DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1951 str. 41 <-- 41 --> PDF |
vrede. Također veoma budno prati nagla razvitak kemijske prerade drveta i tretira problem nestašice drveta u svijetu, uspoređujući potrebe na drvu kao sirovini sa proizvodni: «» potencijalom šuma. Pokojni dr. Marinović bio je poznat i kao ljubitelj lova i odličan poznavalac krnie privrede. Iz ovog područja potječu ovi njegovi radovi: Privredni značaj lova u Jugoslaviji, 1930; o lovu u Čehoslovačkoj, 1935; da li je razvitak lova u suprotnosti sa razvitkom poljoprivrede i šumarstva, 1939, te do niz manjih članaka. Kao odličan naučni radnik sudjeluje referatima na raznim međunarodnim šumarskim kongresima, stranim akademijama (Prag), i sjednicama Međunarodnog lovačkog savjeta. Njegov obiman rad na propagandi šumarstva može se tek djelomično razabrati, kad se napomene, da je u beogradskoj »Politici« dao oko 60 članaka, te u »Narodnoj šumi«, »Šumarskom Tetu«, »Bankarstvu«, »Zborniku«, »Naše selo«, »Ekonomistu«, »Jugosl. Loydu«, »Matici rada«, te u dr. časopisima domaćim i stranim još daljnjih preko 300 članaka. Koristio je svaku priliku da proširi znanje o šumarstvu´ kod širokih krugova. Pod dojmom njegovih članaka beogradska »Politika« na vlastitu (inicijativu raspisuje nagradu za najbolji uspjeh pošumljavanja na malim šumskim posjedima. Njegovom preranom smrću gubi naše šumarstvo plodnog šumarskog naučnika, upravo u času, kad je spremao građu za knjigu: »Historija šumarstva Jugoslavije«, kojom bi popunio još jednu prazninu naše šumarske literature. Neka je trajni spomen pok. dr. ing< Milanu Marinoviću! Z, P. ING. NIKOLA ILIĆ f Koncem mjeseca maja ove godine, a nakon dužeg bolovanja, napustio je naše redove, naš drug i prijatelj, Ing. Nikola ILić, upravnik Saveznih lovišta. Smrću Ing. Ilica nastaje znatna praznima u redovima starije šuimairske generacije, kojoj je i sam pripadao. Rođen u kršnoj Lici, kao sin siromašnc´h roditelj», zajedno sa mnogobrojnom braćom i sestrama, morao je da okusi već u najranijoj mladosti mnoge teškoće j nevolje skopčane sa dugotrajn:im školovanjem, od prvoga razreda gimnazije i sve do svršetka šumarskog fakulteta. Po završenom gimnazijskom školovanju izabrao je šumarsku struku, koju je neobično volio, a kojoj je nesebično služio sve do posljednjeg dana života. Još kao student šumarstva započeo je šumarsku praksu, a već godine 1920. primio je dužnost kotarskog šumarskog referenta u Novom Marofu. Na ovoj dužnosti morao je da vodi tešku i neravnu borbu sa privatnim šurnoposjedniciima, feudalcima, koji su raznim smicalicama nastojali, da pretvaranjem šumskih površina u poljoprivredna zemljišta izbjegnu udaru agrarne reforme. Na dužnosti kotarskog šumarskog referenta ostao je do 1925. godine, kada je preuzeo upravu nad sekvestri ranim šumama grofa Erdedija. Sa prelaskom na šumsku upravu Novoselec-Križ u vremenu 1927—1935 nastavlja se plodan i obiman stručni rad druga Ilica, i to u šumskim kompleksima Garjev´ce i u niztinskim predjelima Žutice. Forsirana sječa starih drvnih masa, po dugoročnom ugovoru »Našičke tvornice Tanina« i »ParopiJe«, a velikim djelom i ljetna sječa, zahtijevala je od šumarskog stručnjaka mnogo zalaganja i stručnoga znanja, da se ogoljeli dio Garjevice opet zazeleni, da se šumsko zemljišne ne devastira i sačuva proizvodna snaga šumskog zemljišta. Ovom zadatku i radu posvetia je drug Ilić mnogo pažnje i brige i uložio svu svoju snagu i stručno znanje. Daljnji njegovi stručni radovi oko njege mladih kultura, čišćenja mladih sastojina i visokih proreda, bili su vrlo plodni. U vremenu od 1935—1941 godine pok. Ilić je vršio razne dužnosti kod bivše Direkcije šuma u Zagrebu, najprije kao referent i inspekcioni činovnik za razne Šumske uprave, a potom kao šef lovstva za bivšu Savsku banovinu. Kao strastven lovac i prvoklasan lovni stručnjak, posvetio se je podizanju lovstva) i lovne privrede. Njegovim zalaganjem, pomoći i suradnjom, unapređena su mnoga državna, a i pri 425 |