DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-10/1951 str. 16 <-- 16 --> PDF |
4 Pri utvrđivanju gustoće sklopa treba imati u vidu, da na krškom teritoriju sastojine imaju prvenstveno štititi zemljište od nepovoljno* djelovanja vjetra, insolacije, prejakog smanjenja vlage u tlu i relativne vlage, te previsoke temperature. Kod razmatranju upliva sklopa protiv djelovanja vetra poslužit ćemo se opažanjima djelovanja vjetrobranih pojaseva (7 p. 40). Pokazalo se, da pojas od 5—7 redova" stabala postavljen okomito na smjer vjetra zaštićuje tlo u udaljenosti od 10—40-eroslruke visine stabala. Snaga vjetra smanjuje se od 66—76%, a pojas djeluje već kod visine stabla od 1 m (19. p. 4 i 5). Iz toga možemo zaključiti, da radi zaštite od vjetra nije. apsolutno nužno da bude potpun sklop sastojine. I n s o 1 a c i j a je na krškom području veoma jaka. Kreće se prosječno od 2147 pati (Senj) do 2715 sati (Hvar) godišnje. Intenzitet svijetla dosegne u med teranskoj oblasti i trostruki intenzitet svijetla u Srednjoj odnosno u Sjeverno; Evropi (2.p 11). Rad; toga je po J. Hannu i kemijski intenzitet svijetla veći, te se kreće u području Aleps.kog bora između 400—600, dok J;e u Srednjoj i Sjevernoj Evropi 200-^00 (2P- «) , i ´ !, I ,11 Alepski bor je heliofilna vrsta, koja podnosi ne samo jaku insolaciju već i toplinu. Prema tome insolacija ovdje nije toliko značajna s obzirom na alepski bor, koliko s obzirom na tlo. Direktno svijetlo nepovoljna djeluje na razvoj mnogih bakteri´a, koje se razvijaju u šumskim tlima. Kod dovoljno gustih sastojima, gdje sjena u razmjerno kratko vrijeme pokrije sunčana mijesta, to djelovanje nije suviše štetno. Zato se smatra,. da pri zaštiti od insolocije nije potreban potpun sklop (22 p. 37). U krškom području padaju razmjerno velike količine oborina . Unatoč tome postoji manjak vode i vlada suša. Razlog je nejednolićna razdioba oborina u toku godine, jer za vrijeme vegetacije padaju u malim količinama ili nikako. Biljni pokrov, specijalno šuma, veoma povoljno djeluje na održavanje vode u tlu i vlage u zraku (29, p. 83). Ti razlozi govore, da šumske sastojine moraju biti što gušće sklopljene, kako bi mogla što bolje čuvati vlagu. TABELA 2 Godišnji hod srednje mjesečne temperature Stanic a Hn I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII 1 Rab 10 6.7 6.3 95 12.8 17.2 21.2 23.2 23.2 19.3 15.4 11.1 8.4 Šibenik 4 68 7.5 10.0 14.2 186 22 7 25.6 24 8 20.9 16.6 11.3 7.8 Split 18 7.0 78 10.5 14.2 18.5 22.5 ;25.6 24.8 20.9 16.8 11.8 8.1 Dubrovnik 18 9.2 9.6 12.0 15.2 19 3 23.1 25.9 22.4 18.7 13.7 10.2 i Gospić 569 -1.9 -1.2 3.7 8.3 13.1 | 16.6 18.8 18.2 139 92 4.5 02 Zag:eb—Grit 163 0.0 2.0 6.8 11.6 16.2 19 5 21.8 29 8 17.0 11.7 6.0 1.6 Požega 155 1.1 0.7 57 10.4 15.4, 18.7 20.8 19.9 15.9 10 8 54 1.1 Sr. Mitrov´ca 87 0.2 0.4 6.6 11.2 16.3 19 9 I 22.2! 21.5 17.2 11.8 6.0 1-7 290 |