DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1952 str. 16 <-- 16 --> PDF |
S obzirom na izloženo smjela bi se u socijalističkoj proizvodnji na dobrim bonitetima dozvoliti sječa sastojina prije kulminacije prosječnog prirasta samo onda, kada to baš zahtjevaju iznimne potrebe i slučajevi. Došavši do zaključka, da cilj šumskog gospodarstva u socijalimu ne može biti niti proizvodnja najveće niti proizvodnja najvrednije drvne mase, nastaje pitanje, koji bi tada bio cilj šumskog gospodarstva u socijalizmu? Držimo, da cilj šumskog gospodarstva u -socijalizmu — kako u sadašnjosti tako i u budućnosti — treba da bude trajno što bolje podmirenje potreba socijalističke privrede odnosno društva traženim vrstama drveća i sortimenitiima, a na bazi proizvodnje, koju omogućavaju postojeća proizvodna sredstva (snage) i prirodne sile. Taj cilj potpunoma odgovara osnovnom cilju socijalističke privrede. Njime je obuhvaćena i ekonomska i biološko-tehnička strana šumskog gospodarstva. Ekonomska strana šumskoga gospodarstva dolazi u tome cilju do izražaja u težnji za trajnijim i što boljim podmirivanjem potreba narodne privrede ili društva potrebnim vrstama drveta i sortimentima; odnosno ona se očituje u usklađivanju što boljeg podmirivanja potreba s mogućnostima valjane proizvodnje. Biološko-tehnička strana šumskog gospodarstva dolazi u ovom cilju do izražaja u trajnoj proizvodnji potrebnih vrsta drveća i potrebnih sortimenata, a na temelju mogućnosti, što ih pružaju proizvodna sredstva (snage) i prirodne sile. II. U vezi s danim ciljem šumskog gospodarstva nameće se pitanje, kako on može da se realizuje. Realizacija jednog dijela toga cilja — tj. dijela, koji se očituje u trajnoj proizvodnji potrebnih vrsta drveća na bazi postojećih proizvodnih sredstava (snaga) i prirodnih sila — pripada biološko-tehničkoj strani šumskog gospodarstva tj. uzgajanju šuma, te je zbog toga ne ćemo ovdje razmatrati. Ostvarenje drugoga dijela danog cilja — tj. dijela, koji u stvari predstavlja utvrđivanje potrebnog kvantiteta i kvaliteta sortimenata, što ih najviše potražuje narodna privreda ili društvo za pokriće svojih potreba — pripada ekonomsko-tehničkoj strani šumskoga gospodarstva ili ekonomici i uređivanju šuma, te ćemo ga ovdje potanko prikazati. Utvrđivanje kvantiteta i kvaliteta potrebnih sortimenata ili realizacija toga drugog dijela danog cilja provodi se na temelju tehničke zrelosti, jer je ona njegov izraz ili oblik. Zbog toga ćemo u daljnjem izlaganju razmotriti pitanje tehničke zrelosti za različite vrste drveća kao i za različite uzgojne ili gospodarske oblike. U visokoj šumi s oplodnom i golom sječom kaoi i u srednjoj i niskoj šumi bazira se tehnička zrelost na vremenu. Valja dakle odrediti ono vrijeme, u kojem će se proizvoditi maksimalna količina traženih sortimenata. Utvrđeno vrijeme predstavlja u uređivanju šuma tehničku ophodnju. Na temelju dane tehničke zrelosti odnosno ophodnje treba provesti 14 |