DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-3/1952 str. 27 <-- 27 --> PDF |
Ing, Bran. Pejoski (Skopje) RAZVOJ INDUSTRISKOG SMOLARENJA U PRVOM PETOGODIŠNJEM PLANU (1947—1951) Uvod - I pored realnih uslova za jednO´ induisitrisko- smolarenje u sastavu šumske privrede ono se pre rata nije moglo razviti na jednofj široj> osnovi. Ne bi imalo nikakvog smisla da ovom prilikom anializiramo sve one uzroke koiji su kočili razvoj ove tako važne i tako potrebne grane iskbrišćavanja šuma. Ondašnja naša proizvodnja, koncentrirana u jednom jedinom području N. R- Makedonije i(Kapina), obez^beđivala je samo oko 5^/o potrošnje, tako da oko 95>´/o potrebe, u kololonu i terpentinskom ulju morali smo uvoditi. Ceni se da su. predratne potrebe naše industrije za smolne derivate iznosile do 3,000 tona od koje količine na kolofon je dolaz^ikj^dp 2,500 tona a na terpentinsko ulje do 500 tona. Prvi Petogodišnji plan imajući u perspektivi povećanje osnovnog nivoa hemiske industrije i potrebno uvođenje industriskog smolarenja u cilju zadovoljenja prešnili potreba, postavio je osnove i za ovu novu granu iskorišćavanija šimia za naše prilike. Nesumnjivo, da naš današnji nivo hemiske industrije još nije postigao onaj step en razvitka koji mu zapravo predstioji. Samim tim osnovna potrošnja kololona i terpentinskog ulja je ograniičena na samo neke industriske grane. Da navedemo najvažnje: industrija boja i lakova, industrija hartije, industrija sapuna, farmaceutska industrija i još ndke manjeg značaja. Međutim, za čitavu oblast sintetičke organiske tehnologije (proizvodnja sintetičkog kamfora na bazi terpentinskog ulja, proizvodnja sintetičkih smola, terpenskih alkohola i dr.) do danaîs kod nas ovi osnovni proizvodi četinarskih smola (u prvom redu borove smole) nisu nalazili upotrebu. Nećemo preterati aiko naglasimo da će i naša hemiska industrija uskoro ovladati i šdrim područjem sintetske organske tehnologije. Tim-e će potrebe na kolofonu i terpenrtinskom ulju nesumljivo još više porasti u odnosu na predratne kao i prvih godina posleratne industriske proizvodnje. Nastaje pitanfe dali naš postojeći: fond borovih šuma (eventualno i smrčevihl i u kom opisegu, može zadovolîiti domaću potrošnju u kolofonu i terpentinskom ulju. Malo dalje ćemo pokušati da odgovorimo na ova pitanje. Važna je činjenica da smo u toku 1950 godine uvezli samo 8O0 tona kolofona i 200 tona terpentinskom ulja iz USA* (odnosno drvnog terpentinskog ulja — "vv^ood turpentine).**. Sto znači da je domaća proi^vodnia već te godine bila u stanju da podmiri 60:Vo potrošnje a na uvoz je otpalo * Po pod^icnma JMînis^taTstva s,poflj,ne tngovine z,a, 1950 ´^oidlnii, ** Din^no terp´enfcsfco ´Uilje ne dolbiju se iprera^dOini smole već -desti´îfâcijom i ekstraikcij^ oim ´boirovih ipaoijeva. 25 |