DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1951 str. 30     <-- 30 -->        PDF

Da se postigne vještina proricanja vremena, potrebno je bezuvjetno poznavati
sve faktore, koji formiraju vrijeme. U I. poglavlju svoje knjige ing. Marki opisuje
faktore vremena: vjetar, oblake, maglu, oborine, toplinu uzduha, samoniklu vodu i led.
Kad upoznamo dobro ove faktore, treba da se naučimo opožatJ vrijeme. Bez promatranja
vremenskih pojava ne može se predvidjeti njihov daljnji] razvoj t. j . buduće
vrijeme. U II. poglavlju daju se praktične upute o motrenju vremena. Naročito je
važno motriti oblake, kojima treba odrediti smjer kretanja1, visinu njihovu nad
zemaljskom površinom! i položaj na nebu (nije svejednoi da M oblaci zastiru čitav svod
nebeski ili saimo njegov dio, i koji dio). Naročito pisac nekoliko^ puta upozOTuje na
činjenicu, da je izgled zapadnog noba najodlučniji kod sastava prognoze za naredne
satove (to je narod ukratko kazao izrekom: »kako osmree — tako osviće«,). Autor
tumači, da promjena vremena — dakle i samo vrijeme; —| najčešće dolazi sa zapada.
Posmatranje istočnog obzorja u namjeri proricanja vremena ne daje dobre rezultate,
jer je to gledanje unatrag. Pisac naglašava, da nam istočno nebo- pokazuje znakove
vremena, koje je kod nas već prošloi. Stanje neba na istočnom obzoirju u ranu zo,ru
vcćđnom je slika stanja neba, kakvo1 je bilo nad nama jučer poslije podne. Zai onoga,
koji se počinje upućivati u sastavljanje prognoza, važno; je da nauči i zapamti izgled
normalne vedrine i bilstr.inei uzduha: za vrijeme zalaza] sunca. U knjizi se točno opisuju!
sve boje, koje se toim prilikoim pojavljuju, prelaze (prelijevaju) i iščezavaju. Kad se
početnik uputi u odsjeve sutona i sumraka,) lako će opažati razna poremećenja i odstupanja,
a ta su poremećenja ujedno i elementi za ocjenu ptomjene vremena.


Sposobnost proricanja vremena stiče se dužom vježbom, te nije dovoljno samo
imati ili pročitati knjflgu ing. Marfci-a, da bi se netkoi uputio u tu vještinu, Temeljnu
podlogu, t. j . samei vremenske pojave, treba dobro proučiti, a pravila za zaključivanje


o ibuidućem vremenu redovito i ustrajno primjenjivati) tii kontrolirlati. Samo tako steći
će se praksa i rutina ´uj predskazivanju vremena.
Jedno od najvažnijih, a za početnika i najlakših opažanja jest motrenje zalaza
Sunca, po kojem se može u gruihim crtama vrlo brzo steći sposobnost proricanja vremena
za slijedeću noć i jutro. Autor opisuje detaljno četiri vrste zalaza Sunca i vrijeme,
koje se može po pojedinoj vrsti zalaza očekivati. Svakako je za točnije predakazivanje
potrebno više znanja, a prije svake prognoze treba ustanoviti dijagnozu


t. j , stanje vremena u kraju promatrača. Na1 temelju* dijagnoze i simptoma postavlja
se prognoza. {
U III. poglavlju daje se potanki opis značajnih vremena i vremenskih pojava
kao na pr. stalno vedro vrijeme, prijelaz iz vedrog u; kišovito i obratno, stalno
kišovito i t. d., te opis raznih vrsti vjetrova. Uz ove opise ima i zanimiivih podataka-
Poznato je, da goroviti krajevi imaju više oblaka ii oborina nego ravnice. To se dobro
vidi iz primjera Sljemena (1035 m) i Zagreba (Grič 163 m), koji su udaljeni svega
desetak kilometara zračne linije. Sljeme ima 1300 mm godišnjih oborina, a Zagreb
samo 900 mm-


Veliki dio knjige (IV. i V. poglavlje) zauzimaju opisi znakova te pravila, po
kojima se može odrediti vrijeme narednih satova. Većina tih pravila potječu iz dugogodišnjeg
promatranja i bilježenja samoga pisca. Uopće je odlika ove knjige njena
originalnost


Na kraju je dodano na 13 posebnih pililoiga 47 fotografija oblaka ii drugih vremenskih
pojava. M. Š.


»Prilog rešavanju pitanja zaštite i iskorišćavanja šumskog drveća van šuma«
(Povodom kritike M. M- Brevinca na članak Ing. M. Ljujića)


M. MiiloLŠević-Bevinac, u Šumarskom listu br. 8—10 od ove godine, nakon skoro
godinu dana odi objavljivanja članka Ing. M. Ljujića »Prilog resaivanju pitanja zaštite
i iskorišćavanja šumskog drveća van šuma«, sa jednom neuobičajenom oštrinom napada
ovo Ljujićevo´ izlaganje, odričući mu pravo da polovom pitanju raspravlja, jer ne
poznaje »stanje stvari u narodu«, premda je on, Ljujić, »šumarski inžinjer i pravnik«,
kako to već Brevinac već u samom početku svojih izlaganja punim slovima naglašava.
Čemu ovo apostrofiranje titule, ako ne zato da se u aspektu Brevinca unizi i potćeni
ugled jednog šumarskog stručnjaka koji ima sva legitimna prava da pred stručnom
javnošću pokrene jedno zaista zanemareno pitanje. Da Je Ljujić šumarski inženjer
414