DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1951 str. 19 <-- 19 --> PDF |
ograncima prodire duboko u mineralni dio tla medu pukotine kamenja i škrape. Iako se ova konstatacija već a priori može prihvatiti te bi se prema tome moglo pretpostaviti da o njoj ne treba raspravljati, ipak se cna ne može uopćiti. Ne smije) joj se dati opće značenje ne samo u razmatranju bioloških značajki šume i drveća nego još više i iz šumsko-gospodarskih razloga. To zato, što je struktura iste petrografske podloge često vrlo različita. Evo jedan tipičan prmijer. U šum. predjelu Tisovac na Kapeli (ekspozicija istočna, neizložena padina) bila je jednom vrk> bujna šuma jele-smreke-bukve. Zbog jačih sječa šuma je danas znatno progaliena. Sudeći po aspektu, tlo je vrlo dobro i dovoljno duboko. Pregledom izvala utvrđeno je, da se tu jela vrlo plitko zakorijenjuje, jer je tlo stvarno plitko (vanjski izgled zemljišta pruža dakle vrlo varavu sliku). Većima izvaljenih debljih stabala ima tanjurasti oblik korijena dubine 0,7—1 m (!) rijetko 1,5 m i širine 8—12 m; horizontalni korijenovi ogranci vrlo su debeli. Vertikalni ogranci većinom se nalaze na pločastom a i na razdrobljenom kamenju te se deformirani povijaju pod horizontalno korijenje. Zato u lom predjelu vjetrovi obaraju mnogo stabala. — Prema tome prigodom određivanja jačeg intenziteta sječe potrebno je, da se u pojedinim predjelima ispita ne samo nadzemni dio sastojine nego i podzemni razvitak drveća, jer se štete od vjetra kasnije ne mogu ni nakon dužeg razdoblja ispraviti. * Iz tih razmatranja i opažanja pojavljuje se pitanje, da li je za osvajanje i reguliranje prostora u sastojini u šumsko-uzgojnom pogledu odlučniji razmještaj krošanja ili razmještaj korijena. Na temelju dosadašnjih opažanja u našima planinskim i nizinskim šumama može se pretpostaviti, da je za obrast, sklop i smjesu drveća na bogatijima i svježim tlima u dobrim staništima važniji odnos drveća u atmosferi, a na skeletnijim i suhijim tlima u izloženijim staništima vrlo je važan i odnos drveća u rizosferi. Ta pretpostavka uostalom izilazi i iz činjenice, da se drveće u lošijim staništima mora više boriti za vlagu i hranu u tlu, a osim toga nužno modificira podzemne organe te u borbi s vjetrovima kao i zbog mehaničkog svladavanja raznih zapreka stvara jači sistem korijenja, Numeričke podatke za potvrdu te pretpostavke i daljnje izvode o tomu interesantnom problemu za neka naša ekstremna staništa nastojat ćemo iznijeti kasnije. Zaglavak Iz izloženoga kratkog prikaza može se razabrati, da prigodom umjetnog i prirodnog pošumljavanja, kao i prigodom njege i održavanja sastojina treba imati u vidu ne samo nadzemni nego i podzemni dio drveća. Gdjekad su za razvitak drveća i većinom za razvitak mladih biljaka važniji njihovi odnosi i okolnosti u rizosferi negoli u atmosferi, Za sadašnje naše okolnosti vrlo je aktuelno, da se opažanja i istraživanje sistematski obavljaju na korijenju mladih biljaka. Danas, kad se na čitavom području naše države vrši masovno pošumljavanje ogoljelih zemljišta, danas je taj zadatak važniji negoli ikada ranije; upravo, on je akutan, U tome i jest zapravo čitav problem umjetnog pošumljavanja: kakvo korijenje treba da ima sadnica i kakva treba da je manipulacija 371 |