DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1951 str. 12     <-- 12 -->        PDF

Ing. Milan Androhe (ZagTeb):


NOVI ŠTETNIK NÄ BOROVIMA U HRV. PRIMORJU I ISTRI
Pityogenes trepanatus Noerdl.


Početkom g. 1951. dobili smo izvještaj o sušenju borovih stabala u
šumama Sisol, Bukovica i Kremenjak. Te se šume prostiru na istočnim
padinama Učke iznad mjesta Moščeniice. U tim sastojinama, čija ukupna
površina iznosi oko 150 ha, prosječno je samo u proljeći 1951. više od 1000
stabala crnoga bora. Mislilo se, da je uzrok sušenja šesterozubni borov
potkomjak (Ips sexdentatus Bominor Hart, i M. piniperda L). Točnijim pregledom ustanovili smo
da je Jtetnik potkoirnjak PityogenestrepanatusNoerdl (syrion.:


P. austriacus Wachtl, Tomicus elongatus Loevendal). Ovaj, ko d na s d o
sada nepoznati potko rnjak, primijećen je u isto vrijeme u borovim
šumama »Niska«, »Vodice« i »sv. Bartolomej« na otoku Cresu. Vjerojatno
ga možemo naći i u ostalim šumama Hrv. Primorja i Istre. U šumi
»Sv. Bartolomej« iznad samoga mjesta Cresa na maloj površini od desetak
hektara posječeno je ove godine do mjeseca augusta oko 100 stabala a već
nekoliko dana iza toga pojavili su se novi suhari. Do sada smo ustanovili
napad s a m o n a crnibo r (Pinus nigra Arn). Borovi se suše pojedinačno
na većim ili manjim površinama i ne zapažaju se naročita »žarišta«.
Upravo stoga što se ovaj štetnik smatra prilično rijetkim i što je njegova
pojava kod nas zabilježena, koliko je nama poznato, sad a prv i
put , potrebno je upoznati naše stručnjake šumare sa nekim činjenicama
koje ovdje donosimo.


Pojavu ovoga štetnika zabilježio je prvi put Noe ruling er u boirovitm šumama
u okolini Stuttgarta, no on ga je smatrao varijetetom dvozubog borovog potkornjaka
(Tom. bidentatus Hrbst). Kako je morfološki veoma sličan malom smrekovom
potkornjaku (P. chalcographus) često su ga njime zamjenjivali. Wachtel
ga je našao u Donjoj Austriji i opisao pod imenom Pityogenes austriacus.
Loevenda l ga je našao u Danskoj. Prema Escherichu rasprostranjen je u većem
dijelu Evrope (Donja austnija. Koruška, Korzika, Würtemberg, Hannover, Danska).


Kako smo rekli morfološki je veoma sličan malom smrekovom potkornjaku.
Gotovo je iste veličine (1.8—2.2 mm) ili tek nešto veći. Razlikuje
se od njega po purakturi na elitrama (kod P. chalcographusa ide ova od
bazalnog dijela elitre do sredine kod P. trepanatusa do kraja pokrilja).
Karakteristična je razlika između ženki obiju vrsta po tome što ženka
trepanatusa ima na sredini čela duboku okruglu udubinu, koja ne dodiruje
gornju usnu. Ženka je dulja od mužjaka i kao kod P. calcographusa zubi
na kraju pokrilja su mnogo manje izraženi nego kod mužjaka.


Hodnici su zvjezdasti. Obično od velike odbro izražene bračne komorice
idu tri jako zavinuta kraka. Dugi su do 4 cm i idu priličnoi duboko u
drvo. Udubine na matičnim hodnicima, gdje ženka polaže jaja uvijek su
lijepo vidljive, i nalaze se na vanjskoj (konkavnoj) strani matičnog hodnika.
Iznimno smo našli veoma mali broj odloženih jaja na unutarnjoj strani


396




ŠUMARSKI LIST 12/1951 str. 13     <-- 13 -->        PDF

većinom pri kraju matičnog hodnika. Kukuljice naročito na tanjim grančicama
leže često u drvu slično kao kod P. curvidensa (krivozubog
jelovog pisara). Na tanjim grančicama slika griženja nije jasna t. j. nisu
jasno izraženi niti matični niti larvalni hodnici.


Simptomi napadaja. U početku se primjećuju tu i
tamo na stablu žute grančice. Najprije požute ovogodišnji
izbojci, a zatim cijela grana. Pod korom debla takovih
stabala, kojima krošnja može biti još dijelom zelena,
već nalazimo sekundarne štetnike iz familija Cerambicidae
i Buprestidae. Sa takovih stabala kora se lako
lupi. No ima stabala naročito u početnom stadiju napadaja,
na čijem deblu nema nikakovih tragova napadaja
sekundarnih štetnika.


Biologija. Nas bi zbog suzbijanja ovoga štetnika
najviše zanimala njegova biologija. Nažalost u literaturi


o tome nemamo nikakovih podataka, a naša opažanja
su tek u početnom stadiju.
Barbe y kaže, da je njegov razvitak sličan onome
malog smrekovog potkom´aka, kojemu je inače sličan.
No mali smrekov potkornjak pripada biocenozi smrekovih
šuma, živi i razvija se ne samo na drugoj vrsti drveta
već i u sasvim drugom biotoku od onoga kome pripadaju
umjetno podignute kulture crnoiga bora u mediteranskoj
zoni. Smrekov mali potkornjak pripada grupi
potkornjaka, koja se kasno roji i prema Escherichu može
imati jednu do dvije generacije prema prilikama i mjestu
gdje se razvija. Mi pak mislimo da P. trepanatus ima
redovno dvije a nije isključeno i tri gen era-
c i j e. Za ovo mišljenje govori činjenica, da smo u martu
našli u grančicama bora ličinke koje su, istina, mogle i
prezimiti, ali našli smo i imaga koji su bušili matične
hodnike. U maju smo konstatovali nalet na svježe grančice,
a polovinom septembra našli smo pod korom imaga
koji su upravo bušili matične hodnike. S obzirom na
klimatske prilike primorskih krajeva te s obzirom na
činjenicu da je razvitak svih a i ovoga potkornjaka za
vrijemel ljetnih mjeseci ubrzan, držim da se u slučaju ovako kasnog naleta
radi o trećoj generaciji. Naša buduća istraživanja u tome pogledu razjasnit
će ovu stvar potpuno.


Mjere suzbijanja. Bez dovoljnog poznavanja biologije nekoga štetnika
nije lako odrediti način, kojiim ćemo ga suzbijati. Stvar otežava još
i ta činjenica, da P. trepanatus napada grane i najtanje grančice, pa se
vrijeme postavljanja lovnih grana mora još točnije odrediti nego je to
slučaj kod lovnih stabala. Da bi ustanovili efikasnost lovnih grana, postavili
smo ih u polovini augusta u šumi »Sv. Bartolomej«. Polovinom" septembra
konstatovali smo nalet. To nas upućuje na to, da postavljanje lovnih grana
može uspjeti (svi naime potkornjacii ne nalijeću na stabla ili grane postavljene
na tlu). Lovne grane treba postavljati u više serija. Neke određene
termine u tom pogledu ne možemo za sada dati; oni će sigurno biti različiti


397




ŠUMARSKI LIST 12/1951 str. 14     <-- 14 -->        PDF

s obzirom na mjesto i klimatske prilike pojedinih godina. Oni se, što je i
najpravilnije, određuju na terenu prateći razvoj potkornjaka na pokusnim
lovnim granama ili na samim stablima. Na isti način utvrdit ćemo i postojanje
sestrinske generacije, pa u slučaju pozitivnog nalaza treba postavljati
u blizini lovnih grana, prve serije, svježe lovne grane. U pravilu bi se ove
grane trebale postaviti nakon što primijetimo da ženka koja je već odložila
jaja započne sa regeneracionim žderanjem. Obično se one postavljaju tri
tjedna nakon konstatovanja prvog naleta na grane prve serije.


Lovne grane moraju se skupiti na unaprijed za to= pripremljenom mjestu
i spaliti u vrijeme kada pod korom ustanovimo prve kukuljice. Moglo bi se
pokušati i sa rezanjem zaraženih grančica sa stabala, kojima su tu i tamo
grančice počele žutjeti a deblo još nije napadnuto po sekundarnim štetnicima.
Takove grančice treba zatim spaliti. Moguće bi na ovaj način mogli
spriječiti širenje štetnika no ne smijemo ispustiti iz vida da je svaki
napadaj potkornjaka uslijedio zbog toga što je ©slabljenje stabala ispod
»kritične točke« nastupilo uslijed drugih razloga.


Ovom prlikom moramo napomenuti, da sušenje borova u Istri i Hrv.
Primorju nije posljedica isključivo napadaja P. trepanatusa. Potkornjaci su
svi više ili manje sekundarni štetnici, pa je njihov napadaj uvjetovan
oslabljenjem stabla zbog nepovoljnih klimatskih prilika kroz dulji niz godina,
naročito na mršavim i degradiranim tlima, zbog golobrsta gusjenica
ili zbog drugih razloga. Mi upravo rješavamo pitanje, koliko tome slabljenju
pridonose gusjenice borova preilca gnijezdara (Cnethocampa pitvocampa)
goloorstom. Iako nema sumnje da ovaj, za naše primorske krajeve
toliko česti štetnik, stvara dispoziciju za napad potkornjaka, ipak trebamo
još razjasniti činjenicu zašto šuma »Vrana« na otoku Cresu, koja je vf
posljednjim godinama mnogo stradala od gusjenice prelca, nije do sada napadnuta
po P. trepanatutsu. Naprotiv šuma »Niska« na istome otoku, i.
pored toga što je mnogo manje bila napadnuta) od iste gusjenice u istome
periodu, pretrpjela je veće štete zbog napadaja P. trepanatusa.


Pitanje zaštite borovih šuma odraznih štetnika, medu koje bez sumnje
spadaju kao najznačajniji Cnethocampa pitvocampa, Sciff Pitvogenes trepanatus
Noerdl. i Evetria buoliama Sciff, usko je povezano s uzgojnim mjerama
koje treba u ovim sastojinama poduzeti. Naši uzgajivači vjerojatno
ne će imati težak posao u Sisölu i Kremenjaku, gdje se na cijeloj površini
može naći jasenov podrast a na prosjekama i proređenim mjestima prirodni
borov podmladak. Mnogo teži problem predstavljaiu kvalitetno loše šume,
kao »Sv. Bartolomeja« i »Vrane«, gdje, toga pomlatka nema. Zato bi pitanje
zaštite borovih kultura od štetnika pored pošumljavanja trebalo biti glavni
zadatak šumara na Kršu. <


Un nouvel ennemis du pin du Littoral Croite et de l´Istrie; Pityogenes trepanatus Nördl.
genes trepanatus Nördl, aux pins dans les forets du littoral create et d´Istrie. Ce
ravajgeur, si rare, est trouve chez nous pour la premiere fois cette annea. Plus de 1000
arbres furent abattusi sur nine superfice non plus grande de 150 ha.


Barbey ai signale qu´dl y a: de la similitude en bioloigie du P. trepanatus Nördl. et
cellai du P. chalcographus. Cependant P. trepanatas se develope dans nos regions
dans toute autre biocemose et dans tout autre biiatotpe que P. calcoigraphus (P. chalcographus
vit diains les forets; d´epicća, et P. trepanatus dans les foirets du pin des nos
regions meridioualles). D´aipres Escherich P. chalcographus peuit avoir une ä deoix
generation iuivaint le lieu et le cliimat de son developpement. Nous cons-derons que


398




ŠUMARSKI LIST 12/1951 str. 15     <-- 15 -->        PDF

P. trepanatuis a ordinaiirement deux ou meme trois generations. Le travarille de P, trepanatus
de la premiere moiitie du mo/is de septembre est signale par l´auteur cotnme
une troiisieme generation. Les recherches sur le developpement de ce ravageur su´ivent
son oours.
On pent considerer l´attaque du P. trepanatus comme consequence de la failblesse
fisiiolagique des aibres causee par intempecies climatiques, par les ravages des chcn lies
(en notre cas, Cnethocaimpa pityocainpa Schiff), par la degradation du sol etc. — Les
methodes du lutte sont mentionne a la) Km de l´article.


ing, Nenad Prokopijević (Beograd):


O ODREĐIVANJU VELIČINE VREDNOSTI UDELA
REDOVNOG I VANREDNOG PRINOSA NA TROŠKOVE
PROIZVODNJE DRVETA NA PANJU


Smanjivanje ili povećavanje troškova proizovdnje drveta na panju u odnosu
na društveno potrebne troškove proizvodnje, zavisi od veličine redovnog godišnjeg
etata drvne mase (E) i šumskog proizvoda — godišnjeg priraštaja (Z) t. j , od odnosa


E == Z.* Međutim, ako se redovnom godišnjem etatu drvne mase (E), doda vanredna


prinos (w) — koju nastaje: pretvaranjem šume u drugu vrstu kulture, pravljenjem
prošeka, razlikom između faktične i normalne drvne mase, snižavanjem sečne zrelosti,
skraćivanjem ophodnje i dr., — zavisiće pomerauto smanjivanje ili povećavanje tro-
šloova proizvodnje ne samo od veličine kombinacije (E + w) ä šumskog proizvoda —
godišnjeg priraštaja (Z), već i od odnosa napred pomemutih veličina t. j . postavlja se


pitanje da li je u konkretnom slučaju E = Z.


Za izračunavanje prvih disproporcija, već je objašnjen metod ranije*. A ovom
prilikoim azneću slučajeve koji mogu da nastupe u praksi korišćenjem vanrednog
prinosa (\v) u kombinaciji sa redovnim godišnjem etaitom drvne mase (E) i ujedno
predložiti metod za izračunavanje dispropoiroija koje nastaju usled kombinacije (E+w)


t. j. za (E+w) Ä Z, kada je E = Z.
I. POSTAVKA: E = Z
Kombinacija (E + w) daje nejednakost izraza (E + w) > Zt Vrednost ti cena
drveta na panju ove kombinacije izračunavaju se po formuli:


g


C(F.+wj = -~--—-.= pj+pri + v, (1)


(E+w)


a šumskog proizvoda godišnjeg priraštaja (Z):


5


OK t* —: = p2 + pr2 + V2 (2)


Gde su: C(E+W) = cenaj drveta na panju kombinacije (E + w); CZ = cena drveta na
panju šumskog proizvoda — godišnjeg priraštaja (Z); Š = društveno potrebni troškovi
proizvodnje godišnjeg piriraštaja; pi i pa = utrošak vrednosti za rabaćanje sredstava
za rad i materiale u proizvodnji, pri i pr2 = vrednost radne snage i vi i V2 = vrednost


* Vadi moj članak: »Disproporcije u troškovima proizvodnje drveta na panju«.
"mmr


Šumarski list br. 7, Zgb, M 1951 g.


399