DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-3/1952 str. 14 <-- 14 --> PDF |
Cilj šumskog gospodarstva ne može se prema tome formulirati tako, kao što ga je formulirao Hartig, nego tako, da se njime teži ili na proizvodnju samo št o već e količine drvne mase ili na proizvodnju š t o vrednije drvne mase. Došavši do ovog zaključka nameće se pitanje, da li je cilj šumskog gospodarstva u socijalizmu, da proizvodi najvrednij u ili pak naj već u moguć u drvnu masu na danoj šumskoj površini? Uzmimo u razmatranje prvi cilj tj. proizvodnju najvrednij e drvne mase na određenoj šumskoj površini. Kako smo već naprijed spomenuli, proizvoditi najvredniju drvnu masu znači u stvari proizvoditi drvne sortim,ente s najvišim cijenama. Međutim, to ne znači ujedno- proizvodnju, koja najbolje pokriva potrebe društva odnosno narodne privrede. Proizvodnju na sveukupnoj postojećoj šumskoj površini usmjeriti samo na vrlo snažne trupce (stabla) tj. na trupce za polovnjake, za furnir, za Ijuštenje, za rezonans-drvo i za pilenje ne bi bilo ispravno, ma da oni imaju najviše cijene, jer se njima ne bi najpovoljnije podmirile potrebe narodne privrede na drvnim proizvodima, budući da se s proizvodnjom vrlo snažnih trupaca proizvodi manja količina drvne mase na danoj površini. Osim toga takvom proizvodnjom slabo bi se pokrile i potrebe na slabijim (sitnim) sortimentima, kao što su radničko ili celulozno drvo, pragovi i t. d. Držimo, da u socijalističkoj proizvodnji nije cilj šumskom gospodarstvu, da proizvodi vrlo snažne trupce (stabla) tj. trupce s visokim cijenama, nego da u obzir treba da dođu tanji trupci, koji se dadu racionalno preraditi u tražene proizvode. Prednost tanjih trupaca leži u tome, što se uz iste uslove proizvode s manje troškova od snažnih trupaca. No stoje još važnije, oni se proizvode i u većoj količini, ier je vrijeme za njihovu proizvodnju kraće od vremena za proizvodnju vrlo snažnih trupaca. Ono je bliže ili kod neke vrste drveća može biti i jednako» zrelosti, u kojoj´ se proizvodi najveća drvna masa. Proizvodnjom veće količine drvne masekoja se doduše sastoji od tanjih, ali odgovarajućih trupaca, bolje će se podmiriti društvene potrebe odnosno potrebe narodne privrede, a time će se ispuniti osnovni cilj socijalističke proizvodnje ili privrede7. Do sličnih zaključaka dolaze H a g f o r s (8) i Pipa n (22) prilikom proučavanja teorije najveće šumske rente. Ako osim toga sa stajališta ekonomike ispitamo i suštinu proizvodnje najvrednije drvne mase na danoj površini, tada ćemo utvrditi, da proizvodnja najvrednije drvne mase predstavlja u krajnjoj liniji težnju za postizavanjem najveće sveukupne dobiti. No to ne može biti cilj šumskog gospodarstva u socijalizmu. Težeći takvom cilju došlo bi se u sukob sa osnovnim ciljem socijalističke privrede, koji traži što bolje pokriće društvenih potreba, a ne što veću dobit. 7 Uzmimo za primjer furnirske trupce hrasta. Furnirsklii trupci kod hrasta počinju prema jugoslavenskom standardu već s promjerom od 45—49 om u sredini bez kore. Ako postoji mogućnost racionalne prerade i najpovoljnijeg pokrića potreba- n« furniru već kod tih dimenziia, tada treba proizvodnju upravitti na dobivanje furnirrkih trupaca tiih dimenzija. Zato dakle nisu potrebni vrlo snažni furnirski trupci od 70 om na više, ma da ovi dimaju daleko veću cijenu, jer bi se oni proizvodili u manjoj (voCumno uzetoj) količini nego trupci od 49 om, te bi i pokriće potreba bilo slabije. 12 |