DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1951 str. 38     <-- 38 -->        PDF

naprezanje na tlak. To znači da se vrijednost za čvrstoću na savijanje treba množiti
sa faktorima 3/4, 2/3 i 3/5 (0, 75.0, 67.0, 60 = 0,3015), a vrijednost za čvrstoću na tlak
u sirovom stanju sa faktorima 4/5, 2/3 i 2/3 (0,80.0,67.0,60 = 0,3591) da bi se dobilo
dozvoljeno naprezanje savijanja odnosno dozvoljeno naprezanje na tlak. Prokazan je
način klasiftacije piljenog drveta, mjerenje i upliv pojedinih grešaka, standardne
dimenzije te je tabelarno prikazano dozvoljeno naprezanje za pojedine Sortimente i
klase kvaliteta piljenog drveta. Na kraju ovog poglavlja prikazana je praktična primjena
dozvoljenih naprezanja u statičkim računima.


U četvrtom dijelu prikazana je metodika ispitivanja mehaničkih svojstava drveta
koja obuhvaća program i plan rada, materijal, oblik i dimenzije probe, određivanje
vlage, opis strojeva za statičko ispitivanje, brzina opterećenja, opis poudarca, tlaka, tvrdoće, posmiiika, vlaka okomito na vlakanca, cijepanja, vlaka
paralelno sa vlakanoima, žilavosti i drt,


U dodatku dana je nomenklatura za 116 listaiča i 53 četinjače; program ispitivanja
mehaničkih i fizičkih svojstava drveta na malim probama kojii obuhvata uvod
(cilj istraživanja, vrste ispitivanja), materijal (izbor, izrada, markiranje, opis, otprema,
izrada proba), ispitivanje (kronologija, izbor, broj proba za pojedina ispitivanja na
tlak, udarac, žilavost, tvrdoću, posrruik, vlak, cijepanje, vol. težina 4 vol. utezanje, rad.
utezanje, tang. utezanje, fotografiranje, kontrola´ vlage i temperature, procedura ispitivanja,
tolerancije i dr.) i indeks.


Knjiga je bogato opremljena sa ilustracijama, koje su instruktivne i estetske.
Svako poglavlje sadrži osim popisa citirane literature u tekstu još i na kraju popis
upotrebljene literature. Ova se knjiga preporuča kao savremeni standardni udžjjcnik
iz tehnologije drveta, I, Horvat


Sporedni proizvodi talijanskih šuma. — Iz »studije šumske statistike« koja je
otštampana u »Analima statistike« — VIII, serija, vol, 4, Rim 1950. i sadrži radove:


I. Quattrocchi o površinama šuma Italije u god. 1947., D´Elj o ekonomskim
prilikama korištenja šuma i Čamandon e o šumskim proizvodima Italije u god.
1948 obzirom na geografsku podjelu, (navodi od dr A. P a var i u mjesečnjaku
»Mont i e bos e hi« No 5-1951.) Podatke O spoiiednim šumskim proizvodima iznosimo
zbog sličnosti geografsko-kliimatskih priika.
U radu Camandone-a izneseni su podaci o sporednim šumskim proizvodima
po količini i vrijednost´, koja se može upoređivati sa vrijednošću drvnog prirasta u doba
ekonomske zrelosti pod uvjetima ravnoteže između potrošnje i postojećih zaliha.


Količina i bruto vrijednost sporednih šumskih proizvoda Italije iznosili su u godini
1948 u tonama i milionima lira:


Kesteni (svježi) ... . 327.3C2 > 12. 190 mil. lira
Pinjoli: (u kori) ... .


1.115


Kora (i ona za štavljenje)


1.709


Smola . u j . „


1.49T
G´lijive (svježe) ... . 7.913
Gljiva gomoljača (tartufo) 40
Lješnjaci 609
Jagode (svježe) . . , . 391 2.536 mil. UTO
Mal,ne (svježe) ... . 394
Žukv.al (brnistra za tekstil) 540
Mana (šećer iz jasena) 186
Pluto (žensko za trg.) . . 16.611
Pluto (muško-sugherone) ´4.940
Ostali proizvodi ... . 2.669 )


Od prednjeg otpada po vrijednosti na sjevernu Italiju 39.9°/o] na srednju 33.3´/o,
na južnu 22.8% i na otoke 4%. — Od sveukupne vrijednosti od 14 m lijardi 726 miliona
lira glavni prihod pretstavljaju 3,273.000 q kestenja sa 12.190 mil. lira, dok u drugom
skupnom iznosu od 2.536 mil. lira prvo mjesto zauzima pluto sa 16.611 tona po 6.500
lira = 1.080 mil. lira, dok na sve ostale proizvode otpada ostatak od cea milijardu, i po
lira (gljive, kora, smola ltd.).


422