DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-10/1951 str. 78 <-- 78 --> PDF |
tračna osnova uzgoja šuma a može da igra viažnu ulogu u praksi1 i narodnoj privredi, vräema u istraživanja porijekla običnog bora, je.e i ar.ša, zatim kestena, raznih križanja i hibrida> Tako je u rasadnicima zasijano sjeme sa 31) raznih predjela iz 15 evropskih država i na pokusnim plohama po lombaraskiin vrišti nama zasađeno preko 10.WM) sadnica. Poslije jednog decenija moglose ustanoviti, da staništima i klimi sjeverne Itaiije najbolje odgovara obični bor iz istočne Njemačke i Poljske, koji je za deset godina postigao visinu od 5 metara. «Da bi se riješio prob.em proizvodnje dobrog sjemena pristupilo se istraživanjima sjemena sa raznih šumskih područja i osnivanju registra šuma za sjemensku službu (boschi da seme), te je za prvi početak zavedeno 10 vrsti četinjara: Abies alba Cupressus sempervirens, Larix decidua, Picea excelsa, Pinus cembra, P. ha´.epensis. P. Mugö, P. nigra, P. Pinaster, P. sylvestris i registrirano 43 šumska područja na posebnim formu.arima sa svim taksac.onim podacima i situacijom u mjerilu 1 :100.000 terenskih karata. 7. Istraživanja šumskih ekzota. Važnost unošenja ekzota za šumarstvo Italije sa uzgojne t ekonomske sirane jasno je ocrtana u dva sveska izdana 1016. i 1021. (P a v a r i) kao i u radnji »La spjiinientazione di specie forestall esotiche in Italia« (Pavari-U e Philippi s lu41). koja obraduje 20-gođišnje rezultate postignute na nekih 459 pokusnih ploha i raspoređuje ispitane vrste ekzota u četiri razreda, posebno četinjare a posebno lišćare. I, razre d obuhvata vrste koje su Izdržale pokusnu fazu i koje mogu bez daijncg hiti Siađene na sve veće proslranosti pod odgovarajućim klimatskim i ekološkim akolnostima. II. razre d obuvata vrste koje se mogu upotrebljavati samo u užem arealu i pod posebnim klimatskim okolnostima. U III. razred, su, raspoređene vrste koje još nisu dovoljno ispitane, a u IV. razred vrste, koje su pri ispitivanju dale negativne rezultate. 8. Burobrani i poljozaštitnl pojasi. Podaci o postignutim rezultatima objelodanjeni su >u radnjama: P a v a r i: »I problemi deil´ arboricaltura da iegno e l´autarchia«, Savi : »I framgivonti deila bonifica frangivento e rimboschiinent: nella Bonifica di Arboreatc. Pavari-Gaspa riai ; »L´azione di difesa dei fraingiventi su.la coitura givnuria«. 9. Borba ptotiv zaraze raka na kori kestena (Endothia parasitica) koja se već 1938. pojavila u provinciji Udine i Genove, a zavrijeme rata proširila na još 6 ostalih pokrajina, bila je osobito Intenzivna od 1045. kada je Institut posvetio ovom problemu potrebnu pažnju. Ona se sastojala u iznalaženju uzgojnih i preventivnih mjera za domaće vrsti kestena, u individua.izaciji i se.ekuiji eventualno lezistetnih od.lka, u istraživanju i unašanju otpornih orijentalnih vrsta odnosno njihovih hibrida, u stvaranju novih euro-azijskih hibrida i u proučavanju mogućnosti, da se dosadanji kestenici zamijene drugom vrsti, ku.ture bilo šumske bilo agrarne. U tu svrhu osnovani su rasadnici za uzgoj otpornih kestena iz (140) raznih krajeva Italije i inostranstva, uređeni su pokusni kesteniioi za domaće i ekzotične varijacije kestena i njihovih hibrida, vršena je hibridizacija domaćih vrsta sa peludom iz inostranstva (USA, Kina, Japan), i provedeno je sa uspjehom kalamljenje veoma otporne ekzote C. molli´ssima´ na domaće vrste 0. sJtiva. Postoje i.ade da će se na ovaj način moći obnoviti zaraženi kesteni Italije kroz najkraće vrijeme. — Instltu u pridi- Ijeno je posebno odeljenje za izučavanje kestena (Centro di Stud; sul Castagno), koje će se baviti morfološkim i bioioškim studijama mnogobrojnih varijacija domićeg kestena i ispitivati njegovu proizvodnu sposobnost i najbolje iskorišćenje mnogobrojnih proizvoda, Ad. III. U 1931. preuzeo je Institut upravu nad šumskim kompleksima Cascine i Vallombrosa sa pripadajućim rasadnicima (Arboretti e vivai sperimentali). Prvi je osnovan 1914. a drugi 1886. godine i u njima su se uzgajale tćplčne vrste iz klimatskih zona »Lauretuma i Castanetuma« različitih strana svijeta te zauzimlju danas površinu od nekih 10 ha sa više od 3000 vrsti i varietota šumskog drveća i grmlja. U rasadniku pokusne stanice Vallombrosa uzgajano je godišnje samih ekzota oko 150.000 sadnica sposobnih za distribuciju. 1924. osnovan je »Arboretum Taurin&nse« — Torino na površini od 30 ha, a 1933. godine drugj u površini od 6 ha »Monte Ca.rpegna« — Pesaro. Pored zgrada za uredovnice, nastambu normalnog broja osoblja .istraživača i kontrolnih organa skladišta, trušnjača, osnovan je i dendrološki muzej sa herbarijem postojećih vrsta. Isto tako su 1934. znatno proširene uredovnice instituta u Firenci i obnov´.jen uređaj 1 inventar svih sprava, aparata i strojeva potrebnih za uspješan rad u laboratoriju i na terenu. U posebnom odlomku spominje se osoblje instituta od svog osnutka, njegovo nastavničko i savjetodavno djelovanje, međunarodna suradnja i sudjelovanje u raznim stručnim sastancima i kongres´ma na strani. Sa pregledom publikacija (oko 400) završen je prikaz 25. god´šniice djelatnosti Instituta za šumarska istraživanja — Firence — »za bolje upoznavanje j, unapređenje šumarstva Italije«. Veliki uspjesi šumarsk:h stručnjaka s onu stranu Jadrana najbolji su dokaz, što može da stvori visoko stručno znanje dobra organizacija, strog kontinuitet i stalna, koordinacija rađa´ a nadasve uzajamna pomoć i međunarodna suradnja. R i O šumarstvu i drvnol industriji Koreje Koreja je, nasuprot šumama siromašne Srednje Kime, naročito njen sjeverni d!o, zemlja boarata šumama. Ukupne površne šuma u Koreji´ocjenjuju se na 10.7 mil. ha. Šume Koreie od´;kujn «e bogatstvom vrsta drveta i svojom raznolikošću. V Koreji su zastupani svi pre´azi od manđurske tajge (četinjače) na sjeveru do subtropskih šuma na jugu. Dobro uzdržane šume od industrijskog značenja nalaze se na sjeveru Koreje. Na jugu Koreje šume su veo prije više stoljeća iskrčene, one se tamo nalaze samo na planinama u istočnom dijelu. Najvažnija vrst« sjev. Koreje jest dahurijski (Istočno-sibiirski) ariš, koreanska limba (Pinus korjensisi). japanska smreka kao i različite vrste breze, hrasta, jasena i oraha. U blizini rijeka u sjev. Koreji šume su, uslijed sistematskih vođen´h sječa gotovo manje ili više opustošene. U udaljenijim gorskim krajevima uz granicu južne Manđuri.ie postoje još netaknute prašume. Vrste drveta u šumama Koreje odlikuju se dobrim tehničkim svojstvima. Naročito koreanska limba i ariš daju odlično građevno drvo. Vr´.o su cijenjene vrste drveta: manđurski orali, plutasto drvo (Phellođendron amurense), kamena breza (Betula Esmani), željezna breza (Betula Sehmidti). Ova posljednja iraa.de u suhom stanju vol. težinu od 1,05 g/cm! 1 zbog toga tone i » morskoj vodi.. 352 |