DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11/1951 str. 5     <-- 5 -->        PDF

Iz priložene tabele vidi se, da zemlje sa vrlo razvijenom industrijom i visokim
društvenim standardom troše mnogo više rezane građe četinara i ploča (specijalno
SAD, a zatim Švedska, Švajcarska itd.) nego ostale zemlje. Isto tako pada u očiif i mala
potrošnja .rezane građe četinara d ploča u Italiji, prema potrošnji, u zemljama koje su
isto tako industrijski razvijene (Austrija, Francuska, Poljska) ili manje razvijene (Jugoslavija).
Iako je Italija resila zamenu jednog dela rezanmih četinara sa rezanom gradom
topole, ipak glavni razlog za manju potrošnju u ovoj zemlji jeste sirovinska baza,
krajnje racionirana potrošnja "drveta i slabija ekonomska moć ove zemlje prema
drugim zemljama;


Napred izneti podaci dati su radi šireg pregleda i uvida u potrošnju rezane grade
četinara u svetu. Ali na osnovu tih podataka; ne hi mogli dometi zaključak o budućoj
potrošnji rezane građe četinara kod nas. Stoga je potrebno da se upoznamo sa starijem
potrošnje rezamel građe četinara u´ našoj zemlji, kako u periodu pre i posle rata, tako
i kroz pregled potrošnje prema njenoj nameni (t. j . prema, onome za šta je građa upotrebljena).
Razvoj potrošnje razne građe četinara u FNRJ bio je:


Godina Potrošnj a po jednom % uk upne potrošnje


stanovniku m3 u od losu na 1938. g.


1938 0,08 100


1947 0,11 130


1948 0,12 148


1949 0,13 160


1950 0,12 146


1951 0,10 125


Prošek 1947—51 0,12 142


Potrošnja rezane građe četinara prema nameni u prošeku 1950/51 iznosi:
ambalaža 8%; drvne kuće i barake 7°/o; građevinska stolarija 4°/o; nameštaj 2%;
sveg a za reprođuk. grane 122 21%; ostala reprodukcija 20°/o; sveg a reprodukcija
44%; investicije 36%; svega iz osnovnog drž. plana 79%; lokalni: sektor 21%
s v e u k u p n o 100%.


Iz ovih podataka vidimo: a) da je u posleratnom periodu potrošnja
rezane grade četinara znatno veća no pre! rata,- b) da je potrošnja rezane
građe četinara dostigla svoj maksimum u 1949 godini, i da od tada počinje
da pada, i c) da je vrlo velika količina rezane grade četinara utrošena
na investicije: 35% — kao rezana građa iz osnov. državnog plana, oko
14% — kao rezana grada iz lokal. sekt. (procenjeno), 7°/o u barakama i
drvenim kućama, 4% u građevinskoj stolariji, oko 60% — od ukupno
potrošene rezane grade četinara.


Veća potrošnja rezane grade četinara u 1948 god, a naročito u 1949
i 1950 god., prema potrošnji u drugim godinama, proizlazi iz vrlo velikog
obima investicionih radova koji su tada izvođeni na širokom frontu. Tako
visoku potrošnju rezane građe četinara, pored ostalog, omogućavale su
niske cene za ovu gradu prema cenama drugog materijala, kao´ i laka
manipulacija sa ovom gradom. Vrlo velike količine rezane građe četinara
trošene su u sektoru investicija ili kao pomoćni tehnički materijal pri
građenju ili u izgradnji improviziranih objekata (u industriji: skladišta,
garaže, šupe itd., a u poljoprivredi: staje, obori, magacini itd.) Uzimajući
u obzir mogućnost zamene rezane građe četinara pri gradnji improviziraznih
objekata drugim materijalom (cigla, kreč, kamen i si.), zatim potrebu
za mnogo racionalnijim korišćenjem ove građe kao pomoćnog
tehničkog materijala, i najzad činjenicu da je u 1948 godini i 1949 godini


2 U isto vieme veliki broj zemalja smanjio je potrošnju rezane građe četinara.
Na pr.: Engleska za oko ´A, Belgija nešto ispod polovine, Holandija oko 1/4 itd.


357