DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11/1951 str. 31     <-- 31 -->        PDF

Po svojoj težini svjetska proizvodnja oblog drveta veća je od svih ostalih sirovina
izuzev ugljena. Vrijednost ove proizvodnje u 1949 iznosi cea US 9000 Mil. Daljnjom
preradom u piljeno drvo, šperovano drvo, celulozu it papir A druge proizvode povisuje
se ova vrijednost za US 8.500 mil. Od oblog drveta otpada 43% na ogrjevno1 drvo, 37°/o
na trupce za piljenje i ljuštenje, 13°/o na celulozno drvoi i; 7%> na ostalo. Oid proizvodnje
oblog drveta otpada polovica na listače a polovica na četinjače,!


Statistika trgovine drvetom pouzdanija je od statistike proizvodnje drveta. U
1949J cijeni se ukupni svjetski uvoz drveta na 87,5 mil IB8. Glatvna importna, područja
su Sjev. Amerika i Zapadna Evropa. Jedina zemlja sa pretičkom izvoza: u 1949 bila je
USA (6,2 mil. im8). Svjetska proizvodnja piljenog drvetafu 1949 cijeni se na 197´ mil. m;l.
Godišnja potrošnja pijenog drveta po 1 stanovniku1 iznosi:


Kanada 0,76 m´! Japan 0,11 m»


Nova Zelandija ... . 0,59 ., čile 0,09 „


USA 0,55 ., Venezuela 0,08 „


Švedska 0,40 , Portugal 0,08 ,.


Australija 0,37 ., Brazilija 0,07 ,,


Finska 0,35 „ Filipini 0,04 „


Vel. Britanija ... . 0,14 ,, Južna Rodezija ... . 0,04 ,


Francuska 0,12 „


Svjetska proizvodnja šperovanog drveta zemalja koje podnose izvještaje FAO
iznosi u 1949 ukupno- 3,4 mil. m3. Na pet zemalja,: USA, Kanada, Finska, Njemačka
i Japan otpalo je od proizvodnje u 1948 god. 81"/o.


Svjetska proizvodnja drvenjače i celuloze u 1949 iznosila je 28,4 mil. tona. Od
toga otpada na: drvenjaču 34°/o, sulfitne celuloze 29°/o, sulfaitnc celuloze 30%, ostali
postupci 7%. (


Godišnja potrošnja drvenjače i celuloze po stanovniku iznosila je:


USA i Kanada 112 kg,


Švedska, Finska, Norveška 72 kg,


Australija i Nova Zelandija 43 kg,


Belgija, Danska, Švicarska, Vel. Britanija 30 kg,


Austrija, Francuska, Irska, Nizozemska 19 kg,


Chile, Uruguaj, Venezuela 9 kg,


Ceylon, Japan, Filipini 5 kg,


Egipat, Maroko, Tunis 1,8 kg.


Ploća vlalknatica proizvedeno jic u 1949 godini 1,5 mil. tona, to znači za 300.000


tona manje nego 1948. Glavni eksporteri ploča; vlataatšca u 1949 gidini bili su: Švedska


(98.000 tona), Kanada (32.000 tona), USA (21.000 tona) li Finska (31.000 tona); najvažniji
uvoznici: Kanada (43.000 tona) i USA (37.000 tona). (Prema podacima časopisa Holz
IX-3 str. 105). I. Horvat
Novi američki propisi za sušenje drveta. — Forest Products Laboratory, Mađason,
Wis., objavio je revidirane propise za sušenje. Ovi propisi znače znatno poboljšanje
prema! ranijim propisima. Propisi su izašli u For. Prod. Report No 1791 u veljači 1951.
Prema članku L. A. iNelson-a, Revised schedules for kiln drying of wood (Lumberman,
Vol. LII, No. 6, str. 132—134, April 1,951) donosimo kratki prikaz novih propisa za
sušenje.


Pravi -režim sušenja drveta je niz propisa o temperaturi i ;rel. vlazi, koji uspješno
vode operatora kroz svaku fazuj procesa sušenja. Cilj koji se želi postići ovim propisima
jest sušiti brzo i bez grešaka od sušenja. Ovaj oilj, međutim, ne može biti potpuno
ostvaren upotrebom (standardiziranih propisa: sušenja. Uzroci su tome razlike: u svojstvima
drveta, lokalnoj proizvodnji i trgovačkoj praksi, u stepenu stručnosti i pažljivotsti
u rukovođenju sa procesom sušenja i u karakteristikama sušare. U novim propisima
FPL pokušao je dati dobre propise sušenja drveta, koje ubrzavaju proces sušenja
i reduciraju greške sušenja.


U mnogima pojedinačnim slučajevima bit će potrebne modifikacije ovih propisa
vodeći računa O´ mnogim faktor´ma o kojima ovisi brzina sušenja i kvalitet sušenog
drveta. Uprkos ovih modifikacija, koje su potrebne, ovi će propisi ´biti, od velike koristi
za drvnu industriju, kao- vodič i osnovica za stvaranje propisa koji ćei najbolje odgovarati
vrsti, debljini1 i tehničkim karakteristikama sušare.


383