DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1952 str. 17 <-- 17 --> PDF |
takvo uređenje šumskog gospodarstva, da se uz što manje žrtava proizvode traženi sortimenti. U prebornoj se šumi tehnička zrelost osniva na debljini ili promjerima stabala u visini prsiju (1,3 m). Zbog toga je potrebno odrediti promjer sječive zrelosti stabala i urediti preborne šume tako, da se postigne maksimalna proizvodnja stabala ili sortimenatia traženih dimenzija. Razmotrimo najprije pitanje tehničke zrelosti u visokoj šumi s oplodnom i golom sječom. Tehnička zrelost u visokoj regularnoj šumi — koja odgovara danom cilju šumskog gospodarstva u socijalizmu — kretat će se na boljim bonitetima stojbine u granicama određenim zrelošću proizvodnje najveć e sveukupne drvne mase i zrelošću proizvodnje n a j v r e d n i j e drvne mase ili najvećeg godišnjeg sirovog prihoda. Donju će granicu činiti zrelost proizvodnje najveće sveukupne drvne mase, jer se u socijalističkoj proizvodnji ne bi smjele sjeći sastojine na boljim bonitetima stojbine prije te zrelosti, kako smo to naprijed istaknuli. Iznimku bi činile samo izvanredne potrebe i slučajevi. Gornju bi granicu određivala zrelost proizvodnje najvrednije drvne mase. No ona ne bi bila u socijalističkoj proizvodnji dostignuta radi razloga, koje smo naprijed iznijeli. Gornju granicu određivala bi ta zrelost zbog toga. jer se´ do tog vremena mogu na boljim bonitetima stojbine proizvesti svi prijeko potrebni sortimenti, koje danas treba naša narodna privreda za podmirenje potreba. Radi li se o tehničkoj zrelosti (ophodnji) za pojedine vrste drveća na boljim bonitetima stojbine, tada držimo, da bi se ona — imajući na umu racionalnu preradu kao i potrebe za različitim sortimentima i kvalitetama — nalazila kod hrasta i bora bliže zrelosti proizvodnje najvrednije drvne mase ili bliže gornjoj granici, kod bukve oko sredine između tih granica, kod jele oko sredine, ali s tendencijom približavanja k zrelosti proizvodnje najveće drvne mase. a kod smreke bliže zrelosti proizvodnje najveće sveukupne drvne mase ili bliže donjoj granici, no mogla bi biti s njome i identična. Tehničke zrelosti, koje bi se kretale u tim granicama, pružaju potpunu mogućnost prirodnog pomlađivanja, što je veoma važno za napredno šumsko gospodarstvo. Dokaz za to daju naprijed navedeni podaci za zrelosti, koji predstavljaju dulje vrijeme od fizičke zrelosti ili vremena, kada stabla počinju rađati dobrim sjemenom. Određivanje tih tehničkih zrelosti (ophodnji) na boljim bonitetima stojbine za gore navedene vrste drveća valjalo bi ovako provesti: Ponajprije bi trebalo utvrditi dimenzije najpovoljnijeg trupca (tj. promjer u sredini bez kore i duljinu) kod svake pojedine vrste drveća uzimajući kod toga u obzir racionalnu preradu i statističke podatke o dosada potrebnoj količini različitih drvnih sortimenata kao i procjenjene podatke o mogućim i potrebnim količinama za budućnost, Određivanje promjera toga najpovoljnijeg trupca (mogli bismo ga nazvati »industrijski promjer«) treba provesti na bazi trupaca za furnir, za Ijuštenje i za resonans-drvo kao i na bazi pilanskih trupaca A/B kakvoće i njihovih procjenjenih količina. Razumije se, da kod svake vrste drveća ne će doći do izražaja svi ti sortimenti, Kod hrasta dolaze u obzir samo dimenzije trupaca za furnir i piljenje, kod bukve dimenzije trupaca za furnir, za Ijuštenje i za 15 |