DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 8-10/1951 str. 30 <-- 30 --> PDF |
Nije zadatak ove radnje da raspravlja o teoretskim osnovama sušenja Hi o vrstama, tiporvlima i karakteristikama sušara, ili o načinu slaganja piljen ca u sušari. Zadatak je ove radnje da ukratko ocrta osnovne smjernice rukovođenja sa procesom ušenja pojedinih vrsta drveta. Pretpostavlja se, da je voditelj procesa sušenja upućen u osnovne fizikalne zakone i da poznaje elemente tehnologije drveta. 2. Općenito o sušenju Proces umjetnog sušenja drveta treba raščlaniti u tri različita perioda: 1. period zagrijavanja drveta; 2. period sušenja drveta; 3. period izjednačenja vlage. Osnovni je zadatak perioda zagrijavanja drveta da se drvo zagrije na temperaturu nešto malo višu od temperature koja će se upotrebti u početku sušenja. U ovoj periodi uzduh u komori je gotovo posve zasićen. Ovo iz razloga da se ubrza zagrijavanje drveta i da se spriječi evaporacija vlage sa površine drveta. Trajanje ove pe>tiiode zavisi o: 1. vrsti drveta, 2. debljini piljenica, 3, početnoj vlazi drveta i 4. temperaturi sušenja. Prema rezultatima dosadašnjih istraživanja (Ihne 153) može se povući slijedeći «aključak: što je relativna vlaga komore viša, piljen ce tanje, početna vlaga drveta veća i temperatura sušenja niža to je za zagrijavanje drveta potrebno kraće vrijeme.— U tabeli 1 donosimo približne podatke o trajanju perioda zagrijavanja (Ihne 155). Tabela 1 Debljina piljenica u mm Početna vlaga drveta u % Vrijemeu zagrijavanja satima Meko ´ 25 60 25 75 25 75 3 2 10 5 Tvrdo - 25 60 25 75 25 75 5 3 16 8 Period sušenja je najvažniji u procesu sušenja drveta. U ovom periodu drvo gubi «vtoju vlagu do stepena konačne vlage. Ovaj period sušenja treba raščlaniti u 3 faze. Prva faza traje od sirovosti do (teorijski) stanja zasićenosti vlakanaca vlagom. Osnovna je karakteristika ove faze da je brzina evaporacije konstantna.. Međutim uslijed razlike u brzini kretanja vlage iz unutrašnjih slojeva prema periferij´ i brzine evaporac:je naistaje momenat kada površ´nski slojevi drveta nisu više zasićeni vlagom. Ovaj momenat naziva se u procesu sušenja kritičnom točkom. Ova kritična točka korespondira, teorijski, točki zasićenosti vllakanaca drveta vlagom. Praktično, ova točka korespondira sa vlagom koja je iznad vlage točke zasićenosti žice. Ova vlaga varira prema uslovJma sušenja. Druga faza započinje u kritičnoj točki a zaiVTŠava u momentu kada su površinski slojevi dostigli higroskopsku ravnotežu sa relativnom vlagom uzduha. Osnovna je karakteristika ove faze što brzina sušenja opada. Treća faza započinje od momenta kada su površinski slojevi dostigli higroskopsku ravnotežu, a unutrašnji su slojevi drveta još dosta vlažni, i traje do momenta kada je prosječni stepen vlage drveta jednak konačnoj vlazi drveta. Shematski prikaz brzine sušenja kao funkcije prosječnog stepen« vlage drveta prikazan je u si, 1. Na, si. 2 prikazana je krivulja sušenja drveta kao funkcija vremena sušenja. Ova. krivulja dobivena je prirodnim sušenjem areševine od 160 do 12% vllage (Tiemann, Kiln Drying of lumber, 150 po Ihne-u, str. 54). Iz ovoga se diagrama vide razlike u brzini sušenja iznad i ispod točke zasićenosti vlakanaca vlagom. Za vrijeme evapo 304 |