DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1951 str. 3 <-- 3 --> PDF |
-*, ŠUMARSKI LIST GLASILO DRUŠTAVA ŠUMARSKIH INŽENJERA I TEHNIČARA FNR JUGOSLAVIJE GODIŠTE 75. DECEMBAR GODINA 1951 ing. Dimitrije Afanasijev (Sarajevo): EKSPRESNE ŠUME Pod takvim nazivom poznate su kod nas brzorastuće šume, koje je uzgojila grupa jiugosilovenskih šumara. Ove su šume rasle 5—10 puta brže, nego što je uobičajila priroda. O tom radu u »Šumarskom listu« u g. 1938. i 1939. bilo je otštampano više članaka pod naslovom: »Naš rad na ekspresnim šumama«, »Ekspresne šume« i »Dvije godine ekspresnih šuma«. O tome je također bilo objavljivano više puta u dnevnoj štampi, našoj i stranoj. Nakon oslobođenja mnogi šumari, agronomi i javni radnici interesovali su se za sudbinu ekspresnih šuina. Zato ovaj kratki članak ima za cilj, da upozna našu stručnu javnost sa istorijatom i postojećim stanjem ekspresnih šuma. članci u »Šumarskom listu« obuhvatili su samo rezultate radova za 1937., 1938. (i 1936., kada su se vršili prethodni radovi). Ogledna šumsko meiiorativna stanica kod Sarajeva nastavila je ove radove u g. 1939. i 1940. Rezultati ovih (radova! nisu bili nigdje objavljeni, a baš oni su dali najveće uspjehe. Početkom 1941. godine bio je spremljen za štampu rukopis »Ekspresne šume« u kojem su bili obuhvaćeni svi radovi, ali je taj rukopis spaljen od okupatora. Ostali su samo pojedini koncepti i nešto fotografija. Pored toga okupatorska) vojska je posjekla ekspresne šume za gorivo, pri čemu je birala veća stabla visoka 8—7 m, a ostavljala na miru male sadnice, koje nisu mogle služiti kao gorivo. Iz panja liščara izbili su izbojcd, koji su također bili sječeni. Ekspresne šume su bile sječene u svemu tri puta i posljednji put g. 1946., kada je bila vršena resurekcija. Nikakovih mjera uzgoja za vrijeme od 1941. do 1951. godine nije bilo preduzeto. Za povećavanje brzine ra&tenja bile su primjenjene dvije metode: visoka agrotehnika i auksiniizacija. Agrotehnika je primjenjivana 1937 i 1938, a 1939 i 1940 usavršavala se na osnovu stečenog iskustva. Pri tome su bili postignuti na pr. rezultati, navedeni u pril. tabeli. 387 |
| ŠUMARSKI LIST 12/1951 str. 4 <-- 4 --> PDF |
Višima godišnjeg prirasta u- m Vrste 1. god. I Chamaecypairis Lawsonianai- 0,50 Quercuis rubra 1,10 Tilia gramdifolita 0,7´6 Ulnvus ca/mpestrii3 1,32 Fraxinus excelsior i 1,50 Castanea vesca 0,97 Lairix europaea 0,72 Picea exceba j 0,21 Istovremeno radi pokrića uzgojnih troškova između redova šumskih sadnica gajile su se rentabilne kulture, od kojih su mnoge imale ulogu postojnih vrsta. Osim toga u cilju rentabiliteta uzgajane su ukrasne i dekorativne vrste. Početkom 1941. god. uzgojni troškovi bili su podmireni i to 30% od prodaje voća a 70°/o cd prodaje ukrasnih vrsta, a ekspresne šume na površini od 6 ha predstavljale su čist dohodak. Vri 3-godišnji LariiX europea uzgojen pomoću visoke agrotehnike. foto 1939. 2. god. 3. god. 4. god. 5. god. j 0,61 0,71 0,90 1,80 ! 1,16 1,62 1.67 1,90 1,20 1,10 1,00 2,06 1,90 1 1,40 0,98 1,45 j ´ 1,40 1,00 1,09 1,40 1,38 1,52 1 1,15 1,15 0,52 0,58 0,84 0,65 1 i 10-gcdišnja Sequoia gigantea; prs. pr. 33 cm, visina 10 m. foto 1951. jedncst svega preostalog biljnog materijala iznosila je oko 380.000 dinara. God. 1939. započeti su ogledi na pronalaženju anorganskih auksina. Treba napomenuti da ovi auksini, odnosno stimulatori ili bdokatalizatori imaju vrlo malo zajedničkog sa indolilnim kiselinama, koje su bile nazvane 388 |
| ŠUMARSKI LIST 12/1951 str. 5 <-- 5 --> PDF |
auksinima, odnosno heteroauiks&nima, a koje su pronađene u pupovima, peludu cvjetova, a sintetične — u mokraćnoj kiselini. Ti su aiuksini proizvod biljke inače ranije poznati pod imenom enzima, fermenta, fitohormona i «1. Svi ovi proizvodi daju ubrzavanje sazrevanja plodova, povećanje krupnoće plodova, a vrlo malo ubrzavaju proces rastenja. Ovi »auksini« u stvari nisu biokatalBzatori. već regulatori rezervnih materija, koje ima biljka. 14-godišnja borova sastojina uzgojena 12-godišnj* Pseudotsuga Douglasu vkiposredstvom miinknalne agrotehnike. dis, visina 8,5 m. foto 1951 foto 1951 Sarajevska stanica je tražila prave auksine, t."). biokatalizatore, koji ie izazivati mnogo brže od prirodnog razmnožavanja ćelija, t. j . rastenje. To su bili mikroeiementi, koji su do sada vrlo malo izučeni. Oni su se unosili u biljnu hranu i prouzrokovan kako mnogo brže rastenje, tako i poijave heterozisa. Tajna tog »životnog eliksira« bila je! u njihovoj uzajamnoj proporciji i stepenu koncentracije. Nakon mnogobrojnih i u početku bezuspješnih ogleda uspjelo se pronaći reaepte auksina za nekoliko šumskih vrsta. U sastav tih auksina ulazili su jedinjenja bora, mangana i dr., koji su obrazovali mješavinu sa nitratnim azotom i fosfornom kiselinom. Rezultati su bili slijedeći: od po 389 |
| ŠUMARSKI LIST 12/1951 str. 6 <-- 6 --> PDF |
sijanog žira izrasle su sadnice u toku od 3 mjeseca visoke 3,20 m. Dvogo dišnja smrča (Picea excelsa) daia je godišnji prirast 1,30 m., sedmogodišnji jasen 1,60 m. Na druge vrste ovaj auksin nikako nije djelovao, a na neke tek nakon dužeg vremena. Ovamo treba ubrojiti sekvoju (Sequoia gigantea), koja! je biia auksinirana samo jedan put pri sađenju u g. 1940. Za 10 godina ona je postigla visinu od 10 m s prsnim prečn´lkom od 33 cm i to bez ikakve njege u toku ovih 10 godina. Kontrolne sadnice sekvoje, posađene u isti dan za ovo vrijeme postigle su visinu od 1,60 m, U svojoj 14-igodišnja kruška (Pirus .pir.) slučajno Izbojci iz panja Quercus ruba, foto pošteđena od sječe. IX/1951 nakon obrezivanja u V/1851. foto 1951 domovini Kaldforniji sckvoja za isto vrijeme od 10 godina stiže visinu od 3,20 m a počinje rađati u 40 godini. Na sarajevskog stanici ona je rod´ila u starosti od 10 godina. Ima i drugih primjera vrijednih aklimatizovanih egzota, čiji su primjerci ostali pošteđeni. Ukratko rezultati na polju! brzog rastenja šumskih vrsta prevazišli su sva očekivanja, što je naročito značajno baš u naše doba, kada sve države ne žale ni truda ni sredstava, da postignu što brže rastenje šuma. U tom pogledu rezultati radova jugoslovenskoig šumarstva bacili su u zasjenak 390 |
| ŠUMARSKI LIST 12/1951 str. 7 <-- 7 --> PDF |
sva postignuća stramog šumarstva. U posljednjem biltenu Američke ambasade za prošli mjesec, na pr. dosdovoe se kaže: Čovjek sa zaprepaštenjem gleda na hibridne borove, koji su za 6 godina postigli visinu čovjeka (znači oko 2 m). Zatim se navodi, koliko je bila komplikovana hibridizacija tih borova. Koliko je to daleko od brzine prirasta postignutog našim šumarstvom, koji iznosi od 1 m i više godišnje i to za vrste„ koje su mnogo vrednije od bora! I to je postignuto na mnogo jednostavniji i ekonomičniji način. ´ Ostaci dendrološnog vrta: Opšti pogled na parcelu XII: Picea pungens glanca i Pseudotsuga 14-godißnja sastojina bora viridis. foto 1951 foto 1951 Uza sve to pojavljuje se jedan paradoks: neki naši šumari pa i oni na vodećim položajima uopšte ne znaju o tom radu i pronalasku. Podizanje brzorastućih šuma postavlja se kao ključna tema, sazivaju se i održavaju konferencije na kojima se dugo raspravlja o potrebi pronalaženja efikasnih metoda za ubrzavanje prirasta, o uvođenju brzorastućih vrsta navode se uspjesi stranog šumarstva a potpuno se zatvaraju oči i prešutkuje o činjenicama uspjeha naših ekspresnih šuma. Ljudima ne ide u glavu da Jugoslavija može u nečem prestići inostranstvo. 391 |
| ŠUMARSKI LIST 12/1951 str. 8 <-- 8 --> PDF |
Ova je pojava nenormalna a ovakovo deziirteresovanje za svoju struk« mora na kraju krajeva dobiti odgovarajuću ocjenu. Ali napredak se ne može suzbiti nd piešutkivanjem ni bacanjem u birokratske ladice*. Schnellwachsende Wälder In dem Bestreben unser unbewaldetes Waldgebiet je früher möt Grün zu bedecken, hat der Verfasser tin den Jahren 1937—1941 Versuche zur Aufforstung unternommen. Zu diesem Zwecke benutzte er spezielle Agrotehniik und Auxin. Die Ergebnisse dieser Versuche sind in unserer Zeitschrift vom Jahre 1938 und 1939 beschrieben. In dierem Artikel ha- der Veriasser nur kurz die Entwicklung, den heutigen Stand der Versuche und einige Ergebnässe veröffentlicht (s. T. der jährliche Höhenzuwachs u. Foto), ~- Eine ausfürhliche Publikation über schnellwachsende Wälder ward bald erscheinen. * Ministarstvo šumarstva NR BiH (sada Glavna Uprava za šumarstvo) omogućilo je izdanje knjige »Ekspresne šume« u kojoj su detaljno navedeni rezultati rada i sve najnov.je metode za podizanje brzorastućih šuma na svimal terenima, kao i postojeće stanje ekspresnih Suma. Prema ocjeni stručne komisije ovaj rad ima elemente novatorstva i koristan je kako za praksu tako i na naiućno isiiraživačkam polju. Knjiga. Uf.koro izlazi; iz štampe u izdanju Zadružnog štamparskog izdavačkog preduzeća u Sarajevu; dlustrovana je i snabdjevena praktičnim uputama. Ing. Horvat August (Split): O VAŽNOSTI UZGOJA LOVORA* Naše obalno područje i neposredno zalede obiluje mediteranskim flornim elementima, među kojima lovor (Lauru s nobili s L.) zauzima vidno mjesto. Lovor je drvo ili krupniji grm,iz velike porodice Lauraceae, koja obuhvata 30 rodova sa nekih 900 vrsta. U Europi živi autohtono samo obični lovor. Sve druge vrste žive u tropskim i suibtropskim krajevima, a ntßke su ponešto rasprostranjene ul Sjevernoj Americi. Paleontološka su istraživanja pokazala, da je u tercijaru Laurus nobilis imao uz L. canadensis veći areal rasprostranjenja u Europi. Danas nailazimo na lovor u Maloj Aziji, zatim uz obale Crnog mora te u Sredozemlju: Grčkoj, Macedoniji, uz našu obalu, u Italiji, Španiji te nešto u Maroku. Nemamo tačnih podataka gdje sve i na kolikoj površini dolazi lovor kod nas. U manjim skupinama ga ima u Istri, na Brionskim otocima, na otocima i kopnu Kvarnerskog zaljeva. Kod Opatije i Lovrane dolazi u većoj količini te tvori i sastojane. Nalazi se u okolini Rijeke, Crikvenice Rabu, Pagu i otočju, oko Zadra. *Uz more ga nalazimo između Trogira i Splita, zatim na otocima Braču, Hvaru, Mljetu i poluotoku Pelješcu, U Dubrovniku i okolici, Sutorini, Herceg-Novom i Bold Kotorskoj. Ukratko on nigdje ne dolazi obilnije, ali pridolazi duž cijele naše obale» Visinska zona njegova rasprostranjenja, kao i rasprostranjenost u kopnenom dijelu nije još dovoljno istražena. Dolazi na pr. u Dalmaciji do Maf * Izrađeno u Institutu za eksperimentalno šumarstvo Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, Direkcijama krš Split, 392 |