DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1951 str. 11 <-- 11 --> PDF |
Zeleno lišće plaćano je po vezanim cijenama kg po 10.5 din, suho lišće po 31.5 din., zeleni plod 7,2 din., suhi plod 15,0 din. U godini 1951. povišena je cijena za suho lišće na 42.-^— dinara po kg. Od interesa je da znamo, koiu količinu lovorovog lišća i ploda možemo približno dobiti po ha te koji bi bio novčani efekat pri pravilnom uzgoju lovorovih kultura. U tu svrhu izvršena su opažanja u Trstenu. Utvrđeno je višekratnim mjerenjem da 2 do 4 grančice duljine 0,5—0,8 m imaju prosječno oko 100 g svježeg lišća. Na grmu konusnog oblika, promjera 4 m visine 5 m ocijenjeno je, na osnovu količine lišća dobivenog sa raznih grančica, da ima oko 50 kg svježeg lišća. Kako po ha može biti oko 600 ovakovih grmova, to bi Uz predpostavku 20 godišnje ophodnje dolazilo godišnje na sječu 30 grmova sa oko 1500 kg lišća u vrijednosti od 15.750 dinara. Prosječan urod plodova ocijenjen je 1950. godine sa 2.5 kg po grmu ili sa 75 kg po ha u vrijednosti od 1.125 din. Prema tome bi bila ukupna novčana vrijednost prihoda po ha oko 17.000 dinara. Kaiko je tlo gdje su vršena opažanja veoma dobro, jasno je da će kulture na lošijim tlima davati manje prihode. Iz izloženoga slijedi, da je važnost lovora značajna te da joj moramo pridavati potrebnu pažnju. Da lovor, obzirom na njegovu uporabljivost i uzgojna svojstva, treba primjenjivati pri pošumljavanju, upozoravao je već 80-tih godina XIX vijeka Rubbia, a 1911. botaničar Adamović. Dosada se međutim uzgoju lovora i osnivanju sastojina nije pridavala potrebna pažnja. Pošurmljavalo se sjemenom lovora, no taj se rad provodio bez neke naročite pažnje. Lovor se sijao uz ostale vrste, pri čemu se nije išlo za podizanjem sastojina lovora sa određenim ciljem. Kod registrovanja uspjeha pošumljavanje osvrtalo se na ukupni procenat a ne po zasijanim vrstama. Uslijed toga nemamo podataka o uspjehu sjetve lovora. Međutim lovor zavrijeđuje mnogo veću pažnju, to više, što njega možemo proširiti na velikim površinama svagdje gdje danas sporadično dolazi. Kao vrsta, koja daje industrijski vrijedne produkte, lovor treba da zauzme sve terene, gdje postoje uslovi za njegov uzgoj. Literatura: 1. Adamović L.: Führer durch die Natur der Nördl´chen Adiria, Wien und Leipzig 1915. 2. Adamovi ć L.: Die Pflanzenwelt Dalmatiens, Leipzig 1911. 3. L´A I p e rivrista forestale irtaliana XI—XII—1932. 4. Alpe V. Nuovai enciklopedija agraria, parte primo, Botanica, Tor´no 18D0. 5. Aniić M.: Dendrologija, šum. priručnik, I. dio, Zagreb. 6. Baien J.: Prilog poznavanju naših med^ermskih šuma. Š. L. 1935. 7. C h a v e - C al is to: Coltivaziene della piamte aroma´iche da diisiflleria, U. Hoepli, Milano 1928. 8. Castold i A.: II liquorista, U. Hoepli, Milano 1910. 9. G. H e g i: Ilustrierte flora von Mittel-Europa IV-1. 10. d´Herrer a G. A,: Della agricoltura. Venezia 1608. 11. Köhlers: Medicinal Pflanzen Band I. Gera- Unermhaus 1887. 12. F r. K u š a n: Ljekovito bilje, Zagreb 1938, 13. P a g I i a n s Luigi: Le pknte aromatiche. 14. Pokorny—Fritesh—Gjurašin: Prrrrodopis bilja, Zagreb 1915. 15. K. Rubbia: Der Lorbeer als Waldbaium und seine Kultur. Oestereichische Forst-Zeitung 1888. Süll importanza della coltivatione dell Lauro L´au´tore da un breve criassunto dei caratteri oolturali del laurro (Lauras nobilis L.) e l´oportuinita del´ allevamento i» riguarda al suo mo. 395 |