DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1952 str. 23 <-- 23 --> PDF |
laj najvredniji etat (prirast] ili najveći novčani prihod iz jelovih prebomih suma, tada bi se proizvodila za 3**/o manja količina drvne mase od najveće moguće, , - Kao najpovoljniji promjer sječive zrelosti za jelova stabla na dobrim bonitetima može se smatrati onaj od 60 cm. To se shvaćanje osniva na ovim činjenicama: prvo, da kod toga promjera sječive zrelosti na pripadnoj mu drvnoj zaJihi često nastupa proizvodnja najveće drvne mase, kako´ to pokazuju istraživanja Miletićev a (17); drugo, da je kvaliteta jelovih stabala s tim promjerom sječive zrelosti dobra, a mogu se osim toga s obzirom na tu debljinu racionalno izraditi i preraditi. Prema toime bi i pokriće potreba s proizvodima od jelovne kod prozvodnje jelovih sitabala s prsßnim pronljeröm od 60 cm bilo vrlo povoljno. Valja napomenuti, da su se prema Matthe w s u (15) stabla s prsnim promjerom od 60 cm (24 in.) smatrala u USA kao najpovoljnija, te su irnala najveću potražnju. Ako bi se u jelovim prebomim šumama na dobrim bonitetima, stojbine pristupilo proizvodnji jelovih stabala s promjerom sjećive zrelosti od 60 cm, tada može nastupiti situacija da taj promjer sječive zrelosti leži između promjera, kod kojega se godišnje proizvodi najveća drvna masa (50 om), i promjera, kod koga se godišnje proizvodi najvrednija drvna masa (85 cm). No može nastupiti i takvo stanje, da taj promjer bude identičan s promjerom sječive zrelosti, kod koga se proizvodi najveća, drvna masa. Iz izloženoga se vidi, da je situacija u prebomoj šumi jele donekle slična kao u visokoj regularnoj šumi, samo što ovdje dolaze zrelosti izražene promjerom,, dok su u regularnoj visokoj svjmi izražene vremenom, Naprijed smo istaknuli, kako smatramo, da se sastojine u visokoj regularnoj šumi na dobrim stojbinam.a ne bi smjele sjeći prije zrelosti proizvodnje najveće drvne mase. Isto tako držimo, da i u prebomim šumama socijalističke proizvodnje ne bi promjeri sječive zrelosti stabala na dobrim stojbinama smjeli biti tanji (slabiji) od promjera sječive zrelosti, kod kojih se proizvodi najveća količina drvne maise. Stabla se ne bi smjela smatrati zrelimia za sječu na dobrim stojbinama, dok nisu postigla taj promjer zbog već iznesenih razloga. Iznimku bi od toga činile samo izvanredne potrebe i slučajevi. Gornje izlaganje odnosilo se na prebome šume jele. ali će vjerojatno takvo stanje biti i kod bukve. Ističemo ovo vjerojatnim zbog toga, što nismo bili u mogućnosti da utvrdimo to stanje, jer nam manjkaju neki prijeko potrebni podaci (realna vremena preiaza za metodu po Borelu). Prikazavši teoretski naše gledanje o cilju šumskog gospodarstva u ^socijalizmu i njegovoj realizaciji potrebno je naglasiti, da smo u tim razmatranjima pošli od ovih dviju Oisnovnih pretpostavki. Prvo, da su u svijetu sređene ekonomske prilike ili bar mirnije. Dakle, . razmatranje isključujie ekstremne i kratkotrajne ekonomske promjene uzrokovane različitim momentima (naoružanje i t. d.), koji obično izazvaju potrebe s^^ecifične i različite od normalnih. Drugo, da će i u budućnosti (nekoliko decenija) postojati potrebe za istim, drvnim sortimentima kao i danas. Da li će tako stanje biti i u dalekoj budućno´sti, to je vrlo teško predviditi kod današnjeg gigantsikog razvitka tehnike (proizvodnih snaga) i golemih 21 |