DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-10/1951 str. 21 <-- 21 --> PDF |
trebiti ovisi o više momenata, među kojima ekonomičnost zauzima jedno od vidnih mjesta. Razmatranjem troškova pošumljavanja po ha utvrđeno je, da troškovi pošumljavanja rastu, uglavnom linearno sa povećanjem broja sadnica. Uzmemo li osnovicu sa indeksom 100 sa 5000 biljaka,* indeks za sadnju 6500 sadnica je 130 a za 7500 biljaka povećava se na 150. Kako ekonomski momenat i veličina kršnih goleti diktirju štednju* smatramo, da je za početnu gustoću dovoljno 6500 sadnica pb ha, jer se i sa tim brojem nalazimo u granicama u kojima se (u prirodnim sastojinama) kreće, pri potpunom sklopu, broj stabala u doba kulminacije visinskog prirasta. U potvrdu pravilnosti tog zaključka izvršena su istraživanja iz dvije najgušće vještačke kulture (Osejava i Cvitaška, vidi tabelu 4), U obje kulture pokrovnost i broj stabala pokazuju podjednaku sliku. Računom je utvrđena primarna gustoća sa kojih 5500 sadnica. Iz najgušćih mjesta kultura zaključujemo da hi se kultura sklopila oko 25 godine, da je popunjavanjem održana primarna gustoća sadnje. Taj zaključak približno potvrđuje i očitanije broja stabala sa grafikona (si. 2). Prema tome kod primarne gustoće kulture od 5.500 stabala ne" nastupa sklapanje u vrijeme kulminacije visinskog prirasta već nešto kasnije. Takove kulture nejednoliko razvijaju svoje krošnje, te u određenoj dobi ne stva* raju potpun sklop — a često ni kasnije T— pa prema tome ne daju ni efikasnu zaštitu. Iz izloženog slijedi da je, na terenima druge kategorije našei razdiobe, za alepsiki bor broj od 6500 sadnica ili razmak biljaka na odstojanju od 1,25 m pri kvadratičnoj sadnji, minimalna primarna gustoća, kojoj treba težiti. Tajsklopa. broj treba popunjavanjem stalno održati sve do potpunog LITERATURA: / I. Ani ć M., Dcrndroflora otoka Brača, Glasnik za šumske pokuse, br. 8., Zagreb 1942.: 2. Balen J., Naš goli krš, Zagreb 1931.; 3. Baleti J., Prilog poznavanju naših mediteransk-´h šuma, šum. list, Zagreb 1935.; 4. Buss e J., Forsllexikrm I i II Bd.. Berlin 1929.; 5. Demontze y P., Studien über die Arbeiten der Wioderbewaldumg, Wien 1880.; 6. Dugačk i Z., Zemljopis H/vatske, II sv.. Matica Hrvatska, Zagreb 1942.; 7. Gladiševsk i M. K. Polezaštnie lesme polosi, Selhozgiz, Moskva 1945.; 8. GraCanin M., Pedologija, II do, Zagreb 1947.; 9. Guttenberg H., Gojenje šumah s navlastitim obzirom na Dalmociju i Istru. Preveo iz italiianskog K. Jović. Zadar 1872.; 10. Haug . Die Stammzahlfrage und ihre Bedeutung für die Bestandespflege, Allg. Forst und Jagdzeitung, 1889.; 11. Ho II F., Uputa u uzgoj i sadnju šumskog d veća. Sarajevo 1914.; 12. Horvati ć Stj., Karakteristika flore j vegetacije krša, Šum lfet 1928.; 13. Horva t I., Nauka o b´i´n´m zajednicama, Zagreb 1949,; 14. Isačcnk o H. M. Pitanje primarne gustoće kultura, Lesnoje mozjajstv-o broj 6/1949. (Prijevod).; 15. Kosovi ć B., Pošumljavanje krša, Zagreb 1906.; 15a. K o nš e 1 J, Struey-nastin tvorby a pčsteni´ lesu v biologicken poneti. Pisek 1931.; 16. Le Karst Yougoslave, Redige paT A. Ugrenović, Zagreb 1928.; 17. Mali šumarsko-tehn´čki priručn"k I.. II., do. Zagreb 1949.; 18. M a y r H., Waldbau auf na*urgesetzl´lcher Grundlage, Berlin 1909 ; 19. Mim´starstvo sum. F. N. R. J.. Referati o šumskim nojasima. Beograd 1947. (rukopis).; 20. Nenadi ć D., Uređ´vamje šuma Zagreb 1929.; 21. Petirači ć A., Šumski i dendrografski odnosi na otoku Braču, Glasu.k za šumk=e tiokusa, br, 8, Zagreb 1942.; 22. Pe t rači ć A., uzgajanje šuma. I. Dio, Zar greb 1925.; 23. Petrači ć A., Uzrast i drvna masa hrastovih šuma, Pola stoljeća *) Ministar, šumar. N. R. H. planiralo je prosječno SQ 5000 biljaka po ha. 295 |