DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-10/1951 str. 77 <-- 77 --> PDF |
Annales de I´ Ecole nationale des eaux et forest et da 1», Station de, rechercnes et expe riences. Tome XII. Fascicule I, 1950. Nancy 1950. Sitr. 320—. Ovaj godišnjak donosi sJeđeće radove svojih profesora i saradnika: 1. J. F e y t a nd: O ´*.oleoplerama primorskog bora. 2. Ph. Duchaufour : Istraživanja o krečnim solima u Lo raine-i. 3. F. P 1 a g n a t: O imeli jele. 4. Ch. S u l z 1 e e: Naučna istraživanja o snegu i zaštiti »đ lavina. 5. A. Metro : Mogućnost upotrebe eukaliptusa kod pošumljavianja u Francuskoj. B. Pejoski Pubblicazioni della Stazione sperimentale di selvicoltura, Firenze No. 7. Nuova sari«. Jftrenzc 1950. — 25 godina djelatnosti Instituta za šumarska istraživanja u Firenci. Kao sedmi l>7*oj publikacija Instituta za šumarske istraživanja u Firenci (Stazione Speriimentale di Selvi- coltura-Firenze) objelodanio je direktor instituta. Pavari veoma iscrpan pregled o 25 god. radu ove ustanove na 128 stranica sa mnogo veoma uspjelih fotografijia, koje upotpunjuju tekst edicije. Radnja je pored predgovora podijeljena na tri poglavlja: I. Oilj n kratak historjflt institutaaa šumarska istraživanja. II. Pregled istraživačke aktivnosti; III. Zgrade, uređaji osoblje, razne djelatnosti. Ad I. U radu ove ustanove bile su dvije faze. li- to 1. od njenog osnutka do 1980., bila je pridijeljena Višem šumarskom institutu, 2. od 1930 godine do danas bila je kao samostalna ustanova izravno podređena Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva,. Program radova prvog perioda sadržavao ja u temeljnim crtoma ovo: a) Izučavamje tehnike pušumljavainja na, b;oekološkoj bazi, koja se ima prilagoditi tako enorjinoj raznolikosti prirodnih us.´ova od Alpa do Sicilije, da b» se polučila što šira osovica za opsežne akcije pošumljiivanja. b) Istraživanja usmjerena su k povećanju proizvodnje postojećih šuma, bilo usavršenjem Hl zamjenom ^određenih načina uzgoja i uređenja, bilo poboljšanjem´ tehnike pošumljavamja. c) Unošanje i istraživanje razuh vrsta šumskih ekzota, kako bi se doprinijelo rješenju obih spomenutih problema tj. pošumljavanju i melioraciji postojećih šuma. — Ova opširna i kompleksna istraživanja sačinjavala su uglavnom djelatnost te ustanove i u drugom periodu, premda su se istraživali i mnogi nov: problemi, kada se 2.a\ to uka-zala potreba d pružila prilika,. Ova istraživačka djelatnost obuhvatila je: Ad. II. 1. Proučavanja i istraživanja šumske ekologije, naročito istraživanja 0 utjecaju mediteranskih šuma na klimu. Ovamo treba napomenuti mnogobrojne napise i radove monografskog značaja pisca i njegovih saradnika objelodanjenih u stručnim revijama o šumskoj fiori Italije, kako bi se što bolje precizira´y odnosi, između geobotanike i šumarstva« na pr. De -Philippis : »Plutnjak -i crnika´ u šumskoj vegetaciji: mediiterana«; P a v a r i: »Eko´oški osnovi evropskog šumarstva«, »Neki principi šumske ekologije«, »O hldrogeološkom djelovanju šuma« i dr. Opširna istraživanja odnosa između šume i kl m^ vršena su od 1932. na objektima makije sa crnikom i u borovim šumama pinjola; osnivan je čitav niz meteoroloških stance^ sa potrebnim strojevima (ter-mogra-fiima, pluviografima, geotermonaetrjma. anemometrima, evaporimetrima) Ovi. podaoi stanica na zemlji prošireni su podacima o višoj atmosferi pomoću balona sa regis.trirajućim strojevima; za istraživanja raiznih fenomena i na visinama od´ 1000 metara. 3. Proučavanja i istraživanja o pošumlia-vanju i o tehnici pošumljavanja, koja se imaj priröij «m:t: u raznim eko´oškim prilikama. Tako su naučna istraživanja u brdskim glinastim terenima, pokazala, da. samo pošum´javanje ne može popraviti hidrogeo´oški poremećaj, već da upoređo treba pristupiti integralnoj aigrarnoj melioraciji i sistematizaciji vodotoka počevši s brda prema dolini. Čuvanju i poboljšanju postojećih šuma treba dati prednost pred osnivanjem novih. (Pia vari : »Boschi e campi sulle argille dell´Appennino«). Dok je u toplim suhim terenima sjetva po sistemu Alle-gretti dala doore rezultate pri površinskoj obradi tla, dotle Se, u hladnoj podzoni lauretuma sa čušć:m proljetnim kišama vrše prmijenjuje sistem stepenica (grafloni e piazzole). — Da bi se što bo´je upoznale lokalne prilike osnovane su pokusne površine, vršena su kl-ma^ska* i pedološka istraž´vanja i mikrobiološke analize, kako bi se utvrdile najpogodnije vrste drveća i najbolje tehnike rada, (Pa vari : »Le sfisteimaziomi mo-ntsne e i rimboschlmenti«. »La techn,;ca dei rimbosehlmentl seconđo le piu recenti vedute ed esperienze«. »Alcune grandi opere di bont´fiea forestale e i lo visoke šume četinjara u Alpama; jelove i bukove šume Apenina; izdanačke kestenove šume; pretvorba niisik´h sama r-.a viiiši stepen. Velika rranolfkost talijanskih šuma po broju vrsta drveća te po velikim klimatskim i geološk´m razlikama ukazuje na potrebu proučavanja svake pojedine vrste u ira-zličitlim okolnostima i indiviđualzinanja najprikladnijeg uzgojnog sistema u raznim ardlkama,. Tako su vršena oVmna ^«´flživanfa o čemnresu. airišu. toskanskim hrasticima,, oeru, too11 o niskoj proredi, prebornoj sjeći lisnatih i četiinjasfrjh šunnai. Osobita pažnja pokloninjia je obnovi niskih šuma. u predalnisk´-m i: piaini´nskim krajevima i pretvorh! u srednje i visoke šume. da M se pored sitnog i ogrevnog došao i do izvjesne fcoličSne građevnog drveta. kao i do efikasniije zaštite zemljišta, 4. Ispitivanja uzgojnih metoda u šumskim rasadnicima u pogledu tehnike normalnih kulturnih radova te obzirom na najprikladnije vrijeme presađuje sadnica;. Posebna istraživanja vršena, su o primjeni raznih kemijskih srestava za uništavanje trave ,i korova Po puteljcima (aisfa)ltnih kartona), da b; se smanjila trainspirarfija i bar djelomično troškovi češćeg prašenja. 5. Studije raznih šumskih vrsta. Monognaifija čempresa mnogo je doprinijela proširenju ove vrste drveta. Monografija o air-´šu u siev. istočnim a´pama (Fenaroli) daje uporedo sa rađov mi Tu´he´maka po istom predmetu sve potrebne podatke o ovoj veoma vrijedno! vrsti čeiiniai-a. Monografija o ceru (prof. De Philipp ! s-a) po izvršenrm istraživanjima o bio´ogiji, fitogeogra" fiji tipo´opvji. eko´oigiii. tphno´oorji, natologiji, sjetvi i uzgoju sadnica u zemlji i inostransrtvukao i monogra.fi ja o kestenu (prof. Fenaroli) i o topoli (Dr. A 11 e g t i prestavljaju jedinstven doprinos upoznavanju ovtih vrs-ta. drveća. ß. Studije o šum -koj genetici, naročito o običnom boru, jeli i arišu. Osnivanje nacionalnog registra, šuma aa sjemensku službu. S ´razloga što šumska genetika- zauzimlje sve veću važnost kao 351 |