DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-3/1952 str. 11 <-- 11 --> PDF |
Što se tiče proređivanja sastojina, i ono donekle utječe na duljinu vremena, kada nastupa zrelost najvećeg godišnjeg sirovog prihoda. Uzr povoljne stojbinske prilike i uz jaku proredu proizvest će se stabla jačih dimenzija odnosno sortimenti s väsolum cijenama ranije. Dokaz za to pružaju prihodne tabele od Wimmenauera (32) i G e h r h a r d t a (4) kao i istraživanja Wiedemann a (31)". Prema tome zbog ranije ili brže proizvodnje jačih i vrednijih stabala trebala bi kulminacija godišnjeg sirovog prihoda da nastupi prije, a ophodnja ili zrelost da bude kraća. Međutim kako je prirast vrijednosti kod jake prorede znatan, to će prema J u d e i c h u (9) kulminacija godišnjeg sirovog prihoda nastupiti ranije tek u slučaju, ako naglo pada prosječni prirast drvne mase. Judeich i Guttenberg(6) ističu, da zrelost najvećeg godišnjeg sirovog i čistog prihoda može znatno produžiti i vrlo slabi prirast vrijednosti, ako naglo ne pada prosječni prirast drvne mase. Pregledamo li prihodne tabele za jaku proredu od Wimmenauera Î Gehrhardta, tada ćemo utvrditi, da padanje prosječnog prirasta drvne mase nije naglo, tako da se i jakim proredama ne će moći znatno utjecati na promjene u > duljini vremena zrelosti najvećeg godišnjeg sirovog prihoda. Na duljinu ophodnje (ili zrelosti najvećeg godišnjeg sirovog i čistog prihoda) nemaju utjecaja visine cijena drveta, makar to ističu Judeich, Guttenberg, Šenšim, i dr. One utječu samo na iznos, ali ne i ma vrijeme kulminacije, ako su omjeri (indeksi) medu cijenama drvnih sortimenata iste vrste drveća stalni. Prilikom proučavanja bilanciranja u šumskom gospodarstvu (23) istakli smo, da su ti omjeri stalni, da se oni tokom vremena zapravo slabo mijenjaju za razliku od samih cijena drveta u apsolutnom iznosu. Prema tome će zrelost najvećeg godišnjeg sirovog i čistog prihoda imati i u tom pogledu daleko veću stalnost, nego što joj se pridaje u uređivanju šuma. Ako nastupe znatne promjene između omjera, u kojem stoje cijene drvnih sortimenata iste vrste drveća, tada će nastati i promjene u duljini vremena ophodnje (ili zrelosti najvećeg godišnjeg sirovog prihoda). Porastu li jedinične cijene tanjih (sitnijih) sortimenata relativno mnogo više nego cijene jačih sortimenata, tada bi i kulminacija sirovog i čistog prihoda imala nastupiti ranije, te bi ophodnja ili zrelost bila kraća, A ako bi stanje bilo obratno, ophodnja ili zrelost bila bi dulja. 4 Prema istra živainjjma Wiedemanna sastojinsko srednje stablo postiže kod jatke prorede prsni promjer, koji je u bukovim i stmirelkovim saistoj´mama jači za 5 cm-, a u borovim sastojina.ma jači za 3 cm mego Ikad umjerene prorede u istim sastojinama. Zbog toga svojstva jake proirede bila je ona osobito zagovarana i ´forsirana po pristašama što većeg rentabiliteta šumskog gospodarstva (Borgmannu, Kiinanzur Griblkowsikom i ,dft), jer je samo jaka proreda u mogućnosti povezati visoki rentaibiîitet i dugačke ophodnje. Međutim prema Wiedemann; « jedina; je slaba strana jafcib proreda, da putem njih nestaju iz gospodarskih jedinica slobodno raspoloživi dijelovi drvne zalihe, koji postoje kod umjerene prorede, a odlično dolaze prilikom izvanrednih potreba. Kod jalke prorede moraju naime, ostati u sastojinama nakoin provedene prorede sva preostala st.abla, aiko se produkcija po kvaliteti i ikvantiteti želi zadržati u naponu i ako se gospodarstvo želi očuvati od osiromašenja u drvnoj zalihi, ddk to nije slučaj s umjerenom praredoim. 9 |