DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-10/1951 str. 8 <-- 8 --> PDF |
Značajna je, da je karakter loma drveta sušenim i VF različit od onog kod sušenja u parnoj komori. Drvo osušeno VF kod saviianja kala se duž vlakana, dok se ono osušeno parom lomi na mjestu djelovanja tereta [6]. Cižuno v je kod svog VF sušenja dobio veoma dobre rezultate koji govore u (prilog VF sušenja obzirom na utrošak energije. Iz [6] i [10] razab´Ve se slijedeće* Cižunov je za 1 m3 proizvoda od brezovog drveta trebao Ž.85.106 kcal kod čega je vlažnost spala od 20% na 10 do 8%. Cijena 1000 ßcal u Kovrovu, Vladim-Jrska oblast, odakle je Cižunov, iznosi 9,26 kopjejaka, što daje za sušenje 1 m´ brezovine 262 ru~ blja Dosta velikrj c´jervi pare rezultira kao posljedica visoke stvarne c jene ogrjevnog drveta (kojim se para proizvodila) u toku godina 1945.—1948. k=>da je iznosila 80—10Ö iubalja/m3 (ui toku 1935.—1940. iznosila je 25 do 38 rubim«). Kod VF sušenja istog drveta. utrošeno je za sušenje l3 m 240 kWh, što kod c´jene 7,63 kop/kWh daje 18 rub/m3. Usporedimo li ove dvije cifre, vidimo, da je cijena sušenja pomoću VF ´. 262 «14,5 18 puta niža!! Moguće je,´ da je cijena pare u navedenom slučaju pretjerano visoka, kako tvrdi Semenjskij [10], ali omjer je zaista veoma povoljan za VF sušenje. Pa da su cijene za utrošenu energiju i iste, ostaje izvanredna prednost VF sušenra, a to je nekoliko desetaka puta brž e sušenje! Uz to su, kako govori tablica I, i svojstva sa VF osušenog drveta bolja. Uz to dolazi još mogućnost regulacije u veoma finim granicama [3], manji potrebni prostor, veća čistoća kod rada, pokretljivost i t. si. Za naše prilike trebalo bi načiniti podrobnu analizu postojećeg sušenja i dobivene prosječne rezultate usporediti sa rezultatima jednog pokusnog VF uređaja za sušenje, kojeg bi u ta svrhu trebalo naručiti na pr. iz Nizozemske (Philips). Međutim kalkulacija se ne smije vršiti na način, kakav je gore proveden, budući da gore nije uzeto u obzor trajanj e sušenja u pojedinim slučajevima već samo utrošak-energije u oba slučaja.´ i , 4. Visokofrekventno zagrijavanje drveta Primjena VF zagrijavanja drveta naročito je pogodna kod izrade, odnosno pripreme t. zv. »finih« proizvoda kao na pr. dijelova pokućstva, kutija za radio aparate i t. si. Budući da je kod takovih proizvoda upotrebljavano drvo, možemo reći, gotovo homogeno, elektrode dobro priliježu drvetu, a vlažnost je uglavnom 8—10%; u tom slučaju. VF zagrijavanje se odvija kao zagrijavanje dielektrikä [3]. Primjena ove metode već je mnogo proširena na pr. u Holandiji, što ćemo razabrati i iz kasnijeg teksta ovog poglavlja. Većina gore navedenih proizvoda izrađuje se od šperploča i zbog toga je i VF zagrijavanje ovdje naišlo na odličan prijem i uspješno´ se 2) U opisivanju VF uređaja, pogodnih frekvencija i! t. d., ovdje se nisam upuštao, budući da je to dijelom obrađeno u [3], a konačno još je sve to u toku usafvršavainja, dakle traženja inajpoigodnii|jih uvjeta rada, u čemu bismo mogli dati svoj prilog i mi. 282 |