DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-10/1951 str. 63 <-- 63 --> PDF |
teći nezavisno od zdravstvenog stanja stabla. Zato lokalizacija truleži u jedrAčavih vrsta nakon prodora gljive u srž nikad ne nastup. Brzina toka truleži. Trulež se u živom stablu razvija srazmjerno brza. Utvrđeno je´, da na zaraženom stablu kroz jednu godinu istrune više drvne mase nego što je .godišnji prirast. Prema tome kod zaraženih stabala radi se uvijek o gubitku na drv noj masi, ia taj je gubitak to veći, što se dulje obaranje odgađa. Trulež uništava tehnički majvrijedmije djelove stabla. Zaražena stabla predstavljaju i stalan izvor infekct je za ostala zdrava stabla. Zaražena stabla je dakle najbolje odmah obilježiti i prigodom slijedeće prorede iz sastojine ukloniti Trulež "je u vrijeme kada se izvana na stablu može primjetifli redovno već razorila! najvrijedraije djelove tog stabla. Zato ne treba čekati do pojave truleži na teže ranjenim stablima. Takva stabla treba odmah obilježiti, i iz sastojine izvesti. Samo tako ćemo moći to stablo potpuno iskoristiti. Borba protiv truleži u sastojini. Pojavu truleži u sastoji´ni ne možemo potpuno spriječiti, no moramo ipak nastojati da je sveđemo na minimum. Kako ćemo to postići? U prvom redu mora se izbjegavati ranjavanje stabala i to od bilo kojeg faktora koji je u našoj moći. Prilikom provođenja uzgojnih mjera moramo držati u vidu navedene karakteristike fiziologije trulež´.. Kod doznake i čišćenja prvenstveno treba obilježiti i uklanjati ona stabla koja su potisnuta, oslabljela ill´s koja su jače ranjena, za koja smatramo da će ubrzo pasti žrtvom truleži. Ne smemo dozvoliti! da stabla prestare, jer se time gubici od; truleži povećavaju. Drva je sve manje. Gubici od truleži postaju sve osjetljiviji. Svesti te gubitke na minimum uspjet ćemo jedino provođenjem pravilnih higijenskih i uzgojnih mjera u sastojini. [LITERATURA: 1. E. Münch : Untersuchungen über Immunität und Krank heitsempfänglichkeit der Holzplanzen, Naturwiss, Zeitschrift für Forst und Land wirtschaft, 7 Jahrgang, 1909, Heft 1, 2, 3; 2. Šumarska fitopatologija skripta po pre davan j´ma J. Kiišpatića; 3. Z. Vajda: Bilješke sa predavanja o sušenju brije stova i mogućnosti odbrane; 4. D. Atanasov ; Gorska patologija, Sofija 1939. Z s u f f a Ljudevit Jak napad fusariuma u šumskom rasadniku u Puli Šumski rasadnik u Puli osnovan je 1931 g. i prema tvrđenju rasadnl´čara koji radi u njemu od njegovog osnivanja, sve do ove godine nije bio primijećen jači na pad ove gljive. Ukoliko je i konstatovano karakteristično polijeganje biljčica, bilo je to neznatno, tako da nisu poduzimane nikakove zaštitne mjere. Međutim ovog proljeća pojavila se jaka zaraza na biljčicama alepskog bora. Na pojedinim gredicama poleglo je i osušilo se i do 30% biljčica do sada. Polijevanje gredica rastvorom bakarnog sulfata nije dalo vidljivih rezultata, te se biljčice i dalje suše i pol jegaju Postavlja se pitanje, riz kojih je razloga zaraza izbila tek ove godine. Gljivice fusariuma nalaze se stalno u tlu, jer su sastavni dio miikroflore tla, a kao podloga za njihov jači razvoj je stajsko đubre. Po našem m´šljenju jedan od ra zloga da je do napada fusariuma došlo listom ove godine jest taj, da se za gnojenje rasadnika nije upotreblljavalo stajsko đubre nego kompost koji se je dobijao iz smeća. Međutim pored ovog razloga, koji je po našem mišljenju samo o:duljio, ali ne i onemogućio napad fusariuma, postojali su ove i ranijih godina razlozi, koji su neizbježno doveli´do njegdvog izbijanja. Jedan od tih razloga je taj, da se u rasadniku nije svršio plodorcd, t. j . što je kroz čitavo vrijeme na ist´m gredicama sijano sjeme četinjača. Obično se je radilo tako da se na istim plohama jedne godine sijalo; sj^me alepskog boi a, a druge godine sjeme čempresa. Gljivice fusariuma koje napadaju sve četinjače nagomilavale su se iz -godine u godinu u tlu, a nisu preduzimanc nikakovq mjere za dezinfekciju tla. Daljnji faktori koji su ove godine potpomogli razvijanju i napad fusariuma, bili su izvanredno povoljni klimatski uslovi: vlažno i toplo proljeće. Osim toga biljčice su bile oslabljene zbog guste sjetve i gustog ponika, a stra dale su i od prejake i prenagle insolacije. U ovom rasadniku je uvedena praksa, da 337 |