DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-10/1951 str. 54 <-- 54 --> PDF |
Razmatranje svih pitanja dotaknutih u ovotn članku postaje aktuelndje s primjenom akordniog rada u eksploataciji šuma, pri kome, bar u NR Crnoj Gori^ osjetno opada nadzor i kontrola nad radnicima od strane preduzeća. Isto tako upravljanje preduzećima od strane radnih kolektiva nameće potrebu da se i oni pobliže zainteresiraju ovim pitanjima. SUR QUELQUES QUESTIONS DE RELATIONS ENTRE LES ORGANES DE LA DIRECTION DES FORßTS ET LES ENTREPRISES D´EXPLOITATION DES FORETS Dans cet article l´auteuir traite quelques relations entre les organes de la. direction des forets et les entreprises d´exploiltat on des forets avec des considerations critiques sur quelques prescriptions d´Instructions provisoires pour la conclusion et la realisation des contracts d´exploitation des forets et sur l´exemplaire-modele du contract qui ont ete presents par le Münistere des forets FNRJ ä la fin de 1949. Dans Particle sont egalement exposees les experiences dans la realisation desdits contracts dans la R. P. de Montenegro en 1950 ainsi que l´application des penalites prevues par les contracts envers certaines entreprises de la R. P. de> Montenegro et de la R. P. de Serfoie ä cause des lesions des prescriptions des contracts cites. Jovan Starčević (Sr. Mitrovica): ´RACIONALIZACIJA RÄCUNOVOSTVENE I FINANCIJSKE SLUŽBE O sredstvima i metodima u računovodstvu Jedno od vrlo korisnih oruđa koje čovjek koristi u svakidanjoj odministrativnoj praksi jeste ma kakav oblik racunaljke. Dovoljno je istaknuti,, da je princip privrednog računa i rentabilnost i postao baza za svaku privrednu djelatnost, a taj princip kontroliše se i ostvaruje samo pomoću brojčano mjerljivih izraza i odgovorajućih računskih pomagala. S kakovim oruđima raspolažu naši računarski uredi? Za sada uglavnom sa Raznim računskim strojevima na ručni ili električni pogon, koja su mahom iz inostranstva uvezena. To su razne vrste zbrajalica (adiatori), razne univerzalne maš:ne za sve četiri računske radnje (»Torpedo«, »Blitz«, »Brunsviga« i slično), logaritmarA za tehnička gruba računanja, i to je sve. Za neke od ovih strojeva treba izvesti vagon gotove rezane grade. — Kao što vidimo, lista računskih pomagala ograničila se samo na ono što! se dobije za skupe devize riz inostranstva. Tek nešto od toga iizrađuje se kod nas. No, to ne iznaći da je i stvarna mogućnost za korištenje računskih pomagala potpuno iscrpljena. Matematika je toliko bogata neiskorišćenim oruđ:´ima, da bi računska praksa kad bi uvažila samo jednu napomenu: nije dovoljno naučiti hrpu formula napamet i postat,; virtuoz u 1 o g ari t miran j u, nego je potrebno izoštriti matematičko mišljenje i steći aktivno, makar i skromno, matematičko znanje, koje će čovjeku u svakom trenutku biti na pomoći umjesto da mu bude dosadan prtljagi teret na njegovom putu kroz praksu. Jedno od vrlo korisnih pomagala jest nomogra m za proizvod i količnik. On je podesan za gruba tehnička računanja i naročito za izračunavanje procenata i raznih no imat iva, koji su upravo iu planskoj djelatnosti masovni pokazatelji. Poznato je da mi nismo stvorili mogućnost proizvodnje lenjirskih logaritmara (Rechenschieber), pa ako se traže pokazatelji Jsa 2 do 3 znamenke (bez obzira na broj deoi 328 |
| ŠUMARSKI LIST 8-10/1951 str. 55 <-- 55 --> PDF |
mala), tada je nomogram sasvim dobar zmjenik lenjirskom logaritmaru. Budući da je spajanje triju točaka na njegovim skalama pomoću lenjira i dangubno i nedovoljno precizno, praksi se kao najbolji metod može preporučiti ovo: Na čiođu sa &to manjom glavnicom pričvrstimo tanak, oru konac, a samu člođu ubođemo u nezaoštreni kraj olovke ili zgodno zaobljeno drvce. Pri dijeljenju postupamo tako da desnom rukom glavicu čiode´ namjestimo na skali 0 u točki koju određuje divizor (norma, -plan, naziv nik). Lijevom rukom, zategnemo vrh konca preko točke u iskali B, koja označuje dividond (ostva renje plana ili norme, brojnik). Pogled prebacimo na skalu A i u točki, gdje konac siječa tu skalu, očitat ćemo količnik (procenat ostvarenja plana ili norme). . Za zbrajanje i oduzimanje jedno od vrlo korisnih pomagala jeste drveno računalo sa kuglicama (diskovima). Upravo je čudnovato, koliko je ovo računalo kod nas zanemareno uprkos njegovoj efikasnosti, koja se postiže samo vježbom i uz nešto strpljenja. Ta zanemarenost toliko je daleko otišla, da će biti čudno, ako i mnogi nadležni ne zapanu u iskušenje i ne shvate razbijanje konzervativnosti kao neku »usijanu ideju« —- kako je na jednom mjestu rečeno. S druge strane, na najpozvanijem mjestu ideja popularisanja drvenog računala naišla je ne samo na potpuno priznanje nego i podršku, te će inertnost praktikanstva biti postupno savladana. Drveno računalo upotrebljavano je u najstarija vremena u Perziji, odande se raširilo po cijelom istoku, a danas je poznato pod imenom »rusko računalo « ili »šćot«. U najnovije vrijeme ono se koristi u mnogim naprednim zemljama, a Savezni statistički Ured je već poodarvlno otpočeo sa njegovim popularisamjenu Pojedinci posjeduju takovu virtuoznost u računjanju sa drvenim računalom, da ih ni po brzini ni po točnosti ne prelazi nj jedna električna mašina.. Poznato je da je( od četiri niže računske radnje n a j teža radnja dijeljenje. Ni najbolji matematičar ne može da izbjegne probavanij´e, brisanje ili precrtavanje. U toj operaciji, zapravo, našle su se sve četiri računske radnje i (što je .najteže) ide se naopako (inverznost). Otuda se mnogi napredni računarci pomažu na.razne načine, a u zadnje vrijeme naročito se pribjegava tablici recipročnih vrijednosti (1 : n), koja je štampana i u Tehničko-šumarsikom priručniku. Pomoću ove tablice pretvara se teža, inverzna radnja u lakšu, direktnu. Dividend se ne dijeli sa divizororn inego se množj sa njegovom recipročnom vrijednošću. Mnogo jie jednostavnije, ako se d i j e- Ijenje svede na oduzimanje pomoću logaritamske tabele. Na taj način pronađu se mantise logaritama dividenda i divizora, pa se njihova razlika jednostavno zamjeni količnikom. Novi numerički logaritmar (Log-adiator) Potreba za mnoštvom relativnih pokazatelja (indeksi, normativi, koeficijenti, procenti i si.), s jedne strane, i nedostatak lenj´crskifa logaritmara, s druge strane, potsticala je mnoge radnike iz računske prakse da c stvorei bilo kakav metod, koji hi zadovoljio ove zahtjeve. U najviše slučajeva, inženjeri äi tehničari su se bacili na istraživanje mogućnosti za proizvodnju domaćeg lcnjirskog logaritmara. No za ovaj tip logaritmara treba uvažiti jednu opravdanu opomenu: lenjirski logaritmar mora biti ilj potpuno precizan Hi ga ne treba uopće izrađivati. Otuda mnogi napori, da se stvori domaći lenjirski logaritmar, nisu uspjeli, jer su nedostajale potrebne sirovine za grafičku skalu ili su druge tehničke poteškoće bile prepreka otvaranju ovog puta. Ja sam pošao od jedne primitivne ali Tealne postavke: funkciju sabiranja i oduzimanja, koju vrše precizno izrađeni štapići na Ienjirskom logaritmaru, mogu da preuzmu i grubo izrađeni diskovi na drvenom računalu, a precizno- izrađena grafička sikiala može se dati na jednom tiskanom listu u vidu numeričke tabele. Na taj način, proizvodnja se ne će sudariti ni sa kakovim tehničkim poteškoćama tim manje, jer se sav drveni dio može izraditi od drvnih otpadaka;, |a ako koja kuglica bude milimetar tanja ili deblja, ona će u optičkom smisilu ostati; samo simbol jedinice. Ako se uvjerimo da »dnvieno računalo vrši korisnu funkciju sabiranja i eduzima - nja; ako j;e očigledno da logaritamska tabela svodi višu i težu, inverzniu operaciju na nižu, lakšu,, koja je obuhvaćena osnovnom funkcijom drvenog računala, onda će samo nekoliko primjera i vježbi dokazati praktičnu vrijednost kombinovanog oruđa: drveno račuialo — logaritamska tabela (prvo se nalazi u sanduku, a drugo na UIIFUternjoj strani poklopca). Tako se štedi na papiru., prikraćuje se vrijeme, a pri mnogo< manjem naprezanju mozga suzuje se i izvor grešaka. 329 |
| ŠUMARSKI LIST 8-10/1951 str. 56 <-- 56 --> PDF |
Dok je lenjirski llogaritmar zadržao preimućstva brzine i mobilnosti dođe numerički logaritmar širom primjenom, zadržavajući funkcije sabi ranja i oduzimanja, kojih je lenjirski lišen, i sa daleko pristupačnijim mogućnostima proizvodnje postao bliži stručnjacima: knjigovođama, normircima, poenter.´inai, ervir -dentičarima, šumskim manipulantmai, blagajnicima, statističarima te đacima i studen tima. Uprkos prividne primitivnosti. on objedinjuje sve računske radnje: a) zbrajanje i odbijanje, b) «množenje i dijeljenje, c) potenciranje .jf korjenovanje. Manje je šablon sko baratanje s ovim oruđem nego ma. s kojom drugom mašinom, a jedini preduslov za upotrebu jesta nešto vježbe i strpljenja. Objasnit ćemo principe računanja najprije u pojedinostima, pa onda praktični metod upotrebe skupno. Princip računanja s drvenim računalom. Ovo se računalo sastoji te odgovarajućeg broja redova sa po 10 kuglica od kojih svak<; red ima određenu dekadsku vrijednost: jedinice, desetice, stotice, tisućice,.... Brojevi, koji se zbrajaju, simbolički se unose u računalo na taj način što se u svakom redu pomere kuglice s jeđne na drugu stranu (obično s desne na lijevu) kako ta vrijednost dotičnog broja nalaže. Treba li, na pr., napisati 725, prebacSt ćemo nai lijevu stranu 7. kuglica iz fcreeg reda, 2 kuglice iz drugog i 5 .kuglica iz prvog reda. Redove računamo´ odozdo Kako se vrši zbrajanje? Kuglice se Jednostavno đođavaju kumuliraju) i to po njihovoj dekadskoj .vrijednosti: jedinice — jedinicama, desetice,—deseticama, i t. d. Praktično, obično se počima sa najvišim dekadskim jedinicama. Pri dodavanju kuglica važi princip dopunja vanja ili kompletiranja unutar 10. Treba li broju 6 dodati 7, mi ćemo mu dati deseticu pod -uslovom đavrati 3 kuglice jedinica za koliko mu je jednom kuglicomi Iz reda desetica više dano. Isti je odnos između desetica i stotica, stotica i tisućica i t. d. Ovo se može i ovako pretstaviti. Treba, na pr., zbrojiti 78 i 93. Prvi broj može se; pisati kao (70 + 8), a drugi (100 — 7). Prema tome imamo: prva moggućnost druga mogućnost + 70 + 8 +90 + 3 100 + 0 — 7 - 100 — 20 — 2 100 + 70+1 - 100 + 70 + 1 - 171 0a ćemo imati (prvi j,H drugi obrazac, zavisi od topa, koji ćemo broj najprije staviti u računalo i da li ćemo početi «a višim ili nižim redovima. — Is´poöatka treba samo vježbati, a poslije se oko i osjetila u tolikoj mjeri priviknu na kuglice, da se brojaimje pretvara u točno i sigurno odmjeravanje, a pokreti i-uku i prstiju reagiraju na volju čovjeka brzo i precizno. Princip logaritamske tabele. Na kakovom principu se temelji praktična primjena ove taT> lice pri dijeljenju i množenju? Ovo je potrebno već stoga objasniti, da bi tehničar i )mogli samu stvar dalje usavršiti, a to je moguće samo onda ako se poznaju osnovni njeni principi. Kako je naprijed već spomenuto, pomoću ilogaritmiranja dijeljenje se svodi na oduzimanje, a množenje .na sabiranje, o čemu svjedoči ovaj obrazac: log a "» tog b — Jog c koji je Izveđe-ft iz) početnog izraza a = bt : c. Da bismo to dokazali, treba da se vratimo nazad u nižu matematiku. Treba najprije objasniti, da je logritam stvarno eksponent (izložutelj) pri dogovornoj utvrđenoj oazi, a ako su baze jednake onda se pri dijeljenju ti eksponenti oduzimaju odnosno kod množenja sabiraju. Sada je, konačno, pota*ebno da se i ovo dokaže da ne bi ostali dužni jednu kairiku u ovom prikazu. Evo očiglednog dokaza u jednom, prostom primjeru: 10s _ 10 . 10 . 10 . 10 . IO _ 10 , 10 KP 10 . 10 . 10 1 Mi smo prosto kratili sa 10, a to znači da smo za svaki 10 u nazivniku odbili jedinicu od Ibrojnikovog eksponenta. Nakoncu smo dobili 105 : 10s = 105-8 = 10* = 1Ü0. Pošto su logaritmi brojeva istovjetni sa eksponentima odgovarajućih baza, to možemo ovaj izraz i logajutrnirati, pa imamo log (105 : 10J) « log 10s — los = 5 log 10 — ß log 10 = 5 — 3 = 2 a budući da se radi o dekadnim logaritmima, onda je numerus od 2 ravno 100, 5to smo dobili autilagaritmiranjem. Evo kako će se i najtvrđi praktičar uvjeriti o praktičnoj primjeni logaritama. Uzmemo li koju igođ logaritamsku tabelu u ruke, vidjet ćemo da se zbrojevi loga.ritama uvijek slažu sa umnošcima odgovarajućih brojeva. Broju 4 odgovara logaritam 0,0021, a broju 3 odgovara logaritam 0,3010. Zbroj ovih logaritama iznosi 0,931, a on pripada, broju 8, koji je umnožak od 4 12. Upravo tu osobenost logaritama mi želimo da primijenimo, ali ne toliko na množenju koliko na dijeljenju. O teorija logaritama praktičar ne mora mnogo da zna. Njemu treba dati praktično uputstvo za upotrebu; pri tomu treba izbjegavati i samu riječ logaritam , jer su računarski kadrovi mahom sa nižC/m školskom spremom te bi ih i sama rijfeč logaritam mogla zastrašiti i zastraniti. 330 |
| ŠUMARSKI LIST 8-10/1951 str. 57 <-- 57 --> PDF |
Pf itm jer iz dnevne praksa? 1. Pilama ima zadatak 7324 m! a izradila je u plamskom periodu 8028 m!. Sa koliko je procenata izvršen plati proreza? Rješenje: logaritanl (ili zamjena) od broja 8928 ... . 9508 *, 7324 .... 8649 Logaritam (ili zamjena) od ? ... . 0861 Sada postupamo obrnuto. U taMioi najprije tražimo logaritam (zamjenu) 0S61, pa onaj broj xt kome se redu nalazi ovaj logaritam uzimamo za prve dvije znamenke traženog broja, dok treću znamenku dobivamo u oznaki stupca u gornjem zaglavlju, četvrtu znamenku dobit ćemo među jopiavkama. Na taj način dob´li smo 1229, što znaci da je pilana izvršila plan sa 121,9"/i. Kao što se vidi, ovdje su uzimane samo man tise logaritama i to je uvijek dozvoljeno, ako -se radi samo o dijeljenju i množenju. Naprotiv, kada se radi o potencijama ili korjenima, tada je bezuvjetno potrebno p až 1 j i v o unositi i karakteristike, jer će inače dobiveni rezultati potpuno otstupali od traženih. 2. Kolika je brzina pile nekoga gatera, koji ima broj okretaja n = 2350/m´in, a visinu Staipajai H =--950 cm. 0= L. 30 0,55 . 235 log c = 0,7404 + 0,3711 — 0,4771 c log c — 0,6404 30 c = 4,31 m/sek Ovaj primjer uzet je iz prakse drvne industrije. 3. Na sječi i izradi šum. sortimenata zaposleno je 5 radnika, koji su ostvarili zajedničku zaradu od 27.634,00 dinara. Tu zaradu treba podijeliti razmjerno radnim satima i platnoj grupi. ´Otuda imamo: Radnik Radio sati Koefic. pl. gr. Obračun jedinice Zarada đinar.a A 174 1.3 226 (1.283,00 B 174 1.3 226 6.283,00 0 168 1.2 202 5.616,0:» D 170 1 170 4.726,00 E 170 1 170 4.726,00 Ukupn o 904 27.634,00 Objašnjenje: Da bi se dobila zarada pojedinaca, treba ukupnu zaradu od Din ^7.634,00 podi jeliti na 904 obrač. jedim. Logaritamski: račun ide tako da se razlika (logarHauna 27.634 1J994 doda pojedinačno logaritmima od 226, 22S, 302, 170, 170 kako bi se pojedinačne suma logaritama pretvorile u umnožak t. j. \ u pojedinačnu zaradu. Kombinacija drvenog računala i logaritamske tabele Tek pošto se praktičar uvježba «upotrebi svakog od ovih pomagala odvojeno, on pristupa kombiinovanoj primjeni, koja im,a naročit» značaj utoliko što se mantisa u najviše slučajeva sastoji iz glavnog dijela i popravki, pa se pripisivanjem i pomoćnim računanjem troši i vrijeme i papir, a gomile pomoćnih brojeva umanjuju pregled onih rezultata, koje upravo tražimo. Stavljanjem mantise (zamjene) u računalo vrši se prv a radnja . Druga mantisa (zamjena) ne stavlja se u računalo nego se trenutn o odbija od prethodne. Na taj način javlja se gotovo automatski] razlika, mantisa, pa se ta razlika zamjenjuje količnikom pomoću tabele. Konačno, moglo bi se već sada odgovoriti na event, primjedbe, koje će ovom računalu staviti slabo upućeni: jednostrana prakticisti ili nepraktični teoretičari. Prvi će pomisliti, da treba najprije poznavati proces logaritmiranja i »komplementiranja«, a drugi će se braniti neprovjerenim predubjeđenjem, »da će on:i na papiru brže i sigurnije obaviti sve pomoćne fačunsike radnje«. Prije svega, za praktičnu upotrebu ove računaljke potrebno je nešto vježbe i strpljenja. Nifcakova tu teorija nije potrebna, kao što nam pri telefoniranju nije potrebno poznavanje principa o prenosu zvuka. Da isu iu početku ipak objašnjeni principi, bio je potrebno radi samog uvođenja,,´ da bi tehnički kadrovi mogli stvar ne samo´ popularisati nego je i usavršiti. Što se tiče bnztine, nema tog oruđa na svijetu, koje istog trenutka, čim smo ga uzeli, u ruke, Ibez l´lkakovc školarine, pokazuje svoju moć, Lenjirski logaritmar je izraziti pretstavnik brzine u računanju, ali i on tu osobinu ispoljava tek nakon izvjesne vježbe- Koliko je tek vježbe i strpljenja potrebno za slijepo pisanje na stroju sa 10 prstiju, pa su ljudi ipak svijesni, da se svaki trud za sistematsku vježbu dobro isplaćuje. U- prvi mah svako će reći da će on brže pisati rukom — kao što tako i jeste — ali poslije kada pisanje na stroju dobije odgovarajući stepen rutine, nema tog pera koje se može takmičiti sa polugama stroja, .apstrahirajući čitkost, estetiku i formu pisma. Isto je to i ovdje. 331 |
| ŠUMARSKI LIST 8-10/1951 str. 58 <-- 58 --> PDF |
Iz neopreza ljudi si često dozvoljavaju upoređenje drvenog računala sa električnom zbrajaliicom. Zaista električni računski strojevi pretstvljaju neophodnost zat centralne urede direkcija, misnistarstava i drugih visokih ustanova. Ali još uvijek pojedini službenici u tim ustanovama mogu biti sopstvenici drvenog računala, koje će koštati svega oko 300 Dinara. Drvena računaljka je mobilna, ne zahtjeva naročito predznanje, a mogućnost kvara uopće ne postoji. Kao numerički logaritmar daje četir i znamenke, dok 25 cm dugi Lenjirski logaritmar daje sigurno samo dviije a treću i četvrtu treba ocijeniti. Ova računaljka nalazi primjenu naročito kod sastava. isplatnih lista u šumskim manipulacijama kao i u računovodstvima manjih preduzeća i seljačkih radnih zadruga. U kopirnom knjigovodstvu ona ima naročitu efikasnost pri zbrajanju nejednako potpisanih brojeva, jer se brojevi u cjelini amortizuju; kod »platnih lista ona, je važna, jer je za nju svejedno, bili brojevi vertikalno´ ili horizontalno poredani. Napose, ru zajednici sa logaritamskom tabelom, ova računaljka može da zadovolji i tehničare i inženjere kao i ekonomiste, jer korjenovanje svodi na dijeljenje, a dijeljenje na oduzimanje, pa se pomoću nje mogu rješavati i složeni zadaci eksponencijalnih funkcija kao i zadaci iz financijske matematike. Ovo će svaki korisnik i sam otkriti čim savlada tehničku stranu računanja. Sve ovo dokazuje da se racionalizacija računavodstvenih i financijskih poslova. može polučiti uz pomoć jednostavnih oruđa, koja su zanemarena i uz pomoć niza matematičkih metoda, koje je potrebno izvući iz bremenitih udžbenika i presaditi u praksu. Ovaj prikaz imao je osnovnu namjeru: 1) da ukaže samo na neke metode, koje su .efikasne za našu praksu: nomografskc, logaritamske i si., 2) da potakne konstruktivne radnike iz teorije i računske prakse, da iznesu praktične prijedloge za pomoć našoj operativi, koja trpi od empirizma i prakticizma. Više nego je potrebno troši se papir, olovke se često bez potrebe tupe; mnoge ručice na računskim strojevima okreću se bez ikakove potrebe na pr, (kod izračunavanja procenata); vrijeme se gubi, a mozak se zamara i tamo gdje to nije potrebno. Ovo su, možda štednje u malom ali, na dnu. One su u masi i njihov zbir predstavlja značajnu opomenu.. Sve ovo danas je utoliko važnije, što je privredn i raču n zauzeo najvažnije mjesto u socijalističkim pieduzećima, a pretstojeći financijski zakon mu to mjesto još čvršće ustupa. |