DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1952 str. 22 <-- 22 --> PDF |
ženim promjerom sječive zrelosti, ne mora ujedno da bude drvna zaliha, na kojoj se proizvodi najveća moguća količina drvne mase- Drugim riječima, postoji jedan određeni promjer sječive zrelosti i njeniu odgovarajuća struktura i veličina drvne zalihe, kojom se uz iste stojbinske i gospodarske prilike proizvodi godišnje najveća količina drvne mase,^ Tako prema istraživanjima F r a n ç o i s - a (3) u jelovini prebomim sastojinama Savoje iznosi godišnja proizvodnja drvne mase po 1 hektaru kod ophodnjice od 8 godina i pronijera sječive zreloisti stabala od; 60 cm ..... . 12,03 m^ 50 cm ... -. . 13,44 m^ 80 om 10,52 m^ Najveća je godišnja proizvodnja ukupne drvne mase na drvnoj zalihi, koja odgovara promjeru sječive zrelosti od 50 cm. Kako se vidi iz tih podataka, razlika je u godišnjoj količini proizvedene drvne mase po hektaru znatna. Ona za promjere sječive zrelosti od 60 i 50 cm iznosi 1,41 m^ a za promjere sječive zrelosti od 80 i 50 cm čak 2,92 m-^. Do sličnih rezultata dolazi i Mileti ć (17) u svojim najnovijim istraživanjima za jelu. U nekim njegovim normalama proizvodi se godišnje najveća količina drvne mase na jedinici površine kod promjera sječive zrelosti od 50 cm, a u drugim kod promjera sječive zrelosti od 60 cmMeđutim je razlika između godišnjih proizvedenih količina drvne mase na jedinici površine kod njegovih normala mnogo manja. Ta razlika iznosi maksimalno 0,601 m^ po hektaru, a u glavnom je posljedica unaprijed utvrđenog promjera sječive zrelosti. Kako vidimo, ona je mnogo manja nego kod François-a. Analogno što vrijedi za proizvodnju najveće moguće drvne mase, koju ovdje promatramo na temelju promjera sječive zrelosti i njima odgovarajuće veličine i strukture drvne zalihe, vrijedi i za proizvodnju najvrednije drvne mase. Postoji jedan određeni promjer sječive zrelosti stabala i njemu odgovarajuća veličina i struktura drvne zalihe, s kojom se uz isfte stojbinske i gospodarske prilike proizvodi godišnje najvrednija drvna masa. Taj se promjer može utvrditi putem metode od Borela , koju navode S c h a e f f e r, G a z i n i D´A 1 v e r n y {24|. Tako smo na temelju metode Borela i podataka od Miletića, Fran- çois-a, Schaeffer. Gazin, D´Alverny-a utvrdili, da proizvodnja najvrednije drvne mase u zdravim jelovim prebomvm sastojinama na dobrim stojbinama nastupa kod promjera sječive zrelosti od 85 cm^\ dok proizvodnja najveće drvne mase na temelju tih. podataka nastupa kod promjera sječive zrelosti od 50 cm. Zatim smo izračunali, da ako se žele proizvoditi stabla sa promjerom sječive zrelosti od 50 cm, da bi tada od,tSovarajući godišnji etat (prirast^ bio za 14^´o manji u vrijednosti od najvrednijeg etata, kou se dobiva kod promjera sječive zrelosti stabala od 85 cm. Ako bi se pak želio dobivati ^^ PnI:iko.m to´gii računanja računali smo s razlicitini cijcnoma /a 1 m´´ jelovine. Vtšc su cijene uzete za-jare OebljinsTve raizrede. .jer su oiii vred´nijl. Na.i>ominjcino, fia u Froncu´Sikoi, NjciniLieikoj i .^vüicarskoj cijene po kuibnom metru r-astu s ja.čim iltnbijinskii.m raizrcdima. 20 |