DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-10/1951 str. 17 <-- 17 --> PDF |
Iako svi klimatski i klimatsko-edafski faktori djeluje koordinarno i povezano, ipak se može ustvrditi, da je temperatur a faktor, kojeg je djelovanje naročito potencirano na kršu. Sa temperaturom je najuže povezano djelovanje vjetra, snižavanje zračne vlage, vlage u tlu i t. d. Letimičan pogled na tabelu 2 pokazuje osjetnu razliku u srednjim mjesečnim temperaturama između krških i izvankrških predjela (6 p. 198 i 199). Razlike između dnevnih maksima i minima, toliko važnih pri razvoju biljaka, još su jače. Zato te razlke uslovljuju sasvim drugi karakter vegetacije na kršu nego izvan njega. Najvažnije je na krši mikroklimatsko djelovanje. Pokazalo se, da je na golim krškim terenima, neposredno nad tlom, temperatura veća nego na 2 m od tla*. Biljni pokrov, osobito šuma, djeluje kako je poznato povoljno na smanjenje zagrijavanja tla. To je od važnosti* na krškim kamenjarama, koje se toliko zagriju, da uslijed toga nježnije biljke ugiriu. Stoga je za ublažavanje temperatura potreban što gušći sklop sastojine. Relativna zračna vlaga je na mediteranskom dijelu krša manja nega na izvankrškom području. To nam potvrđuju podacli o zračnoj vlazi za područje rasprostranjenja alepskog bora, prema kojima relativna vlaga (2, p. 15) .iznosi. Zimi: Ljeti: God:šnje; u Hvaru . . . 60% ... 63% . . 66% u Spl´tu . . . 66% . , . 62%l ... 65% u Mostaru . . . 63% . . . 53% . . . 60% Odavle i iz tabele 3 (6 p, 223) vidimo, da je relativna zračna vlaga mediteranskog područja manja nego što je to u kontinentalnom dijeku Hrvatske, TABELA t Godišnji hod. rel. zračne vlage u velikim područjima Hrvatske God. I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII vr. Kontinentalni dio 86 82 80 7T 76 7T 73 75 80 80 87 83 81 Maritim ii dio 63 64 64 65 65 64 59 59 65 65 67 69 65 Istraživanja u Kamenskaja step (19 p. 6; 22, p. 71) pokazala su da je u zonama, koje su zaštićene vjetrobranim pojasevima, isparivanja za 30% manje nega na otvorenim terenima. Sličan utjecaj imaju i sastojine na krškim terenima. Što je sklop sastojine gušći, to će biti jače i djelovanje. Radi toga je potrebno da sklop bude >gust. Preostaje još pitanje direktnog djelovanja vode. Voda štetno djeluje, jer ispire i odnosi čestice tla ili zbija i uništava strukturu tla (27 p. 134, 155). Na kršu je važnije ispiranje i odnošenje supstrata nego zbijanje, jer ) Ing Jcdlovski D.: Utjecaj spuštenih gredica na razvoj biljaka uzgojenih arjdnim putem (rukopis). 291 |