DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1951 str. 34 <-- 34 --> PDF |
V. K. sredstva, su dobra., ali preskupa, jedino su ekonomična DNOC sred. u konc 0,5 i l°/o, te po autoru iznose troškovi za´ 1 ha oko 320 MD, što znači za 200 DiM jeftinije od uobičajenog pili je vi jenja. Na koncu autor ističe, da je potrebno njegove rezultate provjeriti* u drugim Š. R. s drukčijom klimom i tlom,, te s drugim šumskim biljkama. ´Pošto se i kod n.as u Šabou proizvode DNOC ´sredstva, a i u našim Š, Š. plijevljenje predstavlja veliku poteškoću, bilo bi potrebno, da se i kod nas utvrdi, ne bi li se mogla DNOC sredstva, kao jeftini Jia od radne snage, upotrijebiti! za suzbijan je korova. dr. Kišpatić Prof. dr. Krahl-Urban: Waldfeldbau in einem Mittelgebirgsrevier (Šumisko-poljsko gospodarstvo u sredogorj´u), izdano po. prof. dr. R. Schofoer, Svezak I., a objavljeno u .Schriftenreilhe der forstlichen Fakultat der Univerisitat Gottingen. —i Djelo ima 60 strana sa 16 slika i raznih tabela. Cijena 5,90 DM. Naklada.: J. D. Sauerlanders Verkg, Frankfurt ai. M. 1951. Autor u svom predgovoru ističe, da j´e čitav niz naročitih prilika bio povod, da je Uprava šuma u Bramwaildu, šumara, fakulteta´ u Hannover Mund´enu uvela pre- l´azno šumsko-poljsko gospodarstva na većim površinama, rastresenima u više revirai, gdjie su izvršene čiste sječe simrekovih sastojina. Glavini cilj tih radova je melioracija degradiran ih šumskih zemljišt a zvanih »Molkenboden (kisela podzolasta tla najgoreg tipa)1, koja leže u Njem. .srednjogorj>u u Bramwaildu. Tamo su počam od druge´ polovice XVIII. vijeka podizane smrekove monokulture, iako su od pamtivijeka ove površine tulile obrasle samo lišćairama, te pod uplivom stočarstva jako degradirane. Autor kaže, da su u dosadašnjoj 5-godišnjoj praksi ovi radovi već toliko uznapredovalli, da se o stečenom iskustvu i dobivenim rezultatima, može dati izvještaj, koji će u sličnim prilikama dobro poslužiti .šumar, stručnjacima, osobito danas, kad se vrše prostrane čiste sječe, te se potom često ukazuju potrebe melioriran ja šum. zemljišta. Sadržaj radnje podjeljen je u 5 dijelova i to. onim redom, kako su se radovi razvijali. I. dio. Opis staništa i sastojina. Osim detaljnog opisa položaja, klime i tla,´opisan je i historijat staništa 1 sastojina, da bi ee mogla pravilno postaviti điagnozai prije početka radorva.l U davnoj prošlosti šume u Bramwaldui bile su obraštene samo s mješovit, sastojinama hrasta: i bukve, dok njije bukva na boljim-tlima istisnula hralst, koji je ostao samo na slabijim tlima. Uplivom čovjeka oibrast se je sve više smanjivao, a uslijed preobilnog napasivainja kroz vj´ekove, tlo je sve više degradiramo. Oko god1. 1.770 započela je Uprava u Bramwaldu na. 4$m čistinama podizati´ čiste smrekove kulture,, kojih je tamo već god. 1905. bilo svega 27% a g. 1948. 38%. II. dio. Početno, stanje šuma i cilj š um sk o - pol j sk o g gospodarenja! . Tu je opisano biološko gledanje na taj. problem tei je naglašeno zbog čega je odlučeno, da se na tim površinama! pređe na prelazno šumsko-poljsko gospodarenje. Detaljnije je obrađen Tast drva i korijenja, rastvaranje listinca ta opasnosti! od vjetra u tim šumama. Pisac ističe, da je rast mladih smrekovib sastojina potpuno zadovoljio, no zbog sve većeg gomilanja sirovog ´humusa prirast je počeoj opadati,, tako da. jtei prirodno pomlađivan!je bilo nemoguće, a i vještačko pošumljavanje bilo je vrlo. teško. III. dio. Provedba prelaza šums k o - po 1 j.s ko.g gospodarenja. Ovi su radovi podrobno opisani uz navod troškova i nadnica za svaku fazu rada. Detaljno, su opisane mašine i alat za krčenje i obradi vam je tla sve´do posijelnje obradbe prije samog pošumljiavainja, te također đubrenje i cjelokupna organizacija rada. IV. dio. Osnivanje sastojina. Ovdje su prikazani pokusi: s izravnim pošumljiivanjem, koji, su vršeni na posebnim plohama istovremeno, dok je na drugim površinamaf. vršenoi prelazno. š. p. gospodarenje. Autor stavlja ma diskusiju pitan je,, da li je uopće potrebno gubiti vrijeme na š. p. gospodarenje, ako se .melioracija može postići samom obradbom i đubrenj.em. On drži«, dai se melioracija ne može brzo provesti, već je za to. potrebno izvjesno vrijeme. Kfcđ izlaganje cilja gospodarenje autor postavlja! dva pitanja: 1. da li će ovako melioriramo zemljište dulje vremena održati! popravljen bonitet; 2. da li će na taj način pospješen rast buduće sastojline biti samo privremenog značaja. Premda, ovaj problem time još .nije konačno riješen, ova će stručno i podrobno obrađena radnja vrlo dobro doći i našim stručnjacima, osobito praktičarima, kako- bi se u sličnim prillikaima mogli poslužjti ovim dragocjenim iskustvom. (Knjiga se može posuditi u Šumarskom društvu N. R. H.) Ing, StJ. Brixy 386 |