DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-10/1951 str. 13 <-- 13 --> PDF |
Neki (2, p. 65) navode, da terenske pril´ke odlučuju o gustoći sadnje; napominje se, da je na kršu neophodno potrebno da se što prje stvori/ sklop. Broj biJjaka treba da var´ra od 4000—8000. Pourtet (26 p. 65) kons´atira, da je razmak redova I sadn´ca u redovima različit; ovisi to o terenu, vrsti drveća, starostj sadnica i o svrsi pošum´jflvanja. Isti autor navod: da je korsniie gušće sadMi, jer ne treba pop´.tnjava ti, a olakšava se piirodno čišćenje donjih grana. Smatra, da je za vrste srednjeg i brzog rasta sadnja u razmaku 1,50 m dovoljna; za to je potrebno 4,444 sadnica po ha. Broj sadnica, koje razni autori preporučaju za pošumljavanjc krškifa terena, prikazan je u tabeli 1. TABELA 1. Broj sadnica po ha Auto r Sadnja Opaska najveći najmanji Gutenberg H, kvadratna 24.400 10.000 Kosovx B. „ 15,625 4,158 Balen B. — 10.000 4.000 u 4325—5190 jama Wessely J. — 8.650 6.920 Rubbia KL — 7.000 Pourtet J. kvadratna 4.444 2.500 Holl F. — 4.158 2.500 Iz tabele 1 vidimo da većina spomenutih autora s obzirom na broj sadnica ostavljaju široki interval. Tako široki intervali daju mogućnost primijene najrazličitije početne gustoće sadnica po jedinici površine. Time je direktiva pri upotrebi potrebnog broja sadnnca, u stvari prilično neodređena. — Da bismo mogli točn´lje utvrditi početnu gustoću šumske kulture, nužno je da se za svaku vrstu drveća i za svaku kategoriju (bonitet) terena istraži, koji je prosječan broj sadnica potreban za sadnju, i to uz pretpostavku, da se kultura skloni u određenom vremenskom razdoblju. 2 Gustoća sadnje pri pošumljavanju krških površina ovisi o više momenata, od kojih su najvažniji: svrha sadnje, vrsta drveća i ekološki uslovi,, Razmotrit ćemo te momente. Svrha pošumljavanja na kršu može biti različita. Najčešće se pošumljuie iz melioracionih razloga t. j . ui cilju obnove šumske vegetacije i poboljšanja degradiranih terena,! Devastacija biljnog pokrova, kao posljedica negatVnog djelovanja prvenstveno biotskih faktora, uzrokovala je na ogromn´ni površinama krša ogoljenje tla. Na ogoljelim površinama nastavljaju ab´otski faktori´ (vjetar, voda, Misolacija i toplina) svoje djelovanje razaranjem strukture tla i odnošenjem zemlje O ektomorfološkim -osob:nama tla, te o jačini i trajanju razornog djelovanja abiotsfoh faktora ovisi napredovale ogol^vamja. To je u najviše slučajeva proces, kojemu je jedan od krajnj´h stadija degradacije k^ška kamenjara s bjelušinom (Inula Candida). Sa ekonomskog gledišta ogoljeli tereni negativno se odrazuju u biiansj, narodne jpmVrede. Zato je osposobljavanje produktivnosti tih terena: opće državni zadatak. 287 |