DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11/1951 str. 31 <-- 31 --> PDF |
Po svojoj težini svjetska proizvodnja oblog drveta veća je od svih ostalih sirovina izuzev ugljena. Vrijednost ove proizvodnje u 1949 iznosi cea US 9000 Mil. Daljnjom preradom u piljeno drvo, šperovano drvo, celulozu it papir A druge proizvode povisuje se ova vrijednost za US 8.500 mil. Od oblog drveta otpada 43% na ogrjevno1 drvo, 37°/o na trupce za piljenje i ljuštenje, 13°/o na celulozno drvoi i; 7%> na ostalo. Oid proizvodnje oblog drveta otpada polovica na listače a polovica na četinjače,! Statistika trgovine drvetom pouzdanija je od statistike proizvodnje drveta. U 1949J cijeni se ukupni svjetski uvoz drveta na 87,5 mil IB8. Glatvna importna, područja su Sjev. Amerika i Zapadna Evropa. Jedina zemlja sa pretičkom izvoza: u 1949 bila je USA (6,2 mil. im8). Svjetska proizvodnja piljenog drvetafu 1949 cijeni se na 197´ mil. m;l. Godišnja potrošnja pijenog drveta po 1 stanovniku1 iznosi: Kanada 0,76 m´! Japan 0,11 m» Nova Zelandija ... . 0,59 ., čile 0,09 „ USA 0,55 ., Venezuela 0,08 „ Švedska 0,40 , Portugal 0,08 ,. Australija 0,37 ., Brazilija 0,07 ,, Finska 0,35 „ Filipini 0,04 „ Vel. Britanija ... . 0,14 ,, Južna Rodezija ... . 0,04 , Francuska 0,12 „ Svjetska proizvodnja šperovanog drveta zemalja koje podnose izvještaje FAO iznosi u 1949 ukupno- 3,4 mil. m3. Na pet zemalja,: USA, Kanada, Finska, Njemačka i Japan otpalo je od proizvodnje u 1948 god. 81"/o. Svjetska proizvodnja drvenjače i celuloze u 1949 iznosila je 28,4 mil. tona. Od toga otpada na: drvenjaču 34°/o, sulfitne celuloze 29°/o, sulfaitnc celuloze 30%, ostali postupci 7%. ( Godišnja potrošnja drvenjače i celuloze po stanovniku iznosila je: USA i Kanada 112 kg, Švedska, Finska, Norveška 72 kg, Australija i Nova Zelandija 43 kg, Belgija, Danska, Švicarska, Vel. Britanija 30 kg, Austrija, Francuska, Irska, Nizozemska 19 kg, Chile, Uruguaj, Venezuela 9 kg, Ceylon, Japan, Filipini 5 kg, Egipat, Maroko, Tunis 1,8 kg. Ploća vlalknatica proizvedeno jic u 1949 godini 1,5 mil. tona, to znači za 300.000 tona manje nego 1948. Glavni eksporteri ploča; vlataatšca u 1949 gidini bili su: Švedska (98.000 tona), Kanada (32.000 tona), USA (21.000 tona) li Finska (31.000 tona); najvažniji uvoznici: Kanada (43.000 tona) i USA (37.000 tona). (Prema podacima časopisa Holz IX-3 str. 105). I. Horvat Novi američki propisi za sušenje drveta. — Forest Products Laboratory, Mađason, Wis., objavio je revidirane propise za sušenje. Ovi propisi znače znatno poboljšanje prema! ranijim propisima. Propisi su izašli u For. Prod. Report No 1791 u veljači 1951. Prema članku L. A. iNelson-a, Revised schedules for kiln drying of wood (Lumberman, Vol. LII, No. 6, str. 132—134, April 1,951) donosimo kratki prikaz novih propisa za sušenje. Pravi -režim sušenja drveta je niz propisa o temperaturi i ;rel. vlazi, koji uspješno vode operatora kroz svaku fazuj procesa sušenja. Cilj koji se želi postići ovim propisima jest sušiti brzo i bez grešaka od sušenja. Ovaj oilj, međutim, ne može biti potpuno ostvaren upotrebom (standardiziranih propisa: sušenja. Uzroci su tome razlike: u svojstvima drveta, lokalnoj proizvodnji i trgovačkoj praksi, u stepenu stručnosti i pažljivotsti u rukovođenju sa procesom sušenja i u karakteristikama sušare. U novim propisima FPL pokušao je dati dobre propise sušenja drveta, koje ubrzavaju proces sušenja i reduciraju greške sušenja. U mnogima pojedinačnim slučajevima bit će potrebne modifikacije ovih propisa vodeći računa O´ mnogim faktor´ma o kojima ovisi brzina sušenja i kvalitet sušenog drveta. Uprkos ovih modifikacija, koje su potrebne, ovi će propisi ´biti, od velike koristi za drvnu industriju, kao- vodič i osnovica za stvaranje propisa koji ćei najbolje odgovarati vrsti, debljini1 i tehničkim karakteristikama sušare. 383 |