DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-10/1951 str. 12 <-- 12 --> PDF |
236—244; [6] A. A. Čižunov , Vysoikracastotnaja ustanovka dlja susVi dieleVtrikor, Električestvo, 1947, br. 9, str. 71—72; 1948, br. 11, str. 73; [7] A. V. Netuši l i B. A. Goljdblat , Vysokočastotna:a suši a i propitka drevesiny, Električestvo, 1948, br. 4, str. 12—17; [8] Zadaci daljnejševo vnedrenija vysokocastotnovo elck*Tonugreva v promysljenost, Električestvo, 1948, br. 4, str. 3—5; [9] G. I. B a b a t, Razvitije tchniki vysokoj častoti, Električestvo 1948, bf. 12, str. 6—17; [10] K. P. Semenj skij , Diskusija, Električestvo, 1948, br. 11, str. 7´2—73; A. A. C i ž u n o v, D´skusija, Ibid. str. 73; [11] Philip s prospekti, Generatoren für Hochfrequenz-Erhitzung, 1949; Hochfrequenzerhitzung in der Holzindustrie, 1S50. HOCHFREQUENZ-TROCKNUNG UND ERHITZUNG VON HOLZ Nach Darstellung der elektrischen Grundlagen der Hochfrequenzerhitzuns und Erhitzung von Hölzern mittels dieses neuen Verfahrens besprochen. Dabei "bezieht sich der Verfasser auf seiine diesbezügliche theoretische Arbeit (3), und fügt im zweiten Abschnit zwecks besserer Verständlichkeit eine kurze Übersicht der wichtigsten elektrischen Eigenschaften des Holzes bei. Aus dem Aufsatz ist ersichtlich, drss die HF-Trocknuing bzw. Erhitzung billiger und schneller abläuft als die bisher übl che durch Dampferhitzung. Am Schlüsse reHolzforschungainistituten an. welche ihre Erfahrungen sofort der Praxis überm tteln und so der Volkswirtschaft wertvolle Arbeitsmethoden zur Verfügung stellen könnten. Ing. Horvat August (Split): O GUSTOĆI SADNTE NA DEGRADIRANOM KRŠU NAPOSE ZA ALEPSKI BOR 1 Pitanje početne gustoće sadnica je osobito važno pri pošumljavanjiu krških goleti. Specialna funkcija zaštite tla, koju imaju krške kulture, usko je vezana sa početnom gustoćom sadnica jer je ona jedan od osnovnih faktora prč stvaranju sklopa. Za početnu gustoću kultura pri vještačkom pošumljavanju krša (t. j . za broj sadnica po jedinici površine*) razni autori iznose razne podatke Pri trme se brojevi redovno kreću unutar izvjesnog intervala, često bez naznake na koju vrstu drveća se odnose. Wessely (35, p. 130) navodi 4000—5000 sadnica po jutru (6920—8650 po ha) prema iskustvu, iz »Austrijskog primorja« t. j . iz Istre i okolice Trsta. Rubbia (28, p. 130) preporuča, da se u buduće ne sadi po ha 10.000 nego samo 7.000 sadnica enog bora jer kod sadnje od 10.000 sadnica nastaju u v;šim kršktm predjelima štete od smijegoloma Holl (11 p. 56) preporuča razmak jamica 1.5—2 0 m a Kosović 15 p, 41) od 0-75—1,5 m. Guttennerg (9 p. 58) kaže, da je potrebno tlo što´ prije zasjeniti da se očuva od isušenia; konstatira, da bi najmanji razmak morao bit´1 2—3 stope t. j . od 0,64—0,96 m. Zlatarić (17 p, 498) navodi^ da sadnja na kršu zahtijeva veću gustoću u cr´Iju što bržeg sklapanja sklopa i veće biološke otpornosti biljaka na nepovoljne vanjske utjecaje; taj broj može bitli i do 10.000 po ha. -* * Napominje se, da u ovom prikazu pri vještačkom pošumljavanju odgorar» broj sadnica broju jamica. 286 |
| ŠUMARSKI LIST 8-10/1951 str. 13 <-- 13 --> PDF |
Neki (2, p. 65) navode, da terenske pril´ke odlučuju o gustoći sadnje; napominje se, da je na kršu neophodno potrebno da se što prje stvori/ sklop. Broj biJjaka treba da var´ra od 4000—8000. Pourtet (26 p. 65) kons´atira, da je razmak redova I sadn´ca u redovima različit; ovisi to o terenu, vrsti drveća, starostj sadnica i o svrsi pošum´jflvanja. Isti autor navod: da je korsniie gušće sadMi, jer ne treba pop´.tnjava ti, a olakšava se piirodno čišćenje donjih grana. Smatra, da je za vrste srednjeg i brzog rasta sadnja u razmaku 1,50 m dovoljna; za to je potrebno 4,444 sadnica po ha. Broj sadnica, koje razni autori preporučaju za pošumljavanjc krškifa terena, prikazan je u tabeli 1. TABELA 1. Broj sadnica po ha Auto r Sadnja Opaska najveći najmanji Gutenberg H, kvadratna 24.400 10.000 Kosovx B. „ 15,625 4,158 Balen B. — 10.000 4.000 u 4325—5190 jama Wessely J. — 8.650 6.920 Rubbia KL — 7.000 Pourtet J. kvadratna 4.444 2.500 Holl F. — 4.158 2.500 Iz tabele 1 vidimo da većina spomenutih autora s obzirom na broj sadnica ostavljaju široki interval. Tako široki intervali daju mogućnost primijene najrazličitije početne gustoće sadnica po jedinici površine. Time je direktiva pri upotrebi potrebnog broja sadnnca, u stvari prilično neodređena. — Da bismo mogli točn´lje utvrditi početnu gustoću šumske kulture, nužno je da se za svaku vrstu drveća i za svaku kategoriju (bonitet) terena istraži, koji je prosječan broj sadnica potreban za sadnju, i to uz pretpostavku, da se kultura skloni u određenom vremenskom razdoblju. 2 Gustoća sadnje pri pošumljavanju krških površina ovisi o više momenata, od kojih su najvažniji: svrha sadnje, vrsta drveća i ekološki uslovi,, Razmotrit ćemo te momente. Svrha pošumljavanja na kršu može biti različita. Najčešće se pošumljuie iz melioracionih razloga t. j . ui cilju obnove šumske vegetacije i poboljšanja degradiranih terena,! Devastacija biljnog pokrova, kao posljedica negatVnog djelovanja prvenstveno biotskih faktora, uzrokovala je na ogromn´ni površinama krša ogoljenje tla. Na ogoljelim površinama nastavljaju ab´otski faktori´ (vjetar, voda, Misolacija i toplina) svoje djelovanje razaranjem strukture tla i odnošenjem zemlje O ektomorfološkim -osob:nama tla, te o jačini i trajanju razornog djelovanja abiotsfoh faktora ovisi napredovale ogol^vamja. To je u najviše slučajeva proces, kojemu je jedan od krajnj´h stadija degradacije k^ška kamenjara s bjelušinom (Inula Candida). Sa ekonomskog gledišta ogoljeli tereni negativno se odrazuju u biiansj, narodne jpmVrede. Zato je osposobljavanje produktivnosti tih terena: opće državni zadatak. 287 |
| ŠUMARSKI LIST 8-10/1951 str. 14 <-- 14 --> PDF |
Privođenje produkciji takvih terena vrši se zaštitom i poboljšanjem postojeće vegetacije te obnovom b ljnog pokrova, prvenstveno drvenaslih biljaka. Prema izloženom pošumijavanje degradiranog krša lima prvenstveno karakter agrotehnićkflh mjera,. koje ostvarujemo šumarsko-tehničkim metodama. To je u stvari meliorativna mjera radi poboljšanja tla biološkim putem (28, p. 80). Zato se pošumijavanje na/ kršu hitno razlikuje od pošumljavamja u druge svrhe, budući da ovdje poboljšanje i obnova produkciomih sposobnosti tla traži stvaranje pokrova u cilju melioracije. Pri određivanju primarne gustoće odlučno je pitanje zastora i vremena u kojem treba postići potpun: sklop. Početna gustoća kulture mnogo ovisi © vrsti drveća. Razne vrste stvaraju sklop u različito vrijeme. Da bi se potrebni sklop kod raznih vrsta postigao u određeno vrijeme, moramo kod sadnje upotrebiti raznu gustoću, odnosno broj biljaka po ha. Naša razmatranja ograničit ćemo na Pinus halepensis Mili. (alepski bor), koji raste na velikom dijelu naše mediteranske oblasti u prirodnim sastojinama ili kulturama (1 p. 279, 12 p. 408). Ima ga od mora do 550 m visine. Veoma je podesan za pošumijavanje sjetvom i sadnjom. Ne izbjegava ni najsterilnije terene, ukoliko nisu glinenasti (31 p. 321—327). Alepski bor je u mediteranskoj oblasti vrijedno šumsko drvo, prikladno za vapnenaste terene izložene visokim temperaturama. To je heliofilna vrsta brzog rasta. I ako se alepski bor razmjerno dobro održava na najlošijim terenima, on (kao i ostalo drveće) pod utjecajem edafskih faktora znatno varira s obzirom na broj stabala na jedinici površine. Pri vještačkom pošumljivanju, gdje broj sadnica ovisi i o tehničkoj mogućnosti kopanja jama, osobito dolaze do izražaja pedofizička svoj1stva. Tu je broj sadnica, t. j . primarna gustoća; veoma često ovisna o skeletoidnoisti, a još više´o skeletnosti (8, p. 16 i 51) tla, budući da skeletnost često onemogućuje upotrebu potrebnog broja sadnica u granicama racionalnog korišćenje radne snage i ostalih sredstava. Kako se gledišta tehničke mogućnosti obrade tla za vještačko pošumijavanje sadnjom još nemamo podesne klasifikacfre*, izvršili smo, u vezi sa našim razmatranjem, slijedeću razdiobu: 1. Tereni su dubljim tlom i sitnijim šljunkom, skeletoidni do 30%. Veoma povoljni za pošumijavanje. — 2. Tereni sa dovoljno tla, koje je pomiješano sitnim i većim kamenjem. Na površini ima manjeg i osrednjeg mrtvog kamenja. Skelenost od 30—50%; tla sposobna za svako pošumijavanje. — 3. Skeletna tla (50—90%). Tlo pomiješano šl´unkpm i mrtvim kamencem. Zatim tereni sa vertikalnim ili kosim kamenitim slojevima sa manje ili više sitnog tla. Mjestimično sposobni za pošumijavanje. — 4. Veoma skeletni tereni sa tlom između blokova kamenja, litica i oštrog kamenja. Pločasti tereni sa, tankim slojem zemlje. Sadnja teik mjestimično moguća. — 5. Točila sposobna za spdlnju pojedinačnih sadn;ca. Aosolutno skeletna tla, sa preko 90% kamena. Tereni sa pločama. Tlo dolazi mjestimice u tankom sloju. Nesposobni za pošumijavanje. Iz naše razdiobe vidi se, da samo tereni od 1—4 praktički dolaze u obzir pri pošuml´avanju. Tereni pod 1 i 2 pružaju potpunu mogućnost sadnje, dok je na terenima od 3—4 ta mogućnost skeletnošću tla ograničena. * U »Normama« šumsko-kulturnuh radova Min. šum. N. R. H. svrstani su svi teremj N. R. H. u 4 kategorije. Razvrstavanje je za detaljni rad na kršu (preširoko. 288 |
| ŠUMARSKI LIST 8-10/1951 str. 15 <-- 15 --> PDF |
Srednji bonitet čine tereni pod 2. Na tim terenima je, prema opažanjima, moguće posaditi i preko 10.000 sadnica po ha. Obzirom na osobine terena pod 2 uzete su sve pokusne plohe na terenima te kategorije, te se sva razmatranja u ovom prikazu odnose na zemljište te kategorije. 3 Vještačko pošumljavanje goleti obuhvata dvije bitne faze rada. Prva počinje uspostavljanjem biljnog pokrova, a završava kad kultura podzemnim i nadzemnim dijelom drveće štiti tlo od štetnog djelovanja abiotsikih faktora. Slijedeća faza nastupa provođenjem uzgojnih mjera u cilju održavanja sklopa i konverzije kulture u trajni oblik sastojine. U ovom razmatranju nas interesira prva faza. Uspostava bljnog pokrova na ogoljelom i nezaštićenom terenu traži eleminiranje štetnog djelovanja ab:otsk h fakfora. To postizavamo upotrebom on h vrsta grmlja i drveća, koja po svojim biološkim svojstvima mogu da se održe i toliko razviju, da mogu pružiti otpor protiv razorno-g djelovanja razmih abiots´ ćh faktora. Zato se pri vješlačkom pošumljavanju krša prvenstveno ne upotrebljavaju vrste koje tvore trajni pokrov, nego vrste koje mogu da se održe u danim nepovoljnim okolnostima. To je razlog podizanja predkultura (28, p. 81). Pri pošumljavanju krških goleti treba načelno ri´eš´ti: kakva mora hiti zaštita tla i u kojem je razdoblju treba postići. Najbolja je posvemašnja zaštita tla, jer takva je najefikasnija. Znači, moramo postići gust pokrov, što se očituje u potpunom sklopu krošana. Da bi se dobio takav sklop, treba što gušće saditi Prema tome zaštita ovisi o primarnoj gustoći sadnje. — U pitanju dobi od koje zaštita treba da počinje djelovati većina se autora slaže, da ta´ vremenski interval treba biti što kraći. Rubbia napominje da se taj cilj ima što prije postići. I Guttenberg a također i većina ostalih autora zastupaju slično gledište, , Kako je spomenuto, brzina sklapanja krošanja ovisi o vrsti drveća i gustoći sadnje. Kako vrstu drveća moramo odabrati prema ekološkim uslovima, to postizavanje što brže zaštite ovisi opet o gustoći sadnje t. j. o broju sadnica po ha. Međutim, gustoća sadnje pri vještačkom pošumljavanju ima svoja ograničenja i u ekonomskim (34, p. 67—72) razlozima. Podizanje biljnog pokrova pošurml avanjem proizlazi iz potrebe opće državne ekonomike, gdje princip racionalnosti mora doći do izražaja. To iziskuje što manju početnu gustoću. S druge strane, u prirodi, keja sije gusto i obilno, vidimo — bez obrira na teoriju Schmidta (13 p. 22), prema kojoj nema međusobne konkurencije već samo prioritet, te Lisenka (13 p. 22) koji nećfra intraspecijsku borbu, dok su oiM´ci ustaljeni — da na^oeHo u prvim godinama veoma naćlo nestaje pomladak, a u kasnijoj dobi da se tra;no vrši izlučivanje stabala. Iz toga možemo povući zaključak, da pri pošumKavan´n, radi čuvanja prirc´pa racionalnosti, ne treba saditi tako gusto, da u kulturi dor*e do prejakođ izlnčivanla. Iz izloženog slijedi, da početna gustoća sadnje treba da bude tak^a: 1. da sp u određeno vrijeme postane sklon poželjne gustoće; 2. da se pri pošumljavanju upotrebi minimalni broj sadnica. 289 |
| ŠUMARSKI LIST 8-10/1951 str. 16 <-- 16 --> PDF |
4 Pri utvrđivanju gustoće sklopa treba imati u vidu, da na krškom teritoriju sastojine imaju prvenstveno štititi zemljište od nepovoljno* djelovanja vjetra, insolacije, prejakog smanjenja vlage u tlu i relativne vlage, te previsoke temperature. Kod razmatranju upliva sklopa protiv djelovanja vetra poslužit ćemo se opažanjima djelovanja vjetrobranih pojaseva (7 p. 40). Pokazalo se, da pojas od 5—7 redova" stabala postavljen okomito na smjer vjetra zaštićuje tlo u udaljenosti od 10—40-eroslruke visine stabala. Snaga vjetra smanjuje se od 66—76%, a pojas djeluje već kod visine stabla od 1 m (19. p. 4 i 5). Iz toga možemo zaključiti, da radi zaštite od vjetra nije. apsolutno nužno da bude potpun sklop sastojine. I n s o 1 a c i j a je na krškom području veoma jaka. Kreće se prosječno od 2147 pati (Senj) do 2715 sati (Hvar) godišnje. Intenzitet svijetla dosegne u med teranskoj oblasti i trostruki intenzitet svijetla u Srednjoj odnosno u Sjeverno; Evropi (2.p 11). Rad; toga je po J. Hannu i kemijski intenzitet svijetla veći, te se kreće u području Aleps.kog bora između 400—600, dok J;e u Srednjoj i Sjevernoj Evropi 200-^00 (2P- «) , i ´ !, I ,11 Alepski bor je heliofilna vrsta, koja podnosi ne samo jaku insolaciju već i toplinu. Prema tome insolacija ovdje nije toliko značajna s obzirom na alepski bor, koliko s obzirom na tlo. Direktno svijetlo nepovoljna djeluje na razvoj mnogih bakteri´a, koje se razvijaju u šumskim tlima. Kod dovoljno gustih sastojima, gdje sjena u razmjerno kratko vrijeme pokrije sunčana mijesta, to djelovanje nije suviše štetno. Zato se smatra,. da pri zaštiti od insolocije nije potreban potpun sklop (22 p. 37). U krškom području padaju razmjerno velike količine oborina . Unatoč tome postoji manjak vode i vlada suša. Razlog je nejednolićna razdioba oborina u toku godine, jer za vrijeme vegetacije padaju u malim količinama ili nikako. Biljni pokrov, specijalno šuma, veoma povoljno djeluje na održavanje vode u tlu i vlage u zraku (29, p. 83). Ti razlozi govore, da šumske sastojine moraju biti što gušće sklopljene, kako bi mogla što bolje čuvati vlagu. TABELA 2 Godišnji hod srednje mjesečne temperature Stanic a Hn I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII 1 Rab 10 6.7 6.3 95 12.8 17.2 21.2 23.2 23.2 19.3 15.4 11.1 8.4 Šibenik 4 68 7.5 10.0 14.2 186 22 7 25.6 24 8 20.9 16.6 11.3 7.8 Split 18 7.0 78 10.5 14.2 18.5 22.5 ;25.6 24.8 20.9 16.8 11.8 8.1 Dubrovnik 18 9.2 9.6 12.0 15.2 19 3 23.1 25.9 22.4 18.7 13.7 10.2 i Gospić 569 -1.9 -1.2 3.7 8.3 13.1 | 16.6 18.8 18.2 139 92 4.5 02 Zag:eb—Grit 163 0.0 2.0 6.8 11.6 16.2 19 5 21.8 29 8 17.0 11.7 6.0 1.6 Požega 155 1.1 0.7 57 10.4 15.4, 18.7 20.8 19.9 15.9 10 8 54 1.1 Sr. Mitrov´ca 87 0.2 0.4 6.6 11.2 16.3 19 9 I 22.2! 21.5 17.2 11.8 6.0 1-7 290 |
| ŠUMARSKI LIST 8-10/1951 str. 17 <-- 17 --> PDF |
Iako svi klimatski i klimatsko-edafski faktori djeluje koordinarno i povezano, ipak se može ustvrditi, da je temperatur a faktor, kojeg je djelovanje naročito potencirano na kršu. Sa temperaturom je najuže povezano djelovanje vjetra, snižavanje zračne vlage, vlage u tlu i t. d. Letimičan pogled na tabelu 2 pokazuje osjetnu razliku u srednjim mjesečnim temperaturama između krških i izvankrških predjela (6 p. 198 i 199). Razlike između dnevnih maksima i minima, toliko važnih pri razvoju biljaka, još su jače. Zato te razlke uslovljuju sasvim drugi karakter vegetacije na kršu nego izvan njega. Najvažnije je na krši mikroklimatsko djelovanje. Pokazalo se, da je na golim krškim terenima, neposredno nad tlom, temperatura veća nego na 2 m od tla*. Biljni pokrov, osobito šuma, djeluje kako je poznato povoljno na smanjenje zagrijavanja tla. To je od važnosti* na krškim kamenjarama, koje se toliko zagriju, da uslijed toga nježnije biljke ugiriu. Stoga je za ublažavanje temperatura potreban što gušći sklop sastojine. Relativna zračna vlaga je na mediteranskom dijelu krša manja nega na izvankrškom području. To nam potvrđuju podacli o zračnoj vlazi za područje rasprostranjenja alepskog bora, prema kojima relativna vlaga (2, p. 15) .iznosi. Zimi: Ljeti: God:šnje; u Hvaru . . . 60% ... 63% . . 66% u Spl´tu . . . 66% . , . 62%l ... 65% u Mostaru . . . 63% . . . 53% . . . 60% Odavle i iz tabele 3 (6 p, 223) vidimo, da je relativna zračna vlaga mediteranskog područja manja nego što je to u kontinentalnom dijeku Hrvatske, TABELA t Godišnji hod. rel. zračne vlage u velikim područjima Hrvatske God. I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII vr. Kontinentalni dio 86 82 80 7T 76 7T 73 75 80 80 87 83 81 Maritim ii dio 63 64 64 65 65 64 59 59 65 65 67 69 65 Istraživanja u Kamenskaja step (19 p. 6; 22, p. 71) pokazala su da je u zonama, koje su zaštićene vjetrobranim pojasevima, isparivanja za 30% manje nega na otvorenim terenima. Sličan utjecaj imaju i sastojine na krškim terenima. Što je sklop sastojine gušći, to će biti jače i djelovanje. Radi toga je potrebno da sklop bude >gust. Preostaje još pitanje direktnog djelovanja vode. Voda štetno djeluje, jer ispire i odnosi čestice tla ili zbija i uništava strukturu tla (27 p. 134, 155). Na kršu je važnije ispiranje i odnošenje supstrata nego zbijanje, jer ) Ing Jcdlovski D.: Utjecaj spuštenih gredica na razvoj biljaka uzgojenih arjdnim putem (rukopis). 291 |
| ŠUMARSKI LIST 8-10/1951 str. 18 <-- 18 --> PDF |
su slojevi tla općenito veoma plitki i razmjerno brzo nestaju. Protiv odnošenja tla pruža drveće punu zaštitu. (29 p. 94). Svojim korijenjem veže čestite tla, a stablima čini prepreku oticanju vode po površini. Kod manjih kiša krošnje sprječavaju direktni dodir kapljica sa tlom. Prema tome djelovanje je to jače što je sklop gušći. Iz ovoga slijedi, da sprječavanje negativnog djelovanja klimatskih faktora zahtijeva, da sklop sastoijine bude gust (22, p. 37*. 5 Da bi utvrdili prosječan broj sadnica alepskog bora po jedinici površine analizirane su, obzirom na pokrovnost i broj stabala na odabranim plohama (vidi tabelu 4), mlade prirodne sastojine alepskog bora. Pri izboru ploha rukovodilo se principom, da su plohe na zemljištu jednakog boniteta te da imaju što potpuniji sklop. Svrha te analize bila je, da se utvrdi u «kojoj životnoj dobi te sa kojim brojem stabala nastupa u prirodnim sastojinama sklapanje krošanja. t>RO|El«.l|AKR01AN|A 7<,OD MLADIUA PINUS HAIEPINM M1U POKUiUAW-OWA.BMTI" POVPAlNE IOO m? Iz podataka u tab. 4 i iz si. 1 vidimo, da se u prirodnim sastojinama sa 25.000 sadnica po ha krošn´e sklope već u sedmoj godini. Iz to^a slijedi da možemo od sedme godine dobiti puni sklop kad god ustrebamo, ako upotrebimo i ako se održi taj broj sadnica. Starost, u kojoj treba da nastupi sklapanje krošanja, općenito ovisi o osobinama vrste drveća, bonitetu tla, svrsi podizanja kulture, gustoći *) »gust sklop« uzet prema klasifikaciji Dr. Petiačića. 292 |
| ŠUMARSKI LIST 8-10/1951 str. 19 <-- 19 --> PDF |
sadnje te ekonomskim momentima. Biološka je osebina alepskog bora da brzo raste i da stabalca razvijaju krošnje koje se brzo sklapaju. Istraživanja razvoja krošanja pokazuju, da se one u mladosti razvijaju više piramidalno. To traije uglavnom do kulminacije visinskog prirasta. Kad visinski prirast prijeđe kulminaciju počinjie alepski bor dobivati habitus sličan lisnatom drveću. Do vremena, dok ne započne zaoblivanje krošnje, postoji u mladiku naglo izlučivanje. U tabeli 4 vidimo da se broj stabala od 7—15. godine, t. j . kroz 8 godina smanjio za 64%, a od 35—55. godine, t. j. kroz 20 godina samo za 24°!o. Znači pri vještačkom pošum- Ijavamju treba uzimati takovu gustoću kod koje ne će pri sklapanju nastupiti jako izlučivanje, jer bi takova sadnja bila neekonomična. Sadnja treba da se izvrši sa takvim brojem sadnica i na takav razmak, pri kojem neće doći do izlučivanja prije kulminacije visinskog prirasta. Drugim riječima valja redom sadnjom izbjeći onu etapu u razvoju prirodnog mladika gdje je izlučivanje najače. Kako se intenzitet izlučivanja počinje smanjivati iza kulminacije visinskog prirasta, možemo tu dob i 4»0«o S«*6o J5OO0 So ovo 14000 \ 4M«»* 9009 as SOM MM ,. 1 1 5 1 i´m s x 1 e < 10 s SODI« KDIVUIJA BUOJA STABALA PO HEKTABU U PBIHOÖNIM SASTOIINAMA »INUS HALEPEN« M»l. IZRAOCNA Hi OSNOVU TABUI M.4 smatrati kao vrijeme u kom treba da nam se vještačka kultura potpuno sklopi. Prema tome za primarnu gustoću vještačke kulture daje nam putokaz broj stabala alepskog bora u to doba. Prema podacima u literaturi (3 p. 380) kulminacija tekućeg visinskog prirasta alepskog bora dolazi između 17—20 godine. Iz grafikona 2, koji je sastavljen na osnovu podataka tabele 4 vidimo, da se broj stabala u vremenu između 17—20. godine kreće od 7500—6500. Koji ćemo od ta dva broja konkretno upo 293 |
| ŠUMARSKI LIST 8-10/1951 str. 20 <-- 20 --> PDF |
294 |
| ŠUMARSKI LIST 8-10/1951 str. 21 <-- 21 --> PDF |
trebiti ovisi o više momenata, među kojima ekonomičnost zauzima jedno od vidnih mjesta. Razmatranjem troškova pošumljavanja po ha utvrđeno je, da troškovi pošumljavanja rastu, uglavnom linearno sa povećanjem broja sadnica. Uzmemo li osnovicu sa indeksom 100 sa 5000 biljaka,* indeks za sadnju 6500 sadnica je 130 a za 7500 biljaka povećava se na 150. Kako ekonomski momenat i veličina kršnih goleti diktirju štednju* smatramo, da je za početnu gustoću dovoljno 6500 sadnica pb ha, jer se i sa tim brojem nalazimo u granicama u kojima se (u prirodnim sastojinama) kreće, pri potpunom sklopu, broj stabala u doba kulminacije visinskog prirasta. U potvrdu pravilnosti tog zaključka izvršena su istraživanja iz dvije najgušće vještačke kulture (Osejava i Cvitaška, vidi tabelu 4), U obje kulture pokrovnost i broj stabala pokazuju podjednaku sliku. Računom je utvrđena primarna gustoća sa kojih 5500 sadnica. Iz najgušćih mjesta kultura zaključujemo da hi se kultura sklopila oko 25 godine, da je popunjavanjem održana primarna gustoća sadnje. Taj zaključak približno potvrđuje i očitanije broja stabala sa grafikona (si. 2). Prema tome kod primarne gustoće kulture od 5.500 stabala ne" nastupa sklapanje u vrijeme kulminacije visinskog prirasta već nešto kasnije. Takove kulture nejednoliko razvijaju svoje krošnje, te u određenoj dobi ne stva* raju potpun sklop — a često ni kasnije T— pa prema tome ne daju ni efikasnu zaštitu. Iz izloženog slijedi da je, na terenima druge kategorije našei razdiobe, za alepsiki bor broj od 6500 sadnica ili razmak biljaka na odstojanju od 1,25 m pri kvadratičnoj sadnji, minimalna primarna gustoća, kojoj treba težiti. Tajsklopa. broj treba popunjavanjem stalno održati sve do potpunog LITERATURA: / I. Ani ć M., Dcrndroflora otoka Brača, Glasnik za šumske pokuse, br. 8., Zagreb 1942.: 2. Balen J., Naš goli krš, Zagreb 1931.; 3. Baleti J., Prilog poznavanju naših mediteransk-´h šuma, šum. list, Zagreb 1935.; 4. Buss e J., Forsllexikrm I i II Bd.. Berlin 1929.; 5. Demontze y P., Studien über die Arbeiten der Wioderbewaldumg, Wien 1880.; 6. Dugačk i Z., Zemljopis H/vatske, II sv.. Matica Hrvatska, Zagreb 1942.; 7. Gladiševsk i M. K. Polezaštnie lesme polosi, Selhozgiz, Moskva 1945.; 8. GraCanin M., Pedologija, II do, Zagreb 1947.; 9. Guttenberg H., Gojenje šumah s navlastitim obzirom na Dalmociju i Istru. Preveo iz italiianskog K. Jović. Zadar 1872.; 10. Haug . Die Stammzahlfrage und ihre Bedeutung für die Bestandespflege, Allg. Forst und Jagdzeitung, 1889.; 11. Ho II F., Uputa u uzgoj i sadnju šumskog d veća. Sarajevo 1914.; 12. Horvati ć Stj., Karakteristika flore j vegetacije krša, Šum lfet 1928.; 13. Horva t I., Nauka o b´i´n´m zajednicama, Zagreb 1949,; 14. Isačcnk o H. M. Pitanje primarne gustoće kultura, Lesnoje mozjajstv-o broj 6/1949. (Prijevod).; 15. Kosovi ć B., Pošumljavanje krša, Zagreb 1906.; 15a. K o nš e 1 J, Struey-nastin tvorby a pčsteni´ lesu v biologicken poneti. Pisek 1931.; 16. Le Karst Yougoslave, Redige paT A. Ugrenović, Zagreb 1928.; 17. Mali šumarsko-tehn´čki priručn"k I.. II., do. Zagreb 1949.; 18. M a y r H., Waldbau auf na*urgesetzl´lcher Grundlage, Berlin 1909 ; 19. Mim´starstvo sum. F. N. R. J.. Referati o šumskim nojasima. Beograd 1947. (rukopis).; 20. Nenadi ć D., Uređ´vamje šuma Zagreb 1929.; 21. Petirači ć A., Šumski i dendrografski odnosi na otoku Braču, Glasu.k za šumk=e tiokusa, br, 8, Zagreb 1942.; 22. Pe t rači ć A., uzgajanje šuma. I. Dio, Zar greb 1925.; 23. Petrači ć A., Uzrast i drvna masa hrastovih šuma, Pola stoljeća *) Ministar, šumar. N. R. H. planiralo je prosječno SQ 5000 biljaka po ha. 295 |
| ŠUMARSKI LIST 8-10/1951 str. 22 <-- 22 --> PDF |
šumarstva, Zagreb 1926.; 24. Petrači ć A., Opažanja o prirodnom izludvanju stabala u debljinske i vrijednosne razrede u hrastovim, bukovim i borovim sastojinama, Sum. list, Zagreb 1919.; 25. P i c c i o 1 i L„ Selv´coltura, Torino 1923.; 26. Purt e Z., Veštačka pošumljavanja, Beograd 1948.; 27. Revue foresfiere francaise, No 3 Maio 1950. Nancy; 28. Rub i a K., Fünüumdzwanzdg Jahre Karstaufforstumg in Krain, Leibach 1913.; 29. Strel e G., Grumdriss der Wildbachverbaung, Wien 1934.; 30. Šumarski priručnik I i II dio, Zagreb 1946 ; 31, Di Teli a G. II Pirio d´alppo, L´alpe, revista forestale italiana No 6., Milano 1>931i.; 32. Uputstva za planiranje pošumljavatnja i melioraciju šumarstva, Izdanje »Službenog lista F. N. R. J Beograd 1949.; 33. Wagner C, DieGrundlagen der räumlichen Ordnung im Walde, Tübingen 1923.; 34. Wagne r C, Handbuch der Forstw´ssenchaft, Band L, Tübingen 1912.; 35. W e s s e 1 y J., Kras hrvatske krajne, Zagreb 1876.; 36. Wi 1 h e 1 m- H e mp e 1: Die Baume und Straücher, I, Abt. Wien u. Olmutz 1889. SUR LA DENSITÉ "DE LA PLANTATION AU CARST DÉGRADÉ CONCERNANT SURTOUT de PIN D´ALEP Dans cet article on traite l´influence des facteurs d´écologie au terrain dégradé, le couvert nécessaire e i le temps ou il dont etre effectué pour éliminer l´effet nuisible de certains de ces facteurs. Apres avoir constaté que le couvert doit etre épais, ljauter traite la densité, primaire (le nombre), des plants qui doivent etre emplioyés au cas de repeuplement artifficiel sur les terrains dennudés carstiques, par les plants de pin d´Alep, ayant au vue la fonction meliorative de ses réforé stations. A la base de recherche de nombre d´arbre et de couvert (tabl. 4) des peuplements de pin d´Alep dans l´aire de son étendue naturelle, on constate que les peuplement se couvrent d 7 a 18 an, suivant le nombre des plants. A ce temps, la réduction naturelle des arbres (le dépérissement) est tres fort et elle se diminue tout suite apres la culmination d´accroissement en hauter, c´est -a-dire au moment ou commence la formation des cimes. L´auteur est d´avis que le nombre d´arbre, dans les perchis naturels couverts, tout de suite apres la culmination de l´accroissement en hauteur représente l´indicateur pour déterminer la densité . des primaire des cultures. Cette conclusion est motivée par les moments économique des travaux de repeuplement et l´auteur indique qu´agissant ainsi nous imitons le mieux la nature, parceque nous ne pantons pas es sujet qui gusqu´ici montent. La formation des cimes par cette nombre d´arbres resuite le couvert complet. Par détermination de temps de culmination d´accroissement en hauter et par graficon (fig. 2) constitué par le tableau 4, l´anteur f xe le nombre nécessaire des plants pour les terrains carstiques de bonté moyen, qui est 6500 par ha. Dans ce cas le couvert est realtisé vers 20 an*. 296 |