DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1951 str. 32     <-- 32 -->        PDF

da će drug Brevinac u tome pravcu { nastaviti, ali i sa više samokritičnosti i operisanja
faktima kad se toliko smeloi upušta u raspravu opšbih problema šumarstva, među koje
spada i ovaj koji pokreće Ing. M. Ljujić.


Ing. Dim. Tresiglavić


SttCUtćL StwJblCL it(LlflfLCL


Monti e Boschi — 1951. izdanje Touring Club Italiano-Milano. Dir. A. Pa var i
Sadrži ove članke, interesantne za naše šumarstvo:


Br. 1:1* Mannozzi-Torini : Ö državnoj šumi Mairesca provincije Pistoja
(opis vrsta drveća, način uzgoja i uređenja). — F. Caldart : Monte Grappa (monografija
ovog brdskog masiva, geografske, geološke, fitoklimatske i ostale prilike.
Ekonomski uslovi života okolnog stanovništva i problemi fizičko-ekonomske restauracije
ovog masiva). — Mari o d e Martini : Vodovodi izvršeni u brdskim predjelima
provincije Bergamo. — A. Meschia : Marmotta — Murmelthier — Marmota
marmota. — Zagovara zabranu lova radi održavanja ove rijetke životinje alpskih
krajeva, koja daje vredno krzno.


Br. 2: G. P e p e : Borov četnjaik (Thaumetopoea pityocampa). Osim do sada
uobičajenih borbi sabiranjem i paljenjem gnijezda prcpoiuča se suzbijanje zaraze
upotrebom bioloških i kemijskih sredstava. Uzgajanjem muha gusjen-ičarka (Tachinae)
i osa najezdnica (Ichneumonidae) kao endofagdh nametnica i uštrcavanjem kemijskih
sredstava na bazi DDT, klora i fosfornih estcra jake koncentracije u gnijezda četnjaka
pomoću dugih cijevi pod jakiim pritiskom, nadasve uzgajanjem šumskog mrava (Formica
rufa), koji uspješno tamani gusjenice četnjaka. — R. Ca r Ione : Madcrnassa,
vrsta kruške sposobna za uzgoj u brdskim predjelima, na strmim stranama, veoma
skromna u pogledu tla i otporna proti vremenskih nepogoda. — L. Susmel : Biologija
i obnova jele po (Allgem. Forst-u Jagdzeitung No. 1 1949). Po zahtjevu jele na svijetlo,
toplinu i vlagu, zaključuje, da sama odsutnost vlage ne može opravdati rijedak
ili nikakav podmladak u čistim sastojinama jele, već da je tome najvjerojatniji uzrok
neuravnotežena simbioza mikroorganizama tla, dok se taj problem ne pojavljuje
u mješivitim šumama, gdje se humus stvara od otpadaka raznih vrsta drveća, —


D. Bubani : Pregrade iz zemlje (naročito na ilovastom i glinastom tlu za sistematizaciju
brdskih terena). — R. Saldarelli> : O državnoj šumi Fizuzza, provincija
Palermo-Sicilija (Opis sadarijeg stanja šume i problem obnove). — R. V i 11 a n i:
Značaj i svrha nacionalnih parkova. U nastavku istoimenog članka (Br. IX. 1950)
autor nastavlja raspravu problema nacionalnih parkova tvrdeći, da se sa zaštitom
i uzgojem divljači može očuvati prirodan i estetski izgled parka racionalnim šumskim
gospodarenjem. Nacionalni parkovi freba da posluže općoj naobrazbi svojim prirodnim
bogatstvom objekata.
Br. 4: E. P a r e n t e: Podaci o uzgoju srednjih šuma. U svrhu povećanja prihoda
na drvetu, prepoiručuje se prelaz sa uzgoja niskih k uzgoju srednjih šuma, kako bi se na
istoj površini uzgajala i niska i visoka šarma i tako crpile koristi, oba načina uređivanja,
rješavajući kalkulacijama za razne vrste drveća turnus niske šume, turnus matičnjaka
te određivanje i broj matičnjaka.— F. Caldart : Zapažanja na vajmutovcu
(P. strobus) đ području Postojnc. Sasrojina od 48 god. starosti daje oko 800 m3/ha
drvne mase sa^prosj. prirastom od 16,6 m3 (skupa sa proredama) odnosno od 10 m3,
pa bi radi velikog prirasta i otpornosti! proti atmosferilija trebalo što više propagirati
borovac. — E. B i a g i n i : O vidri (Lutra hitra L). Opisuje se način života vidre, te
kaiko se lovi. — C. Pila : Reno minore (Mala Rajna), koja protiče pokraj Bologne
i slijeva se u Jadransko more. Problemi potrebnih regulacionih radova za uređenje
i sistematizaciju Rena obzirom na nedavne ogromne poplave plodnih krajeva.


Br. 5:V. Vezzani : Alpinska pokusna stanica zootehničkog i sdraskog Instituta
za provinciju Piemonte. — G. Giordano : Valorizacija izvjesnih sortimenata
drveta pomoću impregnacije antiseptičnim sredstvima. Da bi se očuvali Sortiments
crnog bora od napadaja gljiva i insekata vrši se impregnacija dasaka, stupova itd.
najprimitivnijim načinom otopinama derivata Pentaklorofenola. — L. Fenaroll :
Šumarski problemi provincije Bergamo i sekcije za pošuml javan je. — R. A mati :


416