DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8-10/1951 str. 72     <-- 72 -->        PDF

G u i s e-ova knjiga dobro će doći svima onima našiupoznati s američkim šumarstvom. Pomoću nje oni će upoznali američku stručnu terminologiju,
američke mjere i osnovne crte američkog šumskog gospodarstva.


Iako je »The Management of Farm Woodlands« napisana u neku ruku
enciklopedijski, iipak u pojedinim poglavljima nalazimo specifičnosti, koje su stručno vrlo dobro
obrađene, kao što je na pr. ekologija šuma (str. 48—74.), zatim izračunavanje prirasta u nejednodobnim
šumama pomoću vremena, prelaza (str. 151—155), tumačenje i obrazloženje ophodnjice
(cutting cycles, str. 330—332) i t. d.


ProVem uređ-vanja seljačkih šuma postao je u Amerioi vrlo aktuela«. To nara dokazuju i
neke starije američke publikacije kao na pr. H. 0. B e 1 y e a. F. F. Moon: »Forestry for the
Private O w n e r«, New York 1920« J. B. Berry: »Farm Woodlands« New York, 1923.


Ne treba zaboraviti, da je i u Evropi to pitanje još uvijek na dnevnom redu, što se vidi
po velikom broju brošura, koje se odnose na seljačke i privatne šume.1 Podsjećamo, daj se prije
15 godina na šumarskom kongresu u Bud´mpešt; živo raspravljalo o uređenju malenog šumskog
posjeda. Tom je prilikom prof, š e n š i n pokrenuo to pitanje i kod nas, napisavši stuđiuj o uređivanju
seljačkih šuma, koja je objelodanjena 1930. u AnnVim« budimpeštanskog kongresa..´


Ako se sjetimo podataka, što ih je naša taksacija prošlo godine objavila na Savjetovanju


stručnjaka šum""s+va, i Drvne iindusirije N. R. Hrvatske u Crikvenici, vidimo, da se i mi nalazimo
pred istim problemom, pred problemom uređenja seljačkih šuma, kojih samo u
N.
E. Hrvatskoj imat 20%, ia da ne govorimo o N. R. Sloveniji S, ostalim republikama.
Dr. D. KlepiJt #
»Chestnut blight caused by the fungus Endothia parasitica« Rak kestenove kore. uzrokovan
gljivom Endothia parasitica.) Izdanje Forestry Commission, London, 1950., Booklet No} 3.


Svrha je ovog kratkog prikaza o raku kestenove kore, da upozna englesku javnost sa najb)*
n;i´´m l^i-Vc^rvam-" smntomima te bolesti, kako bi u slučaja pojave u Engleskoj na. vrt
jeme mogla bi´ti iindentificirana.


U uvodu scu navodli, da je u Engleskoj pitomu kesten na svojoj sjevernoj gramri, te dolazi
kao šumsko drvo samo u južnom dije´u zemlje. Na ma´o staništa daje dobar prirast, dok s» na
os*a´´im »Veće već u starost´, od 69 godina. Mnogo se uzgaja kao podslojno drvo u gustom sklopu
radi kolaj za hmelj (Kent, Sussex). Istaknuto ie, da đru<*,a OJWsnn bolest kestena Phvthjtroh´hora
oambivora (Petri) Buis (= Pythiacystis oambivora Petr´) u Engleskoj ne čine velike š´ete.
os-´m na. prevlažn´m t´ima. Tim v-še prijeti englesk´m kestemicmn omasnos.t od raka kestenove
kore, koi-" !e un-št-´o kesten u´S. A. I)., a nedavno je utvrđen, u Italiji i Špa.niiji.


Slijedi opi s uzročnika . Bolest je otkrivena 1904 u državi New York, te se je proširila
u area´u američkog kestena (Oastanea đemtata Borkh.), te ga je umlatila. Bolest je prenesena
iz istočne Azije, gdje također dolazi na tamošnj-´m vrstama kestena, ali su oni [otporni.
Nije poznalo kad je đoš´ia u Evropu, a u Itaiiji je zabilježena 1938., pa je f,ađ,a u toj državi
veoma raširena-, osobito iznad Genove, odakle priieti kestenicima Francuske obade, š´ete u Ttaliji
su znatno Veće. nego u S. A. D., jor tamo kesten služi kao hrama,. U ŠiTmijf nljpiu Kabtlježene
veće štete. Iskustvo iz Italije pokazuje, da je evropski kesten vrlo osjetljiv, a nijedna ga
azijska vrs´a ne rcnoz> nadomjestiti. To naročito vrijedii »a Englesku, gdje oni redovito stradavaju
od mraza.l II SAD i Italiji radi se na križanju, ali do sada nisu dobiveni hl´bridis. ko.ili bi
mogli za,diO>vo´iiitS. Nin"e vuspjelo naći unutar Castanea sattva i C. demtata otporne varijante, ali se
i na tome rad nastavlja.


Slijedi opi s bolesti : Gljiva napada koru, brzo se širi, zaokružujući granu ili deblo.
Znsca´mj je, da lifide iznad raka vene, žuti i smeđi, ali os´aje na đrvetu. U tom se stacVju može


zamijeniti sa Phytophthora ca.mbivora, ali detaljniji pregledi naći će rak na kori ispod kojega je
drvo zdravo, a ispod raka izbija obilje izbojaka, osobito pri dnu debla. Phytophthora camVvora
je parasit pri dnu debla, te na zaraženom deblu nema zdravih izbojaka,. Za razliku od zdrave
mas´iniste boie ml.ad:h grana, kod raka na zatraženim nrest´ma kora postaj© svjetlo smeđa. Na
starijim granama i deblu promjena boje nije tako izrazita. Kora j kambij brzo ugibaju, kora
upada, a u slučaju polaganijeg toka bolesti nastaje nova kora ispod stare, koja uzduž i popreko
raspuoai. Na raspucaloj kori razvija se bezbroj žućkastih prlštića — piikniđe. —» ig kojih za vlažna
vremena izlazi želatinozna masa, puna spora. Najsigurniji simptom je svjetlosmeđi m´ccelij V
formji lepeze u unutarnjem dijelu kore.
Spora prenosi vjetar, ali i ptice na nogama i kljunu; to je važno, jer tako [postoji mogućnost,
da se naglo proširi i u udaljene krajeve. Uz pretpostavku da će se proširiti u Fraincuskoj
do zapadne obale, i vjetar bi mogao prenijetri spore u Englesku preko La, Manchea, Prodre
11 u jednu zemlju, može se spriječiti samo ako se oiimah zamijeti. Na završetku je dat»
adresa šumarskih ustanova, .kamo treba slati sumnjiv materijal na pregled.


Knjižica
je popraćena sa 5 odliC-no reproduciranih slika raka na* kestenovoj kori u bojama,.
Dr. Kišpatić Josip


Otpornost nekih speciesa i hibrida pitomog kestena prema kestenovom raku


A. H. Grave s u članku »Relative blight resistance in species and hybrids of Oastanea«
u Phytopatology od decembra 1950 (1125—1132 str.) objavljuje rezultate svog 30 godišnjeg rada
na polju ocjenjivanja rezistentnosti mnogih speciesa i varijacija p´tomog kestena, kao i nek.n
njegovih hibrida, prema kestenovom raku (Endothia parasitica Anders.).
1 N. D. G. James: Working Plans For Estate Woodlands, Oxford 194$« N. D. G. James: Notes
on Estate Forestry, Oxford lLitB« A. Koroleff: Amenagoment pratique des boises des ferme, Montreal
1948« R. Blais´: La Foret. Collection »Les travaux et les jours«, Presses univesitaires de France.
Paris« Dr. V. Tregubov: Prebiralno gospodarstvo v manjšlh gozdnjh enotah. Ljubljana 1950.


Actes He Congrćs International de Syviculture. Budapest 193«.
346