DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1952 str. 13 <-- 13 --> PDF |
prosječnog sječivog prirasta, to i količina proizvedene drvne mase jače pada. Ovi podaci nemaju, razumije se, trajnu vrijednost, ma da se najvećim dijelom baziraju na prilikama danim od prirode, dakle na prilikama stabilnijim od ekonomskih. Oni se u izvjesnim manjim granicama mogu mijenjati pod \utjecajem različitog načina proređivanja. Dokaze za to pružaju podaci G eh r h ar dt o vi h (41) i Wim m e nau e r o vi h (32) prihodnih tabela. No osim toga valja napomenuti, da su ti podaci vezani i uz izvjesno manje odstupanje (pogreške), jer su dobiveni na temelju prihodnih tabela, koje su više manje vezane uz pogrješke i pored najtočnijeg rada prilikom njihova sastava. Međutim i pored svih tih manjih odstupanja, ovi nam rezultati, kada ih uporedimo sa rezultatima za zrelost najvećeg godišnjeg bruto-prihoda, ipak posve sigurno dokazuju, da je vrijeme, kada nastupa zrelost proizvodnje najveć e drvne mase, mnogo kraće nego vrijeme, kada nastupa zrelost proizvodnje n a j v r e d n i j e drvne mase. Ovo uporedenje smijemo provesti, jer su rezultati za zrelost najveće g godišnjeg sirovog prihoda kao i za ekonomsk u zrelost utvrđeni na osnovu prihodnih i financijskih tabela, koje vrijede za iste prilike. Iz te uporedbe proizlazi, da razlika u godinama između navedenih zrelosti iznosi: kod hrasta oko 80 godina, kod bukve oko 45 godina, kod jele oko 45 godina, kod smreke oko 35 godina i kod bora oko 70 godina. Ove razlike sasvim sigurno dokazuju, da se onda kada se želi proizvoditi št o već a sveukupna drvna masa, ne proizvodi i št o v r e d- n i j a drvna masa, I obratno, kada se proizvodi najvrednija drvna masa, tada se ne proizvodi i najveća sveukupna drvna masa. Ako imamo na umu godišnje trajno gospodarenje (gospodarske jedinice) na boljim bonitetima, tada je za godišnju proizvodnj najveć e sveukupne drvne mase potrebna normalna (stvarna) drvna zaliha, koja je druge strukture i daleko manja od drvne zalihe potrebne za godišnju proizvodnju najvrednij e drvne mase ili najvećeg godišnjeg sirovog prihoda. To proizlazi iz danih rezultata za zrelosti (ophodnje), na temelju kojih se određuje normalna i potrebna stvarna drvna zaliha. Iz svega izloženog može se zaključiti, da cilj, koji je šumskom gospodarstvu postavio H a r t i g, sadrži suprotnost, te da se on u današnjim ekonomskim prilikama ne može realizirati. Ističemo — u današnjim ekonomskim prilikama, jer te prilike traže raznovrsn e Sortimente i raznovrsn u kvalitetu za podmirenje potreba. Ako bi za podmirenie potreba dolazila u obzir samo drvna materija bez obzira na Sortimente kao i bez obzira na neku specijalnu kvalitetu, tada bi obje razmatrane zrelosti pale zajedno. Takav slučaj može postojati i danas u niskim šumama, ako se ne zahtijeva neka određena kvaliteta ogrjevnog drveta. Do gornjeg zaključka došli smo na osnovi podataka, koji vrijede za Njemačku. No do istog zaključka došli bismo i na temelju naših podataka, da smo njima raspolagali, jer kako srno naprijed dokazali, u današnjim ekonomskim prilikama ne padaju nikada zajedno zrelost proizvodnje najveće i zrelost proizvodnje najvrednije drvne mase. " |