DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-10/1951 str. 14 <-- 14 --> PDF |
Privođenje produkciji takvih terena vrši se zaštitom i poboljšanjem postojeće vegetacije te obnovom b ljnog pokrova, prvenstveno drvenaslih biljaka. Prema izloženom pošumijavanje degradiranog krša lima prvenstveno karakter agrotehnićkflh mjera,. koje ostvarujemo šumarsko-tehničkim metodama. To je u stvari meliorativna mjera radi poboljšanja tla biološkim putem (28, p. 80). Zato se pošumijavanje na/ kršu hitno razlikuje od pošumljavamja u druge svrhe, budući da ovdje poboljšanje i obnova produkciomih sposobnosti tla traži stvaranje pokrova u cilju melioracije. Pri određivanju primarne gustoće odlučno je pitanje zastora i vremena u kojem treba postići potpun: sklop. Početna gustoća kulture mnogo ovisi © vrsti drveća. Razne vrste stvaraju sklop u različito vrijeme. Da bi se potrebni sklop kod raznih vrsta postigao u određeno vrijeme, moramo kod sadnje upotrebiti raznu gustoću, odnosno broj biljaka po ha. Naša razmatranja ograničit ćemo na Pinus halepensis Mili. (alepski bor), koji raste na velikom dijelu naše mediteranske oblasti u prirodnim sastojinama ili kulturama (1 p. 279, 12 p. 408). Ima ga od mora do 550 m visine. Veoma je podesan za pošumijavanje sjetvom i sadnjom. Ne izbjegava ni najsterilnije terene, ukoliko nisu glinenasti (31 p. 321—327). Alepski bor je u mediteranskoj oblasti vrijedno šumsko drvo, prikladno za vapnenaste terene izložene visokim temperaturama. To je heliofilna vrsta brzog rasta. I ako se alepski bor razmjerno dobro održava na najlošijim terenima, on (kao i ostalo drveće) pod utjecajem edafskih faktora znatno varira s obzirom na broj stabala na jedinici površine. Pri vještačkom pošumljivanju, gdje broj sadnica ovisi i o tehničkoj mogućnosti kopanja jama, osobito dolaze do izražaja pedofizička svoj1stva. Tu je broj sadnica, t. j . primarna gustoća; veoma često ovisna o skeletoidnoisti, a još više´o skeletnosti (8, p. 16 i 51) tla, budući da skeletnost često onemogućuje upotrebu potrebnog broja sadnica u granicama racionalnog korišćenje radne snage i ostalih sredstava. Kako se gledišta tehničke mogućnosti obrade tla za vještačko pošumijavanje sadnjom još nemamo podesne klasifikacfre*, izvršili smo, u vezi sa našim razmatranjem, slijedeću razdiobu: 1. Tereni su dubljim tlom i sitnijim šljunkom, skeletoidni do 30%. Veoma povoljni za pošumijavanje. — 2. Tereni sa dovoljno tla, koje je pomiješano sitnim i većim kamenjem. Na površini ima manjeg i osrednjeg mrtvog kamenja. Skelenost od 30—50%; tla sposobna za svako pošumijavanje. — 3. Skeletna tla (50—90%). Tlo pomiješano šl´unkpm i mrtvim kamencem. Zatim tereni sa vertikalnim ili kosim kamenitim slojevima sa manje ili više sitnog tla. Mjestimično sposobni za pošumijavanje. — 4. Veoma skeletni tereni sa tlom između blokova kamenja, litica i oštrog kamenja. Pločasti tereni sa, tankim slojem zemlje. Sadnja teik mjestimično moguća. — 5. Točila sposobna za spdlnju pojedinačnih sadn;ca. Aosolutno skeletna tla, sa preko 90% kamena. Tereni sa pločama. Tlo dolazi mjestimice u tankom sloju. Nesposobni za pošumijavanje. Iz naše razdiobe vidi se, da samo tereni od 1—4 praktički dolaze u obzir pri pošuml´avanju. Tereni pod 1 i 2 pružaju potpunu mogućnost sadnje, dok je na terenima od 3—4 ta mogućnost skeletnošću tla ograničena. * U »Normama« šumsko-kulturnuh radova Min. šum. N. R. H. svrstani su svi teremj N. R. H. u 4 kategorije. Razvrstavanje je za detaljni rad na kršu (preširoko. 288 |