DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-10/1951 str. 75 <-- 75 --> PDF |
ling. Glarke, Stamm i dr. U ovom poglavlju obrađeni su i elementi anatomske građe drveta. provodno, mehaničko, perenhimsko i sekretorno tkivo u drvetu korijena, debla i grana II. Poznavanj e drvetä . U ovam poglavlju prikazana su slijedeća svojstva drveta: mi.ris, okus, boja, sjaj i tekstura drveta. Zatim grada godova te grada i svojstva bijeli i srži. Na kraju poglavlja autor je dao analomski k.juč za 1; vrsta četinjača i preko 60 vrsta listača. Ovaj je ključ bogato ilustriran crtežima poprečnih i radijalnih presjeka drveta. III. Grešk e drveta . Greške drveia podijeljene su na greške oblika debla (mođifikačije vida), greške grade drveta, greške uslijed anomalija u sadržaju stanica (neprava srž bukve i mokra srž Jele), greSke boje drveia kao posljedica oksidacije, djelovanja gljiva i insekata, greške uslijed destrukcije drveta izazvane djelovanjem živih organizama. Ovo poglavlje ilustrirano je sa preko 170 većinom originalnih fotografija. IV. Fizčka svojstva drveta. Od fizičkih svojstava drveta prikazana su: "olumna težina, odnos između drveta i viage, .vodljivost elektriciteta, propusnost drveta za infra-crvene i röntgenske zrake, vodljivost topline i vodljivost zvuka. V. Mehanička svojstva drveta i metodika ispitivanja. Od mehaničkih svojstva drveta prikazana su: čvrstoća na tlak, čvrstoća na vlak, čvrstoća na savijanje tvrdoća, habanje i umornost. Nadalje je prikazana Monnin-ova metodika naučno-istraživačkog rada i zaključci konferencije za tehnologiju drveta održane u okviru Organizacije Ujedinjenih nacija a Ženevi 1049 god. VI. Kvalifikacija drveta i dozvoljeno naprezanje drveta. U ovom poglavlju prikazane su uzanse za drvo koje važe u Italiji (TrenUno. Udine, Milano, Trst), nadalje elementi za procjenjivanje kvaliteta drveta i dozvoljeno. naprezanje važnijih vrsta drveta na tlak, vlak, savijanje i smicanje prema klasama kvalitete. VII. Kemijski sastav drveta. Prikazan Je kemizam celuloze, lign´na i uglji» kohidrata pratioca celuloze. VIII. Toksicitet nekih vrsta drveta Prikazana je otrovnost nekih domaćih vrsta drveta i nekih egzota iz Amerike, Afrike, Indije i Australije. IX. Degradacija i destrukcija drveta uslijed djelovanja kemijskih agensa. — I) jelovan ie drveta na metale. PrikazairLa je trajnost drveta, korozija drveta uslijed djelovanja alkalija, kiselina i soli te solnih otopina, zatim dielov´anfe pojedinih elemenata i kemijskih spojeva na drvo (klor, krom, kisik, alkohol, formaldehid, eter, morska voda, katran, i dr.). Na kraju dan je prikaz korozionog djelovanja nenih vrsta drveta na metale. X. D r v o ka o gorivo . U ovom poglavlju prikazane su osnovne karakteristika drveta kao goriva, kalorijska snaga drveta. upotreba drveta za gotrivo, drveni ugljen dobiven pouglja* vanjem. u žežnicama i suhom destilacijom drveta te uzanse za ogrijevno drvo i drveni ugljen. XI. Zaštit a drveta . Ovdje je dan prikaz zaštite drveta od požara, »silite drveta od djelovanja mikroorganizama, konzerviranja drveta (impregnacija drveta) te zaštite drveta od insekala i štetnika u moru. XII. Postupci koji se primjenjuju u drvnoj industriji. U ovom poglavlju prikazame su osnove i tehnika prirodnog i umjetnog sušenja, osnove i tehnika parenja, tehnika Ijepljenja: ljepila, tehnika površinske obrade drveta i tehnika savijanja drveta. XIII. Mehaničke transformacije drveta. Autor je u ovom poglavlju obradio osnove i teniku proizvodnje šperovanog drveta, ploča vlaknatica, heraklit-ploća i Novopan-ploča. XIV. S t a b i I i z i r a n 6 drvo. Prikazani su postupci kojima je svrha da se smanji higroskopnost drveta. To su razni površinski naliči 1 impregnacija drveta parafinom, katranom, uljem, metalima, solima, karbamiđnim smolama i t. đ. XV. Udooreno . drvo . Ovdje je prikazana proizvodnja i svojstva komprimiranog drveta, bakeliziranog drveta, komprimiranog i Impregniranog drveta, metaliziranog drveta i mineraliriranog drveta, zatim proizvodnja i svojstva lameliranog drveta (lignofol, impreg, compreg — drvo). XVI. D r v o kao dekorativno sredstvo. Prikazana je primjena drveta u delto, rativne svrhe, naročito drveta sa nepravilnom dževeravom teksturom. XVII. Opis talijanskih vrsta drveta. Ovdje su sabrani podaci o rasprostranjuje upotrebu fizičkim i mehaničkim svojstvima za oko 100 talijanskih vrsta drveta. XVIII. Produkcija i potrošnja drveta u Italiji. U ovom poglivlju dao je autor prikaz površine šuma i godišnje produkcije drveta. Podaci se odnose na sianje od 30. juna 1049 odnosno od 1940—1949 godine. XIX. Egzo´e koje su od važnosti za trgovinu Italije. Ovdje je autor sabrao najosnovalje podatke o svojstvima i upotrebi 250 vrsta´egzota koje dolaze ili su od važno" sti za talijansko tršnište drveta. XX. Drugi važni, proizvodi šume. U ovom poglavlju autor je ukratko prikazao proizvodnju tanina, smolarenje, proizvodnju pluta i upotrebu piljevine i drvnog brašna. Bibliografija sadrži preko 2f>0 citiranih djela i rasprava. Na kraju knjige dodan je opći indeks, indeks latinskih imena pojedinih vrsta drveta, indeks organizama´koji napadaju i razaraju drvo i indeks citiranih autora i naučno-istraživaćkih Instituta, f Ovo djelo rezultat je dugogodišnjeg rada Dr. Ing. O. Giordana u šumarstvu i naučnoistraživučkim istitutima u Italiji, Finskoj, Njemačkoj. Sjedinjenim američkim državama 1 dr. Ovo djelo daje presjek današnjeg savremenog znanja iz područja tehnologije te se po svojim kvalitetama može uvrstiti u red evropskih standardnih udžbenika iz, tehnologije drveta IvoHorni DIN prijedlog-w kvalitet ploča vlaknatica. Ranije je (1943) Izišao propis o ispitivanju ploča vlaknatica (DIN. 52350. oktobar 1943) kao i privremeni tehnički uslovi dobave ploča vlaknatica (T L 52U3). U broju 107 od 7. saptoraor» 349 |