DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-3/1952 str. 22     <-- 22 -->        PDF

ženim promjerom sječive zrelosti, ne mora ujedno da bude drvna zaliha,
na kojoj se proizvodi najveća moguća količina drvne mase- Drugim
riječima, postoji jedan određeni promjer sječive zrelosti i njeniu odgovarajuća
struktura i veličina drvne zalihe, kojom se uz iste stojbinske i
gospodarske prilike proizvodi godišnje najveća količina drvne mase,^ Tako
prema istraživanjima F r a n ç o i s - a (3) u jelovini prebomim sastojinama
Savoje iznosi godišnja proizvodnja drvne mase po 1 hektaru kod ophodnjice
od 8 godina i pronijera sječive zreloisti stabala od;


60 cm ..... . 12,03 m^
50 cm ... -. . 13,44 m^
80 om 10,52 m^


Najveća je godišnja proizvodnja ukupne drvne mase na drvnoj zalihi,
koja odgovara promjeru sječive zrelosti od 50 cm. Kako se vidi iz tih
podataka, razlika je u godišnjoj količini proizvedene drvne mase po
hektaru znatna. Ona za promjere sječive zrelosti od 60 i 50 cm iznosi
1,41 m^ a za promjere sječive zrelosti od 80 i 50 cm čak 2,92 m-^.


Do sličnih rezultata dolazi i Mileti ć (17) u svojim najnovijim
istraživanjima za jelu. U nekim njegovim normalama proizvodi se godišnje
najveća količina drvne mase na jedinici površine kod promjera sječive
zrelosti od 50 cm, a u drugim kod promjera sječive zrelosti od 60 cmMeđutim
je razlika između godišnjih proizvedenih količina drvne mase
na jedinici površine kod njegovih normala mnogo manja. Ta razlika iznosi
maksimalno 0,601 m^ po hektaru, a u glavnom je posljedica unaprijed
utvrđenog promjera sječive zrelosti. Kako vidimo, ona je mnogo manja
nego kod François-a.


Analogno što vrijedi za proizvodnju najveće moguće drvne mase,
koju ovdje promatramo na temelju promjera sječive zrelosti i njima odgovarajuće
veličine i strukture drvne zalihe, vrijedi i za proizvodnju najvrednije
drvne mase. Postoji jedan određeni promjer sječive zrelosti
stabala i njemu odgovarajuća veličina i struktura drvne zalihe, s kojom
se uz isfte stojbinske i gospodarske prilike proizvodi godišnje najvrednija
drvna masa. Taj se promjer može utvrditi putem metode od Borela ,
koju navode S c h a e f f e r, G a z i n i D´A 1 v e r n y {24|.


Tako smo na temelju metode Borela i podataka od Miletića, Fran-
çois-a, Schaeffer. Gazin, D´Alverny-a utvrdili, da proizvodnja najvrednije
drvne mase u zdravim jelovim prebomvm sastojinama na dobrim stojbinama
nastupa kod promjera sječive zrelosti od 85 cm^\ dok proizvodnja
najveće drvne mase na temelju tih. podataka nastupa kod promjera
sječive zrelosti od 50 cm.


Zatim smo izračunali, da ako se žele proizvoditi stabla sa promjerom
sječive zrelosti od 50 cm, da bi tada od,tSovarajući godišnji etat (prirast^
bio za 14^´o manji u vrijednosti od najvrednijeg etata, kou se dobiva kod
promjera sječive zrelosti stabala od 85 cm. Ako bi se pak želio dobivati


^^ PnI:iko.m to´gii računanja računali smo s razlicitini cijcnoma /a 1 m´´ jelovine.
Vtšc su cijene uzete za-jare OebljinsTve raizrede. .jer su oiii vred´nijl. Na.i>ominjcino,


fia u Froncu´Sikoi, NjciniLieikoj i .^vüicarskoj cijene po kuibnom metru r-astu s ja.čim
iltnbijinskii.m raizrcdima.
20