DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1952 str. 12 <-- 12 --> PDF |
Međutim prema izlaganjima Knuchel a (11) može se zaključiti, da takvih značajnih promjena u posljednjih nekoliko decenija nije bilo, ako se imaju u vidu samo normalnije ekonomske prilike, ali da danas (zbog znatnog iscrpljenja prašuma) postoji tendencija za relativno višim porastom cijena jačih i kvalitetnijih sortimenata. Na temelju svega izloženog dolazimo do zaključka, da se zrelost ili ophodnja najvećeg godišnjeg sirovog prihoda ne mijenja naglo i s velikim razlikama, pa bi prema tome naprijed izračunane zrelosti ili ophodnje vrijedile u glavnom i danas za iste stojbinske prilike i za isti način njegovanja sastojina. U našim prilikama držimo, da bi vrijeme, kada nastupa zrelost najvećeg godišnjeg sirovog prihoda, bilo kod nekih vrsta drveća vjerojatno nešto kraće nego u Njemačkoj i to zbog mnogo boljih stojbina. Izračunane zrelosti (ophodnje) pokazuju,´ da je proizvodnja što -vrednije drvne mase unutar sastojina gospodarske jedinice uvjetovana (u današnjim ekonomskim prilikama) vrlo dugačkim vremenom proizvodnje. Razmotrimo sada, kakva je situacija s proizvodnjom što veće drvne mase na danoj šumskoj površini. Proizvodnja najveće drvne mase određena je kulminacijom prosječnog dobnog prirasta sveukupne drvne mase. Vrijeme proizvodnje najveće drvne mase izraženo je ekonomskom zrelošću (ophodnjom). Na temelju prihodnih tabela (Schwappach a. Grundner a, Wimmenauera, Gehrhardta, Eberhardta, Wiedemann a, Wiemmera , E i c h o r n a) za umjereno´ proređivanje ustanovili smo, da u prosjeku na boljim bonitetima (I. do III.) kulminacija prosječnog prirasta sveukupne drvne mase nastupa: kod hrasta u 95. godini, kod bukve u 110. godini5, kod jele u 100. godini, kod smreke u 90. godini i kod bora u 60. godini. Vjerojatno je, da bi u našim prilikama ti rezultati za neke vrste drveća bili nešto drugačiji8. Utvrđeno vrijeme kulminacije prosječnog dobnog prirasta za pojedinu vrstu drveća daje zrelost (ophodnju), u kojoj se proizvodi najveća količina drvne mase. Što se više udaljuje vrijeme proizvodnje od kulminacije 5 Prema Wiedemannovim prinudnim tabelama kulminacija prosječnog prirasta kod bukve nastupa oko 140. godine, a prema švicarskim prihodnim tabelama oko 90. godine (Kaiichel 11), 6 Mi nažallost još ni do danas ne raspolažemo u tom pogledu potrebnim podacima, i alko se šumsko gospodarstvo vodi kod nas uredno već preko 100 godina. Naši su se šumarski stručnjaci obično Služili s podacima njemačkih prihodnih .tabela. Neke podatke imamo za šume hrasta ´lužnjaka, Sakupio ih je prof.- D,r. Pe trac i ć (21). No ti podaci, kako (ističe prof. Petraoiić, nisu pouzdani. ,Na temelju podataka o količini drvne mase po hektaru u različitim starostima izračunali srno ´ prosjeci dobni prirast i utvrdili njegovu kulminaciju. Valja međutim napomenuti, da se za te podatke drvni´h -masa ne zna, ma koju se irmaisu protežu: da li do 7 cm ili sveukupno. Prosječni prirast dirvne mase po hektaru kulminirao je u hrastovim šumama bivše imovne općine Đurđevačke u 40. gođin´ -sa 9-00 m3, imovne općine II. »Banske (po Pausi) u 50. godini sa 5,22 m3, imovne općine Slunjake ´u 70. godini sa 4,87 ni3, imovne općine Križevačke u 120. godini sa 6,35 m3 i imovne općine Brodske iu 140. godini s 6,04 nris. Dakle, kako se liz tiiih podataka vidi, veffičine prosječnog dobnog prirasta kao i razlike u vromenu kulminacije znatne su. Na najboljim bonitetima bivše Brodske imovne općine nastupa .kulminacija prosječnog dobnog .prirasta čak u 140. godini. 10 y > |