DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 12/1951 str. 38 <-- 38 --> PDF |
naprezanje na tlak. To znači da se vrijednost za čvrstoću na savijanje treba množiti sa faktorima 3/4, 2/3 i 3/5 (0, 75.0, 67.0, 60 = 0,3015), a vrijednost za čvrstoću na tlak u sirovom stanju sa faktorima 4/5, 2/3 i 2/3 (0,80.0,67.0,60 = 0,3591) da bi se dobilo dozvoljeno naprezanje savijanja odnosno dozvoljeno naprezanje na tlak. Prokazan je način klasiftacije piljenog drveta, mjerenje i upliv pojedinih grešaka, standardne dimenzije te je tabelarno prikazano dozvoljeno naprezanje za pojedine Sortimente i klase kvaliteta piljenog drveta. Na kraju ovog poglavlja prikazana je praktična primjena dozvoljenih naprezanja u statičkim računima. U četvrtom dijelu prikazana je metodika ispitivanja mehaničkih svojstava drveta koja obuhvaća program i plan rada, materijal, oblik i dimenzije probe, određivanje vlage, opis strojeva za statičko ispitivanje, brzina opterećenja, opis po paralelno sa vlakanoima, žilavosti i drt, U dodatku dana je nomenklatura za 116 listaiča i 53 četinjače; program ispitivanja mehaničkih i fizičkih svojstava drveta na malim probama kojii obuhvata uvod (cilj istraživanja, vrste ispitivanja), materijal (izbor, izrada, markiranje, opis, otprema, izrada proba), ispitivanje (kronologija, izbor, broj proba za pojedina ispitivanja na tlak, udarac, žilavost, tvrdoću, posrruik, vlak, cijepanje, vol. težina 4 vol. utezanje, rad. utezanje, tang. utezanje, fotografiranje, kontrola´ vlage i temperature, procedura ispitivanja, tolerancije i dr.) i indeks. Knjiga je bogato opremljena sa ilustracijama, koje su instruktivne i estetske. Svako poglavlje sadrži osim popisa citirane literature u tekstu još i na kraju popis upotrebljene literature. Ova se knjiga preporuča kao savremeni standardni udžjjcnik iz tehnologije drveta, I, Horvat Sporedni proizvodi talijanskih šuma. — Iz »studije šumske statistike« koja je otštampana u »Analima statistike« — VIII, serija, vol, 4, Rim 1950. i sadrži radove: I. Quattrocchi o površinama šuma Italije u god. 1947., D´Elj o ekonomskim prilikama korištenja šuma i Čamandon e o šumskim proizvodima Italije u god. 1948 obzirom na geografsku podjelu, (navodi od dr A. P a var i u mjesečnjaku »Mont i e bos e hi« No 5-1951.) Podatke O spoiiednim šumskim proizvodima iznosimo zbog sličnosti geografsko-kliimatskih priika. U radu Camandone-a izneseni su podaci o sporednim šumskim proizvodima po količini i vrijednost´, koja se može upoređivati sa vrijednošću drvnog prirasta u doba ekonomske zrelosti pod uvjetima ravnoteže između potrošnje i postojećih zaliha. Količina i bruto vrijednost sporednih šumskih proizvoda Italije iznosili su u godini 1948 u tonama i milionima lira: Kesteni (svježi) ... . 327.3C2 > 12. 190 mil. lira Pinjoli: (u kori) ... . 1.115 Kora (i ona za štavljenje) 1.709 Smola . u j . „ 1.49T G´lijive (svježe) ... . 7.913 Gljiva gomoljača (tartufo) 40 Lješnjaci 609 Jagode (svježe) . . , . 391 2.536 mil. UTO Mal,ne (svježe) ... . 394 Žukv.al (brnistra za tekstil) 540 Mana (šećer iz jasena) 186 Pluto (žensko za trg.) . . 16.611 Pluto (muško-sugherone) ´4.940 Ostali proizvodi ... . 2.669 ) Od prednjeg otpada po vrijednosti na sjevernu Italiju 39.9°/o] na srednju 33.3´/o, na južnu 22.8% i na otoke 4%. — Od sveukupne vrijednosti od 14 m lijardi 726 miliona lira glavni prihod pretstavljaju 3,273.000 q kestenja sa 12.190 mil. lira, dok u drugom skupnom iznosu od 2.536 mil. lira prvo mjesto zauzima pluto sa 16.611 tona po 6.500 lira = 1.080 mil. lira, dok na sve ostale proizvode otpada ostatak od cea milijardu, i po lira (gljive, kora, smola ltd.). 422 |