DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-10/1951 str. 53 <-- 53 --> PDF |
Smatramo da su ovakva rješenja nepravilna i nezakonito iz ovih razloga: 1) prijave za navedene slučajeve podnose se radi osuđivanj a krivica; 2) prijavitelj nije uvijek u mogućnosti da u prijavi tačrio odredi odgovorno lice u p r eduzeć u koje :je naredilo dia se izvrši odnosno krivično djelo (a nekad je i u apsolutnoj nemogućnosti do to utvrdi) te zato ponekad podnosi prijavu neposredno protiv preduzeća; zadatak je pak islednih organa da utvrde ko je u preduzeću odgovoran za učinjeno djelo i da njega pozivaju na odgovornost; 3) drž. arbitraža nije nadležna da raspravlja pitanje bespravnih sječa, jer ona raspraivija samo imovinsk e sporove između ugovorajućih stranaka, a prijavama za navedene bespravne radnje ide se za tim daše krivac kazni zbog izvršenja odnosnog djela. Pitanje pak naknade štete po ugovoru i primjene ugovornih kazna raspravljaće se ako treba posebno pred arbitražom ili na navedeni način koji je primijenjen kod šumskih gazdinstava NR Crne gore. Ovo zbog toga što se ugovorne kazne (kao privatno pravne odredbe, bez ohzira što su u pitanju drž. preduzeća) ne mogu izjednačavati sa zakonom predviđenim kaznama. Najzad u pogledu neosnovanosti rješenja o upućivanju gazdinstava na građanske parnice radi naknade štete, dovoljno je ukazati na 61, 45 Opšteg zakona o šumama, po kome »u postupku po krivičnim djelima i prekršajima predviđenim ovim zakonom ođlučiće se na zahtjev oštećenog i o naknadi štete prouzrokovane djelom«. Na bazi ovih osnovnih razloga bivšeg Ministarstva poljoprivrede i šumarstva NR Crne Gore dizdcjstvovalo je u 1950 g, kod Javnog tužioštvia NR Crna Gore posebno naređenje svim područnim tužioštvima, da se za bespravne sječe u šumama imaju učinioci odnosno naredbodavci goniti bez ohzira za čiji je računi sjeća izvršena. Rizik za štete na doznačenim stablima od primopredaje do sječe Na kraju, da se dotaknemo još jednog pitanja o kome se ni u Upustvima ni u obrascu ugovora ništa ne predviđa. Radi se o tome: ko se smatra vlasnikom, doiznačenih stabala po izvršenoj zapisničkoj primopredaji: prodavač ilj kupac, odnosno ko snosi rizik ti odgovornost za štete koje se tim stablima mogu desiti odi dana primopredajte do sječe? Ovakvo se pitanje postavlja tim prije što još nije riješeno pitanje osiguranja šuma odnosno, dubećih stabala kod DOZ-a, dok je za izrađene Sortimente toi pitanje riješeno. Po našem mišljenju, od dana primopredaje doznačenih stabala kupac se ima smatrati njihoivim vlasnikom, jer su njemu ta stabla predata na iskorišćavanje, te on ima snositi & sav rizik i odgovornost za.; eventualne štete na tim stablima Ništa tu ne mijenja činjenica što. gazd´nstvo´ i nakon primopredaje doznačenih stabala ostaje i dallje kao organ upravljanja odnosnom šumom kao cjelinom; to napose zato sito čuvanje i zaštitu svih šuma, pa i ugovornih područja kupca, vrše za sada posebni organi državne uprave t. j . šumska narodna milicija. Ma da na pr. kod zaštite šuma od požara svi organi šumske službe vrše neposredan nadzor nad izvršavanjem svih postupaka koje propisuje Opšti zakon O´ zaštiti šuma od požara» treba istaknuti odredbu toga zakona da su solidarno odgovorni za štetu i troškove i: poslodaivici, ako nijesu brižljivo vršili nadzor nad svojim radnicima. Posebna ugovorna odredba, po kojoj bi sav rizik i odgovornost za štete predatim doznačenim stablima snosio kupac, primorala bi kupca da vodi veću brigu i madzor nad svojim radnicirna-Nema sumnje da opasnosti od šumskog požara postoje svuda gdjie se vrši iskorišćavanje šuma, a znamo da se mjere pređostrožnosti od šumskog požara malo gdje sprovode u propisanoj mjeri. Smatramo stega da hi bilo umjesno i cjelishodno da se u ugovore između gazdinstava i preduzeća za iskorišćavanje šuma unosi odredba da sav rizik i odgovornost za eventualne (štete doznačenim predatim stablima snosi kupac, To bi dopri nijelo preciznijem određivanju prava i obaveza ugctvfaTajućih stranaka i po datom pitanju dalo jasan odgovor. Napominjemo da ovakav predlog koji je svojevremeno bilo dallo bivše Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva NR Crne Gore nije usvojen cd strane bivšeg Ministarstva šumarstva FNRJ. 327 |