DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1951 str. 24 <-- 24 --> PDF |
ploča, namještaja^ fekorašćavanje drvnih otpadaka; pošunil javan je, obnova i njega šuma, konzervacija tla ii dr.). 3. Stipendijama FAO omogućit će se velikom broju naših stručnjaka, da se u raznim zemljama Evrope, Amerike i sjeverne Afrike duže vremena specijaliziraju i usavršavaju u pojedinim granama šumarstva i drvne industrije (izrada ploča iz drvnih vlaikanaca, izrada šper-ploča i panel-ploča i uopće finalnih drvnih proizvoda, sušenje, konzerviranje i oplemenjivanje drveta, kemijsko diskorišćavanje drveta, mehanizacija izvoza; pošumljavanje, obnova, njega i uređivanje šuma, uzgajanje vrsta drveća brzog rasta, konzervacija tla, fitopatologija, entomologija, fitocenologija, aerofototaksacija i dr.). - >I . I ; i i I ! i i : i uf Po kroničarskoj dužnosti smatramo potrebnim istaknuti, da su delegati OUN imali neobično mnogo razumijevanja za naše potrebe, te se upravo tome može mnogo zahvaliti da će nj-hov posjet još više ojačati naše veze sa Organizacijom ujedinjenih nacija te pomoći da se naša operativa i nauka uzdigne na višu razinu. Opsežniji prikaz o svemu tome donijet će Šumarski list slijedeće godine iz pera naišeg izaslanika na konferenciji FAO. Ing. J. Šafar 3L& slpuäne kss^iäevnnsti PREDAVANJA IZ ŠUMARSTVA U AKADEMIJI NAUKA Akademik prof. Dr. A. Ugrenovd ć održao je u Jugosl. akademiji znanost» i umjetnosti dva predavanja, prvo 16. III. 1950 pod naslovom »Šuma u svijetlu nauke«, drugo 15. 11. 1951.: »Drvo za rezonanciju od Stradivarijai do danas.« Oba predavanja bila su vilo dobro posjećena i s interesom saslušana. Akademija ih je izdala i kao posebne publikacije (»Predavanja u Jug. akad.« sv. 1., Zg>b 1951, i sv. 5, Zgb 51-), koje ćemo ovdje prikazati. Suma u svijetlu nauke. Stari grčki i romski pisci, koji su pisali o obradi zemlje, obuhvatili su poljoprivredu L šumarstvo pod »res rustica«. U njihovim radovima znanje o šumi nije zauzimalo poseban položaj. Plinije je razlikovao »arbores glandiferae « plodonosno drveće i »que resinam feront« t. j . daju smolu. Prva gledanja na šumu bila su, dakle, uglavnom samo utilizacijska. Biološko gledanje razvija se tek kasnije, premda su već i Rimljani poznavali i pojam vegetativnog umnažanja šume. Šuma je promatrana kao poljoprivredna kultura. O njoj se govorilo u poglavljima »de arboribus«. Nije pravljena razlika između süvukulture i arixwikulture. Quercetum, pinetum alnetum bile su oznake za mjesta obrasla hrastom, borom, johom, a nipošto ne za bljne zajednice. Tehnološke osobine drveta kao materije bile su Rimljanima dobro poznate. Imali su razvijeno stolarstvo, brodogradnju i građevinarstvo. Bile su jasne i predodžbe o težini drveta, higroskopičatetu, tvrdoći, čvrstoći, vodljrVosti za zvuk i snazi ogrijavamja. Alfi kad je trebalo objasniti uzročnu vezu između drveta na jednoj i tehničkih svojstava na drugoj strani rimski pisci bffi su posve nenaučni Hvatali su se zoomoj-fnih deskrincija ili uzimali u pomoć Ermpedoklovu filozofijiUL Srednji vijek naslijedio je znanje o šumi od Rimljana. U 13. vijeku Crescencije doduše već razlikuje prirodno i vještačko obnavljanje šume i uočava da su šume zajednice, u čiji život čovjek može zahvatati proređivanjem i utjecati i na oblik stabala i na prirast. 40,8 |