DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1952 str. 20 <-- 20 --> PDF |
se proizvodi maksimalna količina mase fumirskih trapaca, treba ioš pro dužiti s obzirom na postotak, iskorišćavanja. Tim produženjem dobit će se manja količina mase fumirskih trupaca, ali jačih promjera, koji će pru žiti mogućnost godišnjeg dobivanja najveće količine furnira s utvrđene šumske površine. Tako određena zrelost üi ophodmfja bila bi odlučna za što bolje pokriće potreba na furniru^*^. Određivanje tehničke zrelosti u srednjoj šumi u vezi s danim -ekonom skim ciljem ne uzimamo u potanje razmatranje, jer je taj uzgojni oblik rijedak u našem šumskom gospodarstvu. No postUipak, koji ismo opisali za određivanje zrelosti u visokoj pravilnoj šumi, vrijedit će u glavnom: i za srednje šume- Sto se tiče utvrđivanja tehničke zrelositi u niskoj šumi, treba istaći^ da je Sortiment, koji se proizvodi u niskim šumajma, ogrjevno drvo, a donekle i sitna građa. Budući da cilj šumskog gospodarstva u socijalizmu traži što veću proizvodnju određenih sortimenata za pokriće potreba, to će u ništim šumama tehnička zrelost ili sječiva dob biti identična sa zrelošću proizvodnje najveće drvme mase ili iS vremenom kulminacije prosječnog dobnog prirasta. Ona iznosi na temelju Feistmanielovih (2) prhodnih tabela za niske šumie (hrasta i buikve, topove i johe) 30 do 40 godina. Tom je zrelošću osigurana ne samo najveća proizvodnja ogrjeva nego i regeneracija niskih šuma ili febojna snaga panjeva. No ajko se traži specijalna kvaJiteta ogrjevnog drveta (određena debljina), tada se može dogoditi, da ne dođe do podudaranja tehničke zrelosti sa zrelošću proizvodnje najveće drvne mase. Potrebno je napomenuti, da niske šume predstavljaju nepodesaai tizgojni oblik, pa da ih valja u socijalističkoj privredi prevoditi u na prednije uzgojne oblike. Razmotrimo još pitanje zrelosti u prebornoj šumi- Imamo H na umu cilj šum^skog gospodarsitva u socijalizmu, tada i u prebornoj šumi ne će biti taj cilj izražen niti proizvodnjom najveće drwie mase niti proizvod^ njom najvrednije drvne mase, U šumskom gospodarstvu socijalizma pro izvodit će se u prebomim šumama stabla s onim imaprijed utvrđenim promjerima sječive zreloisti, koji odgovaraju sortimentima priieko po trebnim narodnoj privredi za podmirenje potreba. Takvog postupka nema u Švicarskoj, a često ni u Francuskoj, U Švicarskoj´ se kontrolnom metodom promjer isječive zrelosti stabala ne utvrđuje unaprijed. Zrelost stabala je određena naglim padanjem debljinskog prirasta (širine godova). Stabla ostaju u prebornoj sastojini tako dugo, dok imaju snažan prirast mase i vrijednosti, a bez obzira na veličinu promjera (debljinu], Kontrolni metod ne pozna stvarno druge zrelosti 10 PvViioo-mâinjerno jaa d-a.Martin daje formiuiliu za -iipi´oksirn-ativ.no odrediw.mje vrem´en.a tdhn^cke zrdO´StL Ona ´đu^si: u = ^ + —^ 2 gdje zina-öic u^ tehrtiičito zrelost (opihodnjiu), a vrijeme potrcibno, da staMo nara´Ste do mjestu. Hi visane, v kojoj se mjeri debljina istaiblia, d piromjer staibila na rnjcstir injerenja, n prosjiečan ibroj´ godova n^ 1 om pwmjera d. Ako Ne iiizme, da j^e mjv^to ili vi&ma mjerenju oa pr. 1,3 -m., promjer u toj visim d = 36.6 cm, vrijorn^e ipotrobno, da stalblo narafste do visime. 1,3 m, a = 10 god,, n = 5 godova na 1 cm pnumjera d, t.3da j.e u " 101,5 godina. Miartin : .Diie Forstlicbe Statik, Berlin 1918.. str. 406. -18 |