DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1952 str. 19 <-- 19 --> PDF |
Harlc dolazi do tog prijedloga proučavajući binomskc krivulje broja stabala i drvne mase teoretski i na nekoliko stvarnih sastojina. On se sastoji tt tome, da se prsnii promjer srednjeg «astojinskog stabla, koji odgovara promjeru traženog trupca (»trgovačkom ili industrijskom promjeru «), umanji kod mladih sastojina barem za 5 cm, a kod starijih sastojina barem za 10 cm. Za tako umanjene promjere valja odrediti vrijeme, u kojem se oni mogu postići. Utvrđeno vrijeone uzimia se za ophodnju, te se na temelju te ophodnje provodi daljnje uređivanje šume. Na taj je način određena ophodnja kraća od stlaroisti srednjeg sastojinskog stabla kojega promjer odgovara debljini traženog trupca. Umanjeni promjeri za 5 resp, 10 cm vrijede za prsne promjere srednjih sastojinskih stabala, kojih staroist odgovara ophodnji. Proučivši struikture sastojina, koje daje Hadé, utvrdili smo, da se ovim postupkom ne gubi na količini drvne mase ´stabaila, koja odgovaraju najpovoljnijem trupcu, ako dolaze u obzir i sva ostala stabla, kojih se prsni premijeri razlikuju za ±5 cm od promjera najpovoljnijeg trupca. Opisaninu se postupkom smanjuje broj i masa jačih stabala. Zbog ioga bi mogao doći do primjene, ako nema potrebe za tim stablima jačih dimenzija, kako^ smO´ to već napomenuli, a postoji znatna potreba za slaT> ijim trupcima ili sitnijim sortimentima. U suštini predstavlja Harléov postupak smanjivanje duljine ophodnje- Nastane li potreba i želja, da se proizvodnja usmjeri na nekim, šumskim površinama ´samo na jedan specijalni proizvod (uzmimo na hrastove furnire (oplatice), tada bi prilikom određivanja zrelosti ili ophodnje trebalo ovako postupati: Ponajprije valja utvrditi sve šumske površine, koje su sposobne za proizvodnju hrastovih fumirskih trupaca iine strukture. Nakon toga treba odrediti onu zrelost sastojina, u kojoj se može proizvoditi najveća količina furnira. To znaci, da kod oidređivanja te zrelosti ili ophodnje mora doći u obzir ne samo maksimalna količina mase tur- Tiirskih trupaca, nego i postotak iskorišćavanfa tih trupaca (oblovine) u furnir, S rastenjcim dtdjine ophodnje raste s jedne strane drvna masa furriirskih trupaca u cjeloktipnoj masi etata uz uvjet, da se ne mijenja zdravstveno stanje sastojina, jer sve veći broj stabala postiže tražene promjere. No s druge strane, nakon izvjesnog momenta, počinje padati etat mase fumirskih trupaca s rastenjem ophodnje na utvrđenoj šumskoj površini, jer prirast u masi fujmirskih trupaca nije u mogućnosti pokriti naglo smanjivanje etata površine zbog sve dulje ophodnie. Prema tome će se- kod neke određene ophodnje ili zrelosti postići maksimalna proizvodnja mase fumirskih trupaca. No ova ophodnja ili zrelost ne mora biti još opho´dnja, koia -daje mogućnost maksimalnog dobivanja furnira. Da bi se utvrrfâla Oiphodnja, kona daie tu mogućnost, valia uzeti u obzir i postotak iskorišćavanja fumirskih trupaca u furnir. Taj je to veći, što su trupci s^-3 7^_ijih dimenzija (promjera)^. Zbo^.c^ toga može nastupiti situacÜa^ da manja količina mase fumirskih trupaca, koji su snažnih promjera, daje veću količinu furnira, nego veća količina m.´ase fumirskih tmpaca, koii su tanjih promjera. Radi toga se može dogoditi da ophođjnju ili zrelost, u kojoj ^ Viditi Taidnj´u ´Krpan : fekorišćenje ´bu´koviih. truipa´Ca za Jjuštenje, Suimars´ki List 1951.. str. 121. 17 . |