DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-10/1951 str. 15 <-- 15 --> PDF |
Srednji bonitet čine tereni pod 2. Na tim terenima je, prema opažanjima, moguće posaditi i preko 10.000 sadnica po ha. Obzirom na osobine terena pod 2 uzete su sve pokusne plohe na terenima te kategorije, te se sva razmatranja u ovom prikazu odnose na zemljište te kategorije. 3 Vještačko pošumljavanje goleti obuhvata dvije bitne faze rada. Prva počinje uspostavljanjem biljnog pokrova, a završava kad kultura podzemnim i nadzemnim dijelom drveće štiti tlo od štetnog djelovanja abiotsikih faktora. Slijedeća faza nastupa provođenjem uzgojnih mjera u cilju održavanja sklopa i konverzije kulture u trajni oblik sastojine. U ovom razmatranju nas interesira prva faza. Uspostava bljnog pokrova na ogoljelom i nezaštićenom terenu traži eleminiranje štetnog djelovanja ab:otsk h fakfora. To postizavamo upotrebom on h vrsta grmlja i drveća, koja po svojim biološkim svojstvima mogu da se održe i toliko razviju, da mogu pružiti otpor protiv razorno-g djelovanja razmih abiots´ ćh faktora. Zato se pri vješlačkom pošumljavanju krša prvenstveno ne upotrebljavaju vrste koje tvore trajni pokrov, nego vrste koje mogu da se održe u danim nepovoljnim okolnostima. To je razlog podizanja predkultura (28, p. 81). Pri pošumljavanju krških goleti treba načelno ri´eš´ti: kakva mora hiti zaštita tla i u kojem je razdoblju treba postići. Najbolja je posvemašnja zaštita tla, jer takva je najefikasnija. Znači, moramo postići gust pokrov, što se očituje u potpunom sklopu krošana. Da bi se dobio takav sklop, treba što gušće saditi Prema tome zaštita ovisi o primarnoj gustoći sadnje. — U pitanju dobi od koje zaštita treba da počinje djelovati većina se autora slaže, da ta´ vremenski interval treba biti što kraći. Rubbia napominje da se taj cilj ima što prije postići. I Guttenberg a također i većina ostalih autora zastupaju slično gledište, , Kako je spomenuto, brzina sklapanja krošanja ovisi o vrsti drveća i gustoći sadnje. Kako vrstu drveća moramo odabrati prema ekološkim uslovima, to postizavanje što brže zaštite ovisi opet o gustoći sadnje t. j. o broju sadnica po ha. Međutim, gustoća sadnje pri vještačkom pošumljavanju ima svoja ograničenja i u ekonomskim (34, p. 67—72) razlozima. Podizanje biljnog pokrova pošurml avanjem proizlazi iz potrebe opće državne ekonomike, gdje princip racionalnosti mora doći do izražaja. To iziskuje što manju početnu gustoću. S druge strane, u prirodi, keja sije gusto i obilno, vidimo — bez obrira na teoriju Schmidta (13 p. 22), prema kojoj nema međusobne konkurencije već samo prioritet, te Lisenka (13 p. 22) koji nećfra intraspecijsku borbu, dok su oiM´ci ustaljeni — da na^oeHo u prvim godinama veoma naćlo nestaje pomladak, a u kasnijoj dobi da se tra;no vrši izlučivanje stabala. Iz toga možemo povući zaključak, da pri pošumKavan´n, radi čuvanja prirc´pa racionalnosti, ne treba saditi tako gusto, da u kulturi dor*e do prejakođ izlnčivanla. Iz izloženog slijedi, da početna gustoća sadnje treba da bude tak^a: 1. da sp u određeno vrijeme postane sklon poželjne gustoće; 2. da se pri pošumljavanju upotrebi minimalni broj sadnica. 289 |