DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 8-10/1951 str. 29 <-- 29 --> PDF |
EINGEHEN UND REGENERATION DER WEISSTANNE IN DEN PLENTERWÄLDERN CROATIENS Das stellenweise Eingehen der einzelnen , Tannenbäume (A bies alba Mill.) im nordwestlichen Gebiet Kroatiens, oberhalb der Adriatischen Küste, ist eine gewönldche Erscheinung. Aber auf einigen trockenen und warmen Expositionen war das Eingehen etwas umfangreicher und es enstanden auch kleinere Lichtugen. — Für d e Regeneration der Tanne im Gebiet der Assotiation Fagelum abietetosum Horv auf solchen, trockenen und´ warmen, mikroekologischen Umständen Autor emphielt Succesion : vorerst termophyle Arten: Ostrya carpinifolia Scop, und Fraxinus Orrus L.; in so geschaffenen gunist´seren Elotop werden später Tanne und Buche einsiedeln ohne menschliche Vermittlung. (Diese Baumarten auf den Gebirge oberhalb des Kroatischen Küstenlands erstrecken sich bis zur Meereshöhe von 800—900 m sogar bis 1000 m; in ihren Bestandschluss auf solcher Höhe entwickelt sich die* Tanne sehr gut.) Längs der Küstenabhänge des Dinarischen Karstes, wo die Tanne (in Beständen -miit der Buche) die Grenze ihrer natürlichen- Ausbreitung erreicht, diese Baumart ist hier und da von geringerer V talität (enge Krone, frühere Storchnestbilldung am Baumgipfel, viele Wasserreiser, Gipfeldürre, Absterben). Autor emphielt, dass man auf solchen Standorten komparative Versuche mit Saat und Pflanzung der Ho-pfenbuche, Biumenesche. Buche, Mehibeerbaum, Ahorn u Tanne unternimmt. Da auf solchen Standorten die Tanne ihre physiologische Reife früher erreicht, empfielt Autor Zieldurchmesser zu vermindern*. SchlessÜch, auf Grund seiner vorherigen und angekündigten Arbeiten, Autor weisst hin, dass die Regeneration und Erhaltung der Tanne für die einzelnen P´.enterwälder einer von zentralen Problemen der Forstwirtschaft und Forstwissenschaft bilden soll. Im gegenseitigen Falle könnte es sich ere´gnen, dass sich die junge Buche auf Rechnung der Tanne mehr als bisher ausbreitet. Dt. ing Ivo Horvat — ing. Borivoj Emrović (Zagreb): REŽIMI SUŠENJA DRVETA 1. Uvod Sušenje drveta danas je vrlo aktuelno pitanje. Na našim pilaeama više nema starih zaliha piljenog jjrveta. Obaveze iz kupoprodajnih ugovora redov to su kratkoročne. Zbog toga je potrebno da se sirovo piljeno drvo u što kraćem vremenskom "roku osuši do odgovarajućeg stepena vlage. Tom cilju najbolje odgovara umjetno sušenje drveta. Za´umjetno sušenje drveta potrebne sü* na našim pilanama sušare. U zadnje vrijeme ked nas su izgrađene ili se nalaz; u izgradnji veći broj sušara. To su većinom moderne sušare komore sa mehaničkom cirkulacijom uzduha. Ove sušare poslužit će našoj drvnoj industriji za brzo sušenje drveta. Kod toga treba v< diti računa da se proces sušenja drveta vodi prav.ino tako da se sušenjem debije dobro kvalitetno drvo. Za pravilno umjetno sušenje drveta tri su neophodna uslova: 1. dobra sušara; 2, pravilno slaganje piljenog drveta; 3. pravilno rukovođenje procesom sušenja. Osnovne karakteristike dobre sušare jesu: 1. lako i brzo reguliranje tri osnovna uslova sušenja: a) temperature, b) relativne vlage, c) cirkulac je uzduha; 2 ekonomičnost pogona (para, električna struja); 3. lako i brzo punjenje i pražnjenje sušare; 4. laka i točna kontrola procesa sušenja. Da bi sušenje bilo pravilno i ekonomično, treba da se istovremeno u sušari suše piljenice: 1. iste vrste drveta, 2. najednake debljine, 3. po mogućnosti najednake po Žetne vlage. 303 |
ŠUMARSKI LIST 8-10/1951 str. 30 <-- 30 --> PDF |
Nije zadatak ove radnje da raspravlja o teoretskim osnovama sušenja Hi o vrstama, tiporvlima i karakteristikama sušara, ili o načinu slaganja piljen ca u sušari. Zadatak je ove radnje da ukratko ocrta osnovne smjernice rukovođenja sa procesom ušenja pojedinih vrsta drveta. Pretpostavlja se, da je voditelj procesa sušenja upućen u osnovne fizikalne zakone i da poznaje elemente tehnologije drveta. 2. Općenito o sušenju Proces umjetnog sušenja drveta treba raščlaniti u tri različita perioda: 1. period zagrijavanja drveta; 2. period sušenja drveta; 3. period izjednačenja vlage. Osnovni je zadatak perioda zagrijavanja drveta da se drvo zagrije na temperaturu nešto malo višu od temperature koja će se upotrebti u početku sušenja. U ovoj periodi uzduh u komori je gotovo posve zasićen. Ovo iz razloga da se ubrza zagrijavanje drveta i da se spriječi evaporacija vlage sa površine drveta. Trajanje ove pe>tiiode zavisi o: 1. vrsti drveta, 2. debljini piljenica, 3, početnoj vlazi drveta i 4. temperaturi sušenja. Prema rezultatima dosadašnjih istraživanja (Ihne 153) može se povući slijedeći «aključak: što je relativna vlaga komore viša, piljen ce tanje, početna vlaga drveta veća i temperatura sušenja niža to je za zagrijavanje drveta potrebno kraće vrijeme.— U tabeli 1 donosimo približne podatke o trajanju perioda zagrijavanja (Ihne 155). Tabela 1 Debljina piljenica u mm Početna vlaga drveta u % Vrijemeu zagrijavanja satima Meko ´ 25 60 25 75 25 75 3 2 10 5 Tvrdo - 25 60 25 75 25 75 5 3 16 8 Period sušenja je najvažniji u procesu sušenja drveta. U ovom periodu drvo gubi «vtoju vlagu do stepena konačne vlage. Ovaj period sušenja treba raščlaniti u 3 faze. Prva faza traje od sirovosti do (teorijski) stanja zasićenosti vlakanaca vlagom. Osnovna je karakteristika ove faze da je brzina evaporacije konstantna.. Međutim uslijed razlike u brzini kretanja vlage iz unutrašnjih slojeva prema periferij´ i brzine evaporac:je naistaje momenat kada površ´nski slojevi drveta nisu više zasićeni vlagom. Ovaj momenat naziva se u procesu sušenja kritičnom točkom. Ova kritična točka korespondira, teorijski, točki zasićenosti vllakanaca drveta vlagom. Praktično, ova točka korespondira sa vlagom koja je iznad vlage točke zasićenosti žice. Ova vlaga varira prema uslovJma sušenja. Druga faza započinje u kritičnoj točki a zaiVTŠava u momentu kada su površinski slojevi dostigli higroskopsku ravnotežu sa relativnom vlagom uzduha. Osnovna je karakteristika ove faze što brzina sušenja opada. Treća faza započinje od momenta kada su površinski slojevi dostigli higroskopsku ravnotežu, a unutrašnji su slojevi drveta još dosta vlažni, i traje do momenta kada je prosječni stepen vlage drveta jednak konačnoj vlazi drveta. Shematski prikaz brzine sušenja kao funkcije prosječnog stepen« vlage drveta prikazan je u si, 1. Na, si. 2 prikazana je krivulja sušenja drveta kao funkcija vremena sušenja. Ova. krivulja dobivena je prirodnim sušenjem areševine od 160 do 12% vllage (Tiemann, Kiln Drying of lumber, 150 po Ihne-u, str. 54). Iz ovoga se diagrama vide razlike u brzini sušenja iznad i ispod točke zasićenosti vlakanaca vlagom. Za vrijeme evapo 304 |
ŠUMARSKI LIST 8-10/1951 str. 31 <-- 31 --> PDF |
racije slobodne vode brzina isušenja je znatna, a za vrijeme isparavanja vezane vlage brzina sušenja je usporena. Trajanje perioda sušenja ovisi o nizu faktora. Ove faktore možemo podijeliti u dvije grupe. Prva grupa faktora pripada svojstvima, dimenzijama i vlazi drveta. To su vrst drveta (vol. težina, koeficijenat difuzije, točka zasićenosti ž.´ce, utezanje, unutarnja naprezanja i dr,), dimenzije piljenica početna i konačna vlaga, nač n piljenja (bočnice, bl.stače). Druga grupa faktora vezana je o karakteristike sušionice. To su temperatura, relativna vlaga, cirkulacija uzduha i dr. i faza f i faza U V fa-sa * 1 !-9´\ * \ i l \ ´ 3´$ 2 \ i VB i: 1 \ 18 S:9 i 0 OQ *0 20 0 e,\ \J0x qa drveta /ž SI. 1 Brzina sušenja kao funkcija prosječnog stepena vlage drveta (Ihne 53) SI. 2 Krivulja sušenja drveta (Ihne 54) Prof. Kollmann je pojednostavnivši jednadžbu za difuziju došao do izraza za iz računavanje vremena sušenja, koji vrijedi samo za sušenje drveta vlagom ispod točke zasićenosti vlakanaca. Taj izraz glasi: T-a-(ln U1)-lnue)(--J ! T ) gdje je T ´-= vrijeme sušenja u satima, ub = početna vlaga dnveta, ue = konačna» vlaga drveta, d = debljina piljenica, a = koe.icijetnat difuzije, kojj za meko drvo (t0 =; 450 kg/m3) iznosi 0,0418, a za tvrdo drvo (to = 670 kg/m3) iznosi 0,0265. Na osnovu ove formule Prof. Kollman konstruirao je posebno računalo za izra čunavanje vremena sušenja drveta (Vidi Ing. E. Bosanac, Računala za praksu, Šumar ski list 1939, str. 294). Treći period je period izjednačenja vlage drveta. Ovaj period je relativno kra tak. Ovaj period počinje od momenta kada je prosječni postotak vlage drveta dostigao žetjeni konačni postotak rvilage. — Trajanje ovog perioda ovisi o vrsti drveta i debljina paljenica. Ne mogu se dati točni podaci o trajanju ovoga perioda. Orijemracioni po daci o trajainiju ovoga perioda za debljine piljeniea od 15 do 50 mm jesu slijedeći (IhjwSm): 10 do 20 sati za meko drvo, 15 do 40 sati za tvrdo drvo. 3, Režimi sušenja Pitanje načina sušenja i trajanja sušenja drveta raspravljano je u stručnoj literraturi vrlo dugo. — Na osnovu dugotrajnih istraživanja američkih istraživača utvrđeni 305 |
ŠUMARSKI LIST 8-10/1951 str. 32 <-- 32 --> PDF |
su režimi: sniženja za pojedine vrste drveta. Poznati su režimi sušenja Laboratorija e* šumske proizvode1) za meko i tvrdo drvo. U novije vrijeme izradio je na osnovu svojih istraživanja i iskustava Henderson svoje režime sušenja.2) Ovi se režimi sušenja među ostalim razlikuju od Madisonskih po tome što je temperatura vlažnog termometra u taku sušenja konstantna. Njemačka praksa prhvatila je ove režime.´) *) Engleska praksa prihvatila je također ove režime. Ovdje je potrebno posebno istaknuti djelatnost engleskog Laboratorija za istraživanje šumskih proizvoda.5) Ruska praksa prihvatila je također američke režime sušenja i ujedno na osnovu ovih režima izradila je režime za neke vrste drveta.6)´) Režim sušenja određuje temeperaturu i relativnu vlagu uzduha u toku procesa sušenja neke vrste drveta. Provođenje režima sušenja može biti ili po vremenu (Uterhark, Ihne) li po stepenu vlage drveta (FPL Mad son, Henderson i dr.). Vremensko reguliranje režima sušenja jednostavnije je i lakše. Kao što smo ranije utvrdili trajanje sušenja ovisi o vrst; drveta, dimenzijama piljenica, početnoj i konačnoj vlazi, načinu piljenja, konstruktivnim karakteristikama sušare (brzina cirkulacije uzduha, dimenzija složaja, način slaganja). Iz toga izlazi da trajanje sušenja pojedinih vrst drveta varira u širokim granicama. Zbog ovih varijacija vrijeme sušenja nije pogodno za reguliranje režima sušenja. Danas se iz tih razloga režim sušenja koordinira po stepenu vlage drveta. Režimi sušenja mogu se primijeniti samo kod modernih sušara kod kojih se može lako kontrolirati temperatura i relativna vlaga uzduha i kod kojih je brzina cirkulacije uzduha na odgovarajućoj visini (2 m/s). U tabeli 2 iznosimo režime sušenja za američke vrste listača prema podacima Forest Products Laboratory, Madison, U. S. A. (Henderson 1947, str. 216). U ovoj tabeli oznake imadu slijedeće značenje: M—1 do 8 oznaka režima, ts temperatura suhog termometra, t„ temperatura vlažnog termometra na psihrometru, vlaga uzduha u komori. |
ŠUMARSKI LIST 8-10/1951 str. 33 <-- 33 --> PDF |
Tabela 8 M—5 | M—6 M—7 | M—8 as a o t, tv ts tv ts tv U t, °C °C % °C % °C °C % °C "C % |
ŠUMARSKI LIST 8-10/1951 str. 34 <-- 34 --> PDF |
U tabelj 4 donosimo režime sušenjadeison-u (1947, str, 209—215). američkih vrsta listača i četinjača po Hen Tabela 4 03 (U "> i »C tv °C % t. tv °C % te tv °C % U—l H—2 H—3 zagrijavanje 1 h´cm >40 40 35 30 25 20 15 10 46,1 46,1 4T,8 49,5 51,7 54,5 57,2 60,0 65,5 45,0 44,5 44,5 44,5 44,5 44,5 44,5 44,5 44,5 95 90 80 74 66 5>3 48 40 30 zagrijavanje lh/cm >40 40 28 20 16 12 9 7 46,1 46,1 48,9 51,7 54,5 57,2 60,0 62,8 65,5 45,0 43,3 43,3 43,3 43,3 43,3 43,3 43,3 43,3 95 85 72 61 52 44 38 33 28 zagrijavanje lh/cm >40 40 29 22 17 13 10 8 49,0 49,0 51,7 54,5 57,2 60,0 62,8 65,5 68,3 47.8 45.0 45,0 45,0 45.0 45,0 45,0 45,0 45,0. 95 80 67 58 50 42 3T 32 28 H—4 H—5 H—6 zagrijavanje l´h/cm >40 40 33 26 . 21 16 12 9 54,5 54,5 57,2 60,0 62,8 65,5 68,3 71,1 73,9´ 52,8 49,0 49,0 49,0 49,0 49,0 49,0 49,0 49,0 92 74 63 55 47 41 35 31 29 zagrijavanje 1 h/cm >40 40 32 25 19 14 10 60,0 60,0 62,8 65,5 68,3 71,1 73,9 76,7 57,8 54,5 54,5 54,5 54,5 54,5 54,5 54,5 54,5 90 75 65 56 49 43 38 33 zagrijavanje lh/cm >40 40 32 25 19 14 10 62,8 62,8 65,5 68,3 71,1 73,9 76,8 79,5 60,0 56,3 56,3 56,3 56,3 56,3 56,3 56,3 85 71 62 55 47´ 42 37 32 H—7 zagrijavanje 1 h/cm >12 12 11 9 8 49,0 51,0 54,5 57,2 60,0 65,5 46,8 44,5 44,5 44,5 44,5 44,5 88 67 56 48 41 31 * 308 |
ŠUMARSKI LIST 8-10/1951 str. 35 <-- 35 --> PDF |
Od ruskih režima donosimo propise, koji su od interesa za nas. To su režimi sušenja drveta za potrebe avionske industrije po propisu VIAM (tabela 5) i režimi sušenja breze i bukve po propisu CNIIMOD-a za ihrezu i bukvu (tabela 6). Ovi režimi vrijede za paljenice debljine do 35 mm. Tabela 5 A—3 A—6 A—7 % vlage drveta ts °C ty °C % ts <*C .tv ts tv
|
ŠUMARSKI LIST 8-10/1951 str. 36 <-- 36 --> PDF |
Tabela 7 Debljina piljenica u mm Vrst drveta 16—35 40—60 65—85 .90—120 bor I kat M—00—.1, H—5 M—00—III, H-4 M—0—IV, H—3 M—8 bor II kat M—000—III, H—6 M—00—II, H—5 M—0—I, H—2 M—7 jela i smreka I M—000—IV, H—6 M—00—II, H—5 M—0—JII, H—3 M—6 jela i smreka II M—000—II, H—6 M—00—I, H—5 M—0—II, H-4 M—5 bukva A—3, M-4 , H—3 M—5, H—2 M—6, H—1 M—7 hrast " A—7, M—5, H—2 M—6, H—1 M—7 M—8 lipa, topola M—1, H—5 M—2, H—4 M—3, H—4 M—4, H—3 jasen, brijest A—6, M—2, H—4 A—6, M—3, H-4 M—4, H—2 M—5, H—Z klen, javor M—3, H—4 M—4, H—3 M—5, H—2 M—6, H—1 orah M—5, H—1 M—6, H—1 M—T M—8 bukva i hrast svih dimenzija prirodno osušena! —´ H—7 I kat — stolarska roba; II klat — građevna roba. Režimi sušenja mogu se osim tabelarno prikazati i grafički. Donosimo primjera radi grafički prikaz režima M—5 j H—3. 4. Kontrola sušenja Tri su osnovna faktora o kojima ovisi sušenje drvetia, to su: 1. temperatura uzduha, 2. relativna ivilaga uzduha, 3. cirkulacija uzduha. Voditelj sušenja treba ova tri faktora u toku sušenja pnavilmö regulirati. Njegov osnovni cffljjj treba da bude, da u što kraće vrijeme osuši drvo na odgovarajući stepen vlage, a da pri tom drvo nema mikakovih grešaka uslijed nepravilnog sušenja. Kontrola sušenja može se vršiti direktno ili indirektno. Za direktnu kontrolu sušenja služe nam razni kontrolni instrumenti, za temperaturu termometri, za relativnu vlagu uzduha psihroimetr´i, za smjer kretanja uzduha aparat za diimljenje, za brzinu kretanja uzduha anemometri i t. d. Za indirektnu kontrolu služe kontrolne daske, na kojima se utvrđuje pad vlage drveta u toku sušenja. Osim pada vlage drveta u toku sušenja potrebno je pravilnost procesa sušenja kontrolirati rasporedom vlage u presjeku piljen´ca. Za to nam služe posebne probe za utvrđivanje rasporeda vlage drveta. Nepravilnost rasporeda vlage u vanjskim i unutrašnjim slojevima drveta daje zaključiti da postoji opasnost oštećenja drveta uslijed pojave grešaka (skoravanje, unutarnje raspukline ,i dr.) Opasnost pojave ovih grešaka dade se najbolje utvrditi probauna za utvrđivanje unutarnje napetosti u piljenicama. Ne ulazeći, zbog pomanjkanja prostora, u teoretske osnovice rada kontrolnih instrumenata, mi ovdje donosimo diagram za određivanje relativne vlage uzduha na osnovu temperature suhog termometra i psihrometrijsike razlike (razlika u temperaturi suhog i mokrog termometra psihrometra). Osim ovih kontrolnih instrumenata postoje danas uređaji za automatski reguliranje procesa-sušenja. To su Foxboro, Siemens, Vibo, Comessa uređaji za automatsko reguliranje procesa sušenja. Prvi je američki, drugi njemački, treći i četvrti^ francuski proizvod. Zbog naprijed navedenih razloga ne možemo se upustiti t| prikaz i rad ovih uređaja. Ovdje ćemo ukratko opisati indirektnu kontrolu procesa sušenja. Iz složaja pi- Ijenica š to iz najvažnijeg dijela složaja uzmu se jedna do dvije piljenice. Ove paljenice služe za izradu kontrolnih dasaka i proba za utvrđivanje početnog stepena vlage drveta, te rasporeda vlage drveta unutar presjeka piljenica i proba za utvrđivanje unutarnjih napetosti u piljenici. Od svake se piljenice izrade 3 kontrolne daske (A, 310 |
ŠUMARSKI LIST 8-10/1951 str. 37 <-- 37 --> PDF |
SI. 3. Grafički prikaz režima sušenja M-5 |
ŠUMARSKI LIST 8-10/1951 str. 38 <-- 38 --> PDF |
SI. 4. Grafifki prikaz režima sušenja H-3 |
ŠUMARSKI LIST 8-10/1951 str. 39 <-- 39 --> PDF |
313 |
ŠUMARSKI LIST 8-10/1951 str. 40 <-- 40 --> PDF |
B, C, D, E, F) ii 2 probe za utvrđivanje početnog stepena vlage drveHa (a, (b, c, d) prema slici 6. Na probama a, b, c, i d utvrdi, sq vaganjem težina´ u početnom (sirovom) stanju (točnost naganja 0,1 gr) i nakon sušenjia kod temperature od 100±5° C u posebnim sušionicama težina u posve isušenom stanju, Stepen vlaige drveta utvrđuje poznatim izrazom T\—T„´ v = — - 100 To gdje j´c Tv težima probe kod v postotaka vlage» To težina, probe u posve isušenom stanju. — Stepen početne vlage utvrđen je na ukupno 4 probe i te ovih se podataka izračuna prosjek. Ova prosječna početna vlaga drveta služi nam kao osnovica za sam proces sušenja i z,"a kontrolu procesa sušenja, +f * -vf A ´. 7 -tf / / // SI. 6. Izrada kontrolnih dasaka i proba za utvrđivanje vla^e. Kontrolne daske potrebno je prije početka sušenja vagnuti i težinu kontrolne daske u vlažnom stanju napisati na samu dasku. Kontrolne daske potrebno je smjestiti unutar složaja. Ako imademo 6 kontrolnih dasaka tada staviimo u složaj sa svake strane po tri kontrolne daske. Ako imademo samo tri kontrolne daske tada ih je potrebno smjestiti! u složaj samo sa jedne strane i to, kod komora u kojima ne možemo mijenjati smjer kretanja uzduha, sa izlazne strane složaja t, j . sa strane iz koje izlaei zasićen uzduh iz složaja. Položaj ovih kontrolnih dasaka treba da je takav da nam kontrolna vaganja daju prav Inu sl:ku samog procesa sušenjia. Najbolje je, ako se kontrolne daske smjeste tako, da jedna leži u prvoj trećini 2 do 3 reda od vrha složaja, druga u drugoj (trećini u sredini složjaja, treća u trećoj trećini 2 do 3 reda od dna složaja. Ove kontrolne daske treba kod kontinuiranog sušenja| dnevno vagatil u jutro´ i na večer, & kod diskontinuiranog sušenja (prekid za vrijeme noći) dnevno svako jutro prije nastavka rada sušare. Ovo dnevno vaganje siluži nam za utvirđivanje postotka vlage drveta odnosno za kontrolu samog procesa sušenja. To se vrši na slijedeći način. Na osnovu težine kontrolne daske i početnog stepena vlage drveta utvrđuje se težina Tv T kontrolne daske u posve isušenom stanju iz formule v =—_ , -— . 100 ili jednadžba To.v ° To + , n n = Tv gdje su nam poznate velič´ne T , i v, a treiba naći težinu u posve 1 100 Tv, isušenom stanju (T0) koja je jednaka T0 = r^r, , Ovu težinu (To) treba isto tako napisati na dnu kontrolne daske. Na osnovu težine kontrolne daske u pojedinim fazama sušenja (Tv) i težine kontrolne daske u posve isušenom stanju (To) izračuna se postotak vlage drveta u toku sušenja. Ovo ćemo objasniti jedinim primjerom. Ako je težina kontrolne daske A u vlažnom stanyu 4573 gr, a stepen početne vlage drveta 42%^ tada težina u posve isušenom stanju iznosi 100 X 4573 To = = 3220 gr 100+42 314 |
ŠUMARSKI LIST 8-10/1951 str. 41 <-- 41 --> PDF |
SI. 7. Nomogram za / vlage drveta |
ŠUMARSKI LIST 8-10/1951 str. 42 <-- 42 --> PDF |
Težina kontrolne daske nakon sušenja od 24 h vagalia je 4150 gr, «repemj vlagekoji) odgovara ovoj težini iznosi 4150 — 3220 . 100 = 28,8 ~ 29% 3220 Da bi olakšali kontrolu sušenja odnosno utvrđivanja stepena >viäge drveta u toku «ušenja konstruirali smo nomogram (si 7). Pomoću ovog nomograma možemo utvrditi stepen početne vlage drveta, težinu kontrolnih dasaka u posve isušenom stanju i kod konačne vlage drveta, te postotak vlage drveta u toku sušenja. Jednim primjerom Ha samom nomogramu razjašnjen je način njegove upotrebe. Ovakav nomograms olakšat će praksi potrebna obračunavanja u toku procesa sušenja. 81. 8. Krivulja vlage u piljenici (po Tiemann-u Sti) Raspored vlage unutar presjeka piljenfoa utrvirđuje se na posebnim probama, Ove »e probe raspile na više laimela i za svaku se tada posebno utvrdi postotak vlage drveta,. ,ć7y7&Z7\ ĆŠTć?^ ćL7&Z7k^7\ c A r r SI. ». Probe za utvrđivanje unutarnjih naprezanja u đrvetu. Krivulja rasporeda vlage od centra do periferije presjeka jest parabola. (SI. 8.) Ako je »m« prosječni postotak vlage u drvetu, »e« postotak vlage higroskopske ravnoteže {na površini drveta), »p« postotak vlage u sredini presjeka piljenice tada je p = s/a (m — e) + e Unutarnje napetosti, koje su posljedica nepravilnog sušenja, a uzrok sti raznim greškama, utvrđuju se na posebnim probama. Veličina i oblik ovih proba ovisi o debljini piljenica. Na si. 9 prikazane su neke od osnovnih oblika ovih proba. 316 |
ŠUMARSKI LIST 8-10/1951 str. 43 <-- 43 --> PDF |
Tabela br. 8 sadrži podatke o dimetazAjama ovih proba (UspaskJj 119), Tabela 8 Debljina paljenica u mm Dimenzija probe u mm b c d e f g h k Debljiina piljenäca u mm Dimenzija probe u mm b c d e f g h k 15 4 7 4 25 80 13 15 8 8 8 15 13 25 20 5 10 5 25 90 15 18 8 8 8 18 15 25 25 6 13 6 25 100 17 18 10 10 10 18 17 25 30 8 14 8 25 110 18 22 10 10 22 18 35 40 10 20 10 25 120 20 25 10 10 10 25 20 35 50 13 24 13 25 130 22 28 10 10 10 28 22 35 60 10 8 8 8 8 8 10 25 140 23 32 10 10 10 32 23 35 70 12 11 8 8 8 11 12 25 150 25 35 10 10 10 35 25 35 Uspaskij 119 Po obiEku deformacije ovih proba može se zaključiti o prirodi i veličini) unutarnjih naprezanja. Na si. 10 prikazane su deformacije ovih proba. R SI. 1». Deformacije proba za utvrđivanje unutarnjih naprezanja u đrvetu A bez naprezanja, B površina suha, unutrašnjost vlažna; C skorelost; D povratno naprezanje (Henderson 137)´ 5, Greške uslijed nepravilnog sušenja Kao posljedica nepravilnog procesa sušenja na piljenom materijalu pojavljuje e niz grešakla, To su skorelost, površinske pukotine, vitllanje, unutarnje pukotine, kolaps, čeone pukotine, plijiesan, modre, smeđe i crvene milje. Ovdje nam prostor ne dozvoljava da opišemo ove greške posebno. Za neke od njih donosimo slike (vidi si. 11, 12 i 13). U tabeli br. 9 donosimo pregledno za svaku od grešaka uzroke, mjere sprečavanja pojava orvih grešaka i mjere popravljanja ovih grešaka, ako se one pojave. Ova tabela izrađena je po podacima L. H. Henderson. The air seasoning and kiln drying of wood, 1947. 377 |
ŠUMARSKI LIST 8-10/1951 str. 44 <-- 44 --> PDF |
318 |
ŠUMARSKI LIST 8-10/1951 str. 45 <-- 45 --> PDF |
319 |
ŠUMARSKI LIST 8-10/1951 str. 46 <-- 46 --> PDF |
Sl. IL Deformacije piljenica (po TJ. S. Forest Products Laboratory). SJ. 12. Izboöenost (I), korttavost (3). vttoparost (3) Zaključak Napfelaili smo ovaj Slanak i prikazali pojedine režime sušenja sa željom da omi posluže našoj praksi kao siguran oslonac kod rukovođenja sa procesom sušenja u našim novim sušarama. Naša praksa sušenja je mlada. Ona treba da koristi iskustva i rezultate dosadašnjih istraživanja na tom području. Da bi mogla korastitji ove rezultate i iskustva sastaivili smo orijentacicinu tabelu, režima sušenja naših vrsta drveta. Ova tabela dobro će poslužiti rukovoditeljima procesa sušenja sve dotle dok na osnovu vlastitih iskustava i rezultata istraživanja ne izvršimo rektifikaciju pojedinih režima sušenja ili dok ne izradimo nove režime sušenja, koji će najbolje odgovarati specifičnim karakteristikama naših vrsta drveta, pojedinim sartimem/tima piljene robe i konstruktivnim karakteristikama pojedinih tipova sušara kod nas. 320 |
ŠUMARSKI LIST 8-10/1951 str. 47 <-- 47 --> PDF |
Ovaj članak fimalde još jedan cilj. Taj je da se na osnovu ovog članka razvije «diskusija po pitanju primjene pojedinih režima sušenja kod nas. Naglašavamo da je u modernoj sušari sa mehaničkom ventilacijom uzduha (2 m/s) moguće drvo pravlno osušiti samo primjenom točno utvrđenih režima sušenja i stalnom kontrolom procesa «ušenja. Zelja nam je, da iiuaši stručnjaci iz prakse iznesu svoje gledanje na taj problem, da opišu dosadašnja svoja iskustva sa sušenjem drveta i svoja zapažanja s» primjenom ovdje iznesenih režima sušenja za pojedine vrste drveta i Sortimente piljene robe. i J Mišljenja snio da ćemo takovom izmjenom iskustava samih stručnjaka jiz prakse otkloniti nepotrebna lutanja i greške.. Primjenom pojedinih režima sušenja, koji najbolje odgovaraju našim vrstama drveta i sortimentima piljene robe, unijet će se stanovita sigurnost u rukovođenju procesom sušenja. Ovom primjenom smanjit ćemo sva ona kolebanja u kvaliteti sušenog drveta, koja su dobrim dijelom poslljiedica primjene nedovoljno provjerenih propisa sušenja drveta. Tehnika sušenja drveta nije kao nekad monopolska svojina velikih poduzeća i stručnjaka. Ona je. zahvaljujući dosadašnjim istraživačkim radovima o osnovicam* sušenja drveta, postala opća tekov´ina savremene tehnike. Na nama je i na naš´ln stručnjacima iz prakse da pravilnom primjenom dosadašnjih rezultata istraživanja i iskustava, tehn´ku sušenja drveta učinimo općom svojiinom i naših tehničkih kadrova koji rukovode sušenjem drveta. Summary In this paper the schedules for kiln drying of wood are discussed. After the discussion of the fundamental principles of the drying process, the schedules for kin drying of wood of the Forest Products Laboratory of Madison. "U. S. A. (M—1 till 8), the schedules for kiln drying of wood by H, L. Henderson (H—1 till 7), the schedules for kiln drying of wood of russian institut of wood (VIAM and CNIIMOD) are described and in the table No 7 the application of these schedules for home-timber are recommanded. In the chapter 4 the direct and indirect control drying process are discussed. In the chapter 5 is given a table by H. L. Henderson, of defects in kiln dried wood and telling in as few words as possible the causes of the defects and the several ways of preventing or remedying them Ing. Dušan Vučković (Titograd): O NEKIM PITÄNTIMA ODNOSA IZMEĐU ŠUMSKIH GAZDINSTAVA I PREDUZEĆA ZA ISKORIŠTAVANJE ŠUMA. Potreba zaključivanja ugovora o iskorišćavanju šuma Sa stvaranjem posebnih preduzeća za iskorišćavanje šuma u svima našim Narodnim republikama radi izvršavanja republičkih planova šumske i šumsko-industrijake proizvodnje bilo u cjelini ili najvećim dijelom, a poglavito odvajanjem takvih preduzeća iz resora šumarstva u resore industrije ili drvne industrije, — javila se neophodna potreba pobližeg regulisanja odnosa između organa za; upravu šuma i organa za iskorišćavanje šuma, t. j . između šumskih gazdinstava i preduzeća za iskorišćavanje šuma (šumskih preduzeća, šum, ind. preduzeća, drvnih kombinata). Ta je potreba u tol´ko veća što su se odredbe Zak. o šumama i dr. pravnih propisa koji se odnose na iskorišćavanje šuma i onih za zaštitu šuma nepotrebno povezanih sa iskorišćavanjem šuma pokazale nedovoljnim da obezbijede racionalno koiišćenje šuma i posječenih stabala kao i zaštitu šuma povezanu s tim iskorišćavanjem, a što se nameće kao imperativ u našoj planskoj privredi. S druge stranepreduzećima za 321 |