DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1951 str. 9 <-- 9 --> PDF |
proizvodnju takovog drveta (Š a f a r J. 1950.). Potraižnja drveta za rudnike, pogotovo u vezi s industrijalizacijom zemlje, postaje sve veća. Zbog velike današnje potrebe upotrebljavaju se za radničko drvo i one vrste drveća, kojiei su u tu svrhu manje sposobne, jer za ti—2 godine u zemlji istrunu, kao bukva, grab i topola. Naravno da je zbog toga potrebna i mnogo veća drvna masa rudničkog drveta lošije kvalitete, a koje drvo bi se moglo mnogo korisnije upotreibiti u druge svrhe. Velika potreba na drvetu za rudnike dakle zahtijeva, da se u povoljnim ekološkiimi uslovima bagrem uzgaja više nego do sada. Bagremi dobro uspijeva na rahlom, dubokom i toplom tlu, ali je uspjeh slab na plitkom, teškom, zbijenom, kao i na mokrom tlu. Nikako ne uspijeva na tlu gdje voda stagnira, a ni tamo gdje je visoka podzemna voda. Prema tome su u području hrasta lužnjaka i graba povoljne površine za uzgoji baigwema na gredama i na kanaliziranim površinama, a u prigorju uglavnom u području bukovih i kitnjakovih sastojdna, otprilike do 300 m nadmorske visine. Na dobrom tlu brzo raste u mladosti j rano postiže dimenzije potrebne za radničko drvo. U uvalama), ´koje su zaštićene od vjetra, bagrem često stradava od pritiska mokrog snijega, naročito ako takav snijeg padne rano, dok je bagrem još pod listom. Na grebenima su takove štete obično neznatne. Bagrem ima velik zahtjev na svjetlo i zato ne može podnijeti zasjenu vrsta koje prave veću zasjenu. Krošnja mu je rijetka i propušta, mnogo svijetla, zbog toga se pod njim tlo u čistoj sastoijinii znatno zaikorovi. Bagremi ima jaku izbojnu snagu i svojstvo da u rahlom tlu, kakovo mu naročito) prija, razvije vrlo dugo zuje. To ga osposobljuje da i u doba jake suše obično ne osjeti njene posljedice, već se održi mnogo bolje negoli vrste sa kraćim žiljem. Duljim žiljem bagrem mnogo iscrpljuje tlo. I korov kraćim žiljem jakoi iscrpljuje tlo u čistim sastojinama i to baš onaj dio tla koji je humozan uslijed raspadanja bagremova listinca i ostalih organskih tvari, u kojem su prema tome najvredniji mineralni sastojci tla. Zbog toga ti sastojci ne mogu da se vraćaju u dublje Slojeve, odakle ih je bagrem znatnim dijelom crpio. Uz takovo stanje ne može čista bagremova sastojina da popravlja tlo i ono neprestano nazaduje. Slično je stanje u svima čistim sastojinama vrsta, koje propuštaju mnogo svijetla. Da ne nastanu loše- posljedice zbog osiromašenja tla, treba uz sve takove vrste primješati vrste koje više zasjenjuju tlo. To se naročito odnosi i na bagrem. Bagrem je otporan proti većih šteta od zareznika. Jesenskoj sadnji često nanosie veliku štetu zečevi , koji zimi oglođu koru sadnica. Zato je bolja proljetna sadnja, kada zečevi imaju bolju hranu u raznom bilju, koga zimi nema. Zbog toga, a obzirom na kasnije listanje bagrema negoli mnogih ostalih Vrsta, preporuča se, da se on kasnije sadi. Oglodane sadnice, bilo iz jesenske ili proljetne sadnje, potrebno je u proljeću prikratiti do zemlje. Posljedica toga će biti snažniji dalji razvoj sadnica. Proljetna sadnja je i zato bolja od jesenske, jier u jeseni sadene i prikraćene sadnice zimi obično promrznu. Zašto je bagrem kod nas malo rasprostranjen? Usprkos dobrim svojstvima bagremovine bagrem se kod nas dosad ipak malo proširivao. Vjerojatni je razlog tome, što se bagrem uzgajao skoro isključivo u čistim sastojinama, a za takove je bilo razmjerno malo slobodne površine. Uzgoj u čistim sastojinama često se smatrao pravilom. I u literaturi o bagremu ima mišljenja da bagrem treba uzgajati u čistim sastojinama. Tako Žan P u r t e navodi za bagrem, da »treba izbegavati njeigovo sadenje u mešavini sa drugim šumskim vrstama, koje bagrem svojim korenjem ozbiljno ugrožava U međusobnoj borbi Bagrem ima vrlo jaku dzibojnu snagu, osvaja zemljište 2$J |