DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-10/1951 str. 70 <-- 70 --> PDF |
Strana stručna štampa Schweizerische Zeitschrift für Forstwesen 1951 No I—« Pod dugogodišnjim vodstvom prof. dr. H. L e i b u n d g u t a, vrlo plodnog autora mnogth nnttćnih rasprava i kanaka, iz´azi u švicarskoj dobro uređivan šumarski list, te ćemo u buduća o njegovim publikacijama redovno izvještavati. Br 1. K. G ri n m a n n fvKer d~« K ^1^n,en^*ö^b^n in T^ss´u. Bolest kestena, izazvana gljivom Endotlra parasitica opažena Je prvi puta g. 1004. u okolici New Yorka: od tada mnoTO je p~oši rena. i danas su amer oki kesten.ci (Oistinea denliti) gotovo posve uniš´eni. Bo´est napadi l´ mr.oge druse vrste drveća, na pr. u Italiji hrast kitn´ak i medunac. u Švicarskoj grab. Autor pred´aze ovu borbu oroliv te bo´esti: nHlanlan´S napadnui´h s´abala. zabrana uvoza biljaka iz Tta lij´t. Loaniolske i TTRA. se^kc´^a otno«nTh dnmać´h rasa ´ on*-eznn introduk-^ia str->n:h. — H. T! a r- IT : I>e l´imnortance đe la vue aćrienne et de la mensurat´-on aeronhotograimmetrioue pour la fot-et. Aerofotocrrametrićka izm´ern s´ima. _ BI o k h.«.´.«: rT"´d«-i´"ir«tu´<" nad TT™»Wnd´"1S von K´efernpflanzuniren in Drcn´he. PoSumljavanje vriStlna i konverzija borovih sastojina n Ni T ,tM zozemsko*. — H. Voegeli : Untersuchung über die Vertei´im-r von S,;´-´- tind´-^"f» ´n Sri den WPMPP dps N;pdpr1prrisspn nicht´mpriiL´n´ertpn und imprägnierten Fisenhnhnsehwellen ans Buchenholz verschiedener Fällzeit. Trajnost bukovih pragova u vezi s dobom sjeće. B". 2—" A. P h i I i p p i s: Eebo´sement et recherche fore^t^e dans 1´ etat đ´Tsrael. ^boT gotovo po´onnp nestašice Siima predvide se osnivanja nol´oz´št´tnrh Sum. ooiaza PVn.VlO ha u p´´vom deceniju. — H. A. Meyer : Vorratszuname und Nu´znng *m nng´etchaJtritrp.n Wt´đ. Poznati ati´nr rasprava 0 teoretskoj s´rnkturi prebo»*ne šume ovdje tretira odnos poveć->n´n dr^^e znMhe i fiskn^Sć^vnja *no deb´i raz^ed´ma Sto in°?p nzgni"ć. s v´šp ft´ m^pte usntehp ohavl´^tu no intuiciji. U tu svrha autor je izrnd´o formulu i tablicu za olakšanje upotrebe te formal« —´ H, Meyer : Erfahrungen im Güterzusammpp´egnnErswpcen. Tskn^tva o komasaciji z^mtHS´a. B posebnim ohz´rom na šumarstvo. — H. 0. Winkelmnnn : über Farbmr´rk´eruncPri !m Forsthptr´ph. Oznaka bojama u šum. "osnod-irstvu obrtom pa troškove, pomoću pil!i´-oo´ke i raznih Štrcaljki. — TT Rt ei n 1 in: Arheitslehre und forstliches Rechnungswesen. Naućna organizaciji´ rada i rnćnponarstvn u šumarstvu. Br. 4 H. Burger : F.rtranskund´iphe Grundlagen zur F´nce der Massen-nad. Ou.al,ita´tsho´z»rzeugung. Ne temelju mnogih svojih i drug´h rasprava utvrđtt´e. da so p-o´zvodn´a m«» na ,´zvjesnem stan´S´n ne.rno´e *«P.!PO poveća*!,. a´: PT-»*P ca pien kva´Met pov:s;vati uglavnom u gratin" m-i nr´"odpoT ra-sprostranjenja i to izborom do^r´b rasa za orn!z*Tndp5gušć:m sastorn^ma te stvrontern ´ n^´"´"^" ^ nods´o´no" ´ «i*edn´estoi"og d!´pTa snsto´i.ne — A. A r r ; <* n o n i: L´estimatlon des taillis et des oTntaignora´s lors d^s remnp´pm´-´n´s PPTp reltalres. Pro^ip-pp r.:sk!h šum" ´ kes*en´k.a u vvla komp^^p^om. — H TT a r r v: Ber F"snpnis n Ijpiir^^ 2ll r F^rdp^uptr der P^ivp + w^M— und 0»,"T7ii^^nimir1f"PPln´n. Doprinos za komasacije «Pm´Fšta. _ A. Co t ta: Tt b^stardnme. VetretacMa kn*n»n u T*a´!i;. Br. *—li M. FroJiMeh : B´e F´ftsspre´ ´a Kcbw<*t*n und F´nn´aad. So^varpnje li Skand´aa-"´".— E. K a r s c h o n: Photopćr:odic!tć et thermop^riodicite chps le pin svlvestre. Utjecal pe-iod,"-kog svi´e´´p i tprnppra´ure na »e´eke.´tfl i siv-ni « pkn"povn b^-o"p. — h´. Vorrei-ter-TTa´-´v´"aaz und TToznbfallwirtsphaft. Zbog prevel´ke e^sa´oataciie i potražnje drveta autor u opsežnom ćlanku (s mnotr´in bro´ćan:m i´interesetnim grafićkim materijtalom) uka&uje na potrebu inteaz´vpMeg {«korišćavanja drvnih otpadaka. J. s a f a r Tertrle Tf. Guise: The Management of Farm Woodlands, Me Graw-Hill Book Oampa-ny, Tnc% new Y"-k IB > s»r. S51. =l!ka 77. tabpla ST, Ova Je knjiga namijenjena u prvom redu studentima po´joprivrede na Cornel l Uni V e r s i t y u New Yo:kn fdje jp Ced ric H. Ci u i s e dngogodšnii profesor šumarstva. Kniiga ip os:m toga npm;ienjana privatmm vlaisn´c´ma šuma. kao .i sv:ma onima, koji rade sa »Firm Wood´pn´ts«. Pod »t^^rm Woo-dlamd«« n?tiPi´Wn putor Snmskp po\M-š!nP ko´p su u ^k´onu -pot´onrivrpdp. «Fnrm woo-tl^nds are areas or Tt-oodp-i f*i*nWr, tlipt n^p iptetrT,a´ n^Hs ot ´Ko pnd* used orimir´ly for agriculture, str. 1) Ja ću »Farm Woodlands« prevesti slobodno 1 nazvati, ih seljačkim Sumama ili Sunvma farmera. \ TT TT. R. A. nos´o´e ćpt;r; o^po^-na trpa spMr-čk´h RntBa Pon^in-´ip tu su Sa^e -iz -ko´ h ^n sood vremena ni -´r.iem" vad´la naidahVin, i nat´iepša stab´a. Te su Same danps prebo^-n0 strnk´ui´e. Drugo tu su šume. koje su nasta´e č:stom sjećom. To su n:ske iednodobne Same. u koi´m-a previa^ davajn listpce. Trećp. invmo tu šume. pod´irnut«. na iira´Pln1 npć.;n na on´m novrS´nnm´. koto |^ pol´onr´vrpdp napustila. Knnr,č"0 ´m-´mo tn 5pm^kp kn"Vire S´o CM ^nm-«nn m zemljištiima. koja «u bila iskićena za po´joprivredu ili, na kojima prethodno nije uopće bilo šume. P"UPS inip u U. S. A. 3.pao.pao fnrme^a. koji unu´a´r svoi:h farmi, !mpiu šume — t^ko zvpne »Farm Woodlands«. Pnvrš:na tih šuma vrlo ie raz^ć´+a i k"eće se od jednog do neko´-´ko stot:na okri. Naiveć´ dio fTmprsk´b Sumf ima površ´nu man´n od 50 akri. t. J. m^niu od ?0 ha. TTz ma´ene !zn:mk« seljanke šume u U. S. A. zauzimljn površinu, koja nije sposobna za drugu kul~ turu os´m šumske. Sid>.n´e sm seljpiike Sume u U. S. A. ostppi nekadašn^h ni-´rodn´h amer´ćk:h šumn. go´em´h površina. Rndi bo´ieg uvida u sastav i strukturu fa-rmersklh Suma. autor najprije ohrad´iie prirodne šumske re—´ip TJ. S. A. pa smatramo korisnim, da taj dio G u i s e-o v e knjige prikažemo ovdje nešto Iscrpnije, U. R. A. ima pet šumskih regija. To su: 1. Sjeverna regija« 2. Južna regija: .1, Ontrp.tn-´ regija: 4. Plan´nska regija; 5. Eegija Pacifićke obale. Prve tri regije protežu Se na istoku, a druge dvije na zapadu. . i i i *, tt 344 |
| ŠUMARSKI LIST 8-10/1951 str. 71 <-- 71 --> PDF |
Sjeverna regija pokriva dobar dio države New England, New York, dvije trećine države Michigan, Wisconsin i Minnesota. Ta se regija u svom drugom kruku pruža od sjeveroistoka prema jugu kroz centralni dio države Pennsylvania-e, kroz državu Tennesse, dopirući do sjevernog dijela Georgia-e. Sjeverni dio te regije sastavljen je uglavnom od ovih vrsta drveći: smreka (spruce), jela (lir), bor (pine), cuga (hemiock) i t. đ. U južnom dijelu te regije prevladava l.ištopadnoi drveća, i to: bukva (bečili), breza (birch) i javor (maple) s velikom primjesom bijelog bora (whito pine) i čuge (hemiock). Južna regija pokriva goleme nizine Atlanske obale na jugu i jugoistoku. Ta je reg´ja sastavljena ponajviše od korova P. palustris, P. echinata, P. taeda, P. caribaea, dok cipresa (cypress) i likvidambar (gum) obiluju u južnim močvarnim područjima. U unutrašnjosti te regije, t. j . u bregovitom njezinom dijelu, dolaza borovi (pines) pomiješani različitim listačama, kao što su hrast (onk), hikorija (hiskory), tulipanovac (yellow poplar) i kesten (chesnut). Između sjeverne i južne regije proteže se centralna regija. To je veliki rezervoir listača, od kojih su glavne ove: hrast (oak), hikorija (hickory), jesen (ash), tulipanovac (yellow poplar), likvidambar (gum), trešnja (cherry), Kpa (basswood), orah (walnut) i kesten (chesnut). Prve fri naprijed spomenute regije obiluju mnoštvom vrsta i bogate su lijepim i kvalitetnim šumama, no mnoge so od njih nalaze na poljoprivrednom zemljištu. Zapadni dio šuma U. S. A. sastoji se uglavnom od crnogoričnog drveća. Glavne vrste drveća u četvrtoj regiji nazvanoj »Rocky Mountain forests« su ove: žuti bor (ponderosa plne), pseudočuga (Duglas fir», zapadno američki ariš (western larch), Pinus m´ontieola (western white pine), Engelmanova smreka (Engelmann spruce). Pinus contorta (lodgepole pane). U petoj su regiji zastupljene različite vrste. U Sierra Neva-di i Kalifornijskoj obali: žuti bor (ponderosa pine), sladorni bor (sugar pine), kalifornijski libocebjar (incence-cedar), pseudočuga (Douglas fir) i različite jele. U uskom pojasu uzduž Pacifičkog oceana u sjevernom dijelu Ka´iforflije nalaze se krasne šume mamutovaca ili sekvoja (redwood). Istočni obronci »Cascade Mountains « obrasli su žutim borom (ponderosa pine), dok su zapadni obronci planina u državi Oregon i Washington pokriveni pseudočugom (Douglas fir), čugom (western hemlock) i velikom primjesom Sltkanske smreke (Sitka spruce) i goleme Thuja-e plicata-e (western red cedar). Šumska -površina U. S. A. iznos-i 624 miliona akri, t. j . 250 milk>na> hektara* Od te površine otpada oko 30´/« na seljačke šume, kako se to vidi iz priložene tabele. Ukupna šumska Plodno šumsko tlo Neplodno šumsko tlo površina Vrsta vlasništva Milioni ha / Milioni ha »/. Milioni ha /» Seljačke šume 58 30 18 27 74 30 Šume industrija 82 45 8 12 90 86 Šume javnog karaktera 46 25 40 61 80 34 Ukupn o 184 100 66 100 250 100 Iz te se tabele vidi i to, da od cjelokupnog plodnog šumskog zemljišta otplađa Wfl* na seljačke šume. One su geografski raspoređene ovako: 44»/o ima ih u sjevernoj polovici istočnih država, 50"/« u južnoj polovici tih država, a samo ih 6°/o ima u zapadnim državama. Stanje je američkih seljačkih šuma ovako. Samo 42°/» od ukupne površine seljačkih šuma raspolažu, stablima sposobnim za pilenje; otprilike 2´2´h tih šuma su letvenjaei, kojih srednji prs. promjer iznosi 5—12 ine. (12.7—Su.5 cm); oko. liiVo tih šuma jako je posječeno, ali su dobre pomlađene, dok je ostatak od 17"/o isječen i nepošumijen. Unatoč lošem stanju seljačkih šuma u U. S. A. ipak je njihovo ekonomsko značenje veliko, što proizlazi iz činjenice, da te Isume učestvuju sa 15°/o u godišnjoj proizvodnji pilanskog drva. No kako je danas samo 27°/o od svih seljačkih šuma približno uređeno, a tek jedan vrlo neznatni dio tih šuma je intenzivno uređen, radi se na tome, da se te šume urede i da se šumsko gospodarstvo u njima digne na viši nivo. To nalazi svoje Opravdanje i u tome, što danas u U. S. A. ima više od 20 miliona hektara napuštene poljoprivredne zornije, koja je jedino sposobna za šumsku kulturu, pa je treba pošumiti i pretvoriti u »Farm Woodlands«. Porod toga uviđelo se, da za dobro uspijevanje poljoprivrednih kultura treba, da postoji izvjestan procenat šumske kulture, koja uz to pruža i druge koristi: da na pr. podmiruju farmera ogrijevom i gradom, zaštićuju njegovu farmu od vjetra i poplava, smanjuju klimatske ekstreme, sprečavaju eroziju, daju hlada stoci i divljači i t. d. i t. d. .* xPt *! kn J´«a postignuta svrhu, kojoj je namijenjana, autor nije obradio samo uređivanje se.jaćkin šuma u užem smislu, nego je u kratkim, ali jezgrovitim crtama obradio oijelo šumsko gospodarstvo, podijelivši knjigu u ovih XIV poglavlja: I. Seljačke šume i šumarstvo- II Struktura i fiaoiogija drveća; III. Ekologijia šuma; IV. Kubiciranje različitih sortimenata; V. Izmjera nacrti; VI. Drvna masa stabla i sastojine; VII. Prirast i prihod šume; VIII. njega seljačkih «Uma; IX. Podizanje novih seljačkih šuma; X. Zaštita seljačkih šuma; XI. Upotreba produkata iz seljrčkih šuma; XII. Prodaja; XIII. Trajnost drveta za seljačku upotrebu i konzerviranje drva; XIV. Uređivanje. Na kraju knjige nailazi se indeks stručnih termina, kako je to učinjeno kod svake modernije knjige. 345 |