja), a u vezi toga i sami prirodni prehrambeni uvjeti su slabiji. ČSR je teritorijalno za cea 50% manja od predratne Jugoslavije, a Njemačka dvostruko veća. Jedino u čemu su pounenute države u boljem položaju i što uvjetuje kod njih bolji razvoj lovne privrede je to, što je kultura i disciplina lovaca kao i s v <"> g ostalog stanovništva na zavidnoj visini, što lovne i druge zakonske propise poštuju i lovci i nelovci, zvjerokradica i krivo! o- v a c a nema . To su glavni razlozi da pomenute države postižu tako zavidne rezultate po pitanju lovne privrede. , 58 |