DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7/1951 str. 8     <-- 8 -->        PDF

and material used in production, pr means value oif work, and v means the value of the
surplus of work (of product). To calculate the price, ihe taikes the formula (2) where
C means the price of wood in block in forest, S sociality ´necessary expenditure in the
production of timber good — of the yearly growrth (Z), E means the quantity of timber
or yearly growth (Z) results of forest cutting and of earlier thinning out and cleaning
of trees in all ages and all thicknesses.


Owing to abnormal conditions prevailing in our forest, some enterprises have at


disposal a regular yearly quantity of timber E; = Z .


By equalizing the above formulas, the writer determines the following dispro


portions:


for E = Z, pi + pri + vi = P2 + pr2 + V2


for E > Z, pi + pri + vj = p2 4- pr2 + va


for E < Z, pi + pri + vi = p2 + pr2 + v2


where pi + pn + vi represents the expenditure oif the iregullar in connection with the


regular quantity of disponible timber (E), where p2 + pi"2 + V2 means socially necessery


expenditure in production Of the yearly growth (Z).


As the enterprises in timber industry which have E > Z, respectively E < Z, are
getting by salle higher or lower prices for each unlit Of production; k e. CE < Cz respectively
C E > Cz ,the writer proposes some concrete measures and method for eliminating
these disproportions. These methods aire of biological, tehnical and economic
financial nature. Finnalla ,the writer states that this too a method for fixing normal
quantity of timber and other requirements in connection with a normal forest.


Ing. Ilija Lončar (Zagreb):


r


UZGOJ BAGREMA U SVRHU POVEĆANJA PROIZVODNJE
RUDNIČKOG DRVETA


Nakon donošenja iz Amerike (oko god. 1600.) mnogo se bagrem udomaćio
u nekim zemljama Evrope. Razlog tome je brzi rast i velika upotrebljivost
njegova drveta. Bagremovima se upotrebljava za vinogradarsko
kolje, telefonske, telegrafske i elektrovodne stupove, stupove za hmelj,
kao građevno drvo, za krovne konstrukcije, za kolarske i stolarske svrhe,
za ogfijev, a naročito za radničko drvo. Velika je vrijednost bagrema i za
pčelarstvo, jer daje obilan i vrlo dobar med.


Bagrem su ranije kod nas uzgajali većinom privatnici u čistim sastojinama
i gajevima, u svrhu proizvodnje sitnih sortimenata potrebnih u
domaćinstvima. Osim toga bagrem se upotrebljavao i za vezanje tla u bujičniim
područjima, na vododerinama i opuzinama, u parkovima, drvoredima,
uz mede posjeda, uz ruboke šuma, negdje za popunjavanje sječina, a
i pošumljavanje površina čistih sječa i goleti. Minulih godina bagrem je
obilnije sađen negdje i na površinama koje nisu povoljne za njegov uzgoj.


Obzirom na veliku upotrebljivost treba bagrem kod nas što više proširiti
u uslovima, koji odgovaraju njegovim biološkim zahtjevima. Naročito
je važan njegov uzgoj s gledišta velike potražnje industrij e za
rudničkim drvetom. Potreba na rudničkom drvetu jie tolika, da se u posljednje
vrijeme pojavljuju zahtjevi da se uzgajaju i posebne sastojine za


250




ŠUMARSKI LIST 7/1951 str. 9     <-- 9 -->        PDF

proizvodnju takovog drveta (Š a f a r J. 1950.). Potraižnja drveta za rudnike,
pogotovo u vezi s industrijalizacijom zemlje, postaje sve veća. Zbog velike
današnje potrebe upotrebljavaju se za radničko drvo i one vrste drveća,
kojiei su u tu svrhu manje sposobne, jer za ti—2 godine u zemlji istrunu, kao
bukva, grab i topola. Naravno da je zbog toga potrebna i mnogo veća
drvna masa rudničkog drveta lošije kvalitete, a koje drvo bi se moglo
mnogo korisnije upotreibiti u druge svrhe. Velika potreba na drvetu za
rudnike dakle zahtijeva, da se u povoljnim ekološkiimi uslovima bagrem
uzgaja više nego do sada.


Bagremi dobro uspijeva na rahlom, dubokom i toplom tlu, ali je uspjeh slab na
plitkom, teškom, zbijenom, kao i na mokrom tlu. Nikako ne uspijeva na tlu gdje voda
stagnira, a ni tamo gdje je visoka podzemna voda. Prema tome su u području hrasta
lužnjaka i graba povoljne površine za uzgoji baigwema na gredama i na kanaliziranim
površinama, a u prigorju uglavnom u području bukovih i kitnjakovih sastojdna, otprilike
do 300 m nadmorske visine. Na dobrom tlu brzo raste u mladosti j rano postiže
dimenzije potrebne za radničko drvo.


U uvalama), ´koje su zaštićene od vjetra, bagrem često stradava od pritiska mokrog
snijega, naročito ako takav snijeg padne rano, dok je bagrem još pod listom. Na grebenima
su takove štete obično neznatne.


Bagrem ima velik zahtjev na svjetlo i zato ne može podnijeti zasjenu vrsta koje
prave veću zasjenu. Krošnja mu je rijetka i propušta, mnogo svijetla, zbog toga se pod
njim tlo u čistoj sastoijinii znatno zaikorovi. Bagremi ima jaku izbojnu snagu i svojstvo
da u rahlom tlu, kakovo mu naročito) prija, razvije vrlo dugo zuje. To ga osposobljuje
da i u doba jake suše obično ne osjeti njene posljedice, već se održi mnogo bolje
negoli vrste sa kraćim žiljem. Duljim žiljem bagrem mnogo iscrpljuje tlo. I korov
kraćim žiljem jakoi iscrpljuje tlo u čistim sastojinama i to baš onaj dio tla koji je
humozan uslijed raspadanja bagremova listinca i ostalih organskih tvari, u kojem su
prema tome najvredniji mineralni sastojci tla. Zbog toga ti sastojci ne mogu da se
vraćaju u dublje Slojeve, odakle ih je bagrem znatnim dijelom crpio. Uz takovo stanje
ne može čista bagremova sastojina da popravlja tlo i ono neprestano nazaduje.


Slično je stanje u svima čistim sastojinama vrsta, koje propuštaju mnogo svijetla.
Da ne nastanu loše- posljedice zbog osiromašenja tla, treba uz sve takove vrste primješati
vrste koje više zasjenjuju tlo. To se naročito odnosi i na bagrem.


Bagrem je otporan proti većih šteta od zareznika. Jesenskoj sadnji
često nanosie veliku štetu zečevi , koji zimi oglođu koru sadnica. Zato
je bolja proljetna sadnja, kada zečevi imaju bolju hranu u raznom bilju,
koga zimi nema. Zbog toga, a obzirom na kasnije listanje bagrema negoli
mnogih ostalih Vrsta, preporuča se, da se on kasnije sadi. Oglodane sadnice,
bilo iz jesenske ili proljetne sadnje, potrebno je u proljeću prikratiti
do zemlje. Posljedica toga će biti snažniji dalji razvoj sadnica. Proljetna
sadnja je i zato bolja od jesenske, jier u jeseni sadene i prikraćene sadnice
zimi obično promrznu.


Zašto je bagrem kod nas malo rasprostranjen? Usprkos dobrim svojstvima
bagremovine bagrem se kod nas dosad ipak malo proširivao. Vjerojatni
je razlog tome, što se bagrem uzgajao skoro isključivo u čistim sastojinama,
a za takove je bilo razmjerno malo slobodne površine. Uzgoj u
čistim sastojinama često se smatrao pravilom. I u literaturi o bagremu ima
mišljenja da bagrem treba uzgajati u čistim sastojinama. Tako Žan P u r t e
navodi za bagrem, da »treba izbegavati njeigovo sadenje u mešavini sa
drugim šumskim vrstama, koje bagrem svojim korenjem ozbiljno ugrožava
U međusobnoj borbi Bagrem ima vrlo jaku dzibojnu snagu, osvaja zemljište


2$J




ŠUMARSKI LIST 7/1951 str. 10     <-- 10 -->        PDF

i postaje štetan«. U Šum. listu 1915 J. Grünwal d navodi »da je podesno
uzgajati samo čiste bagremove šastojine«.


Šumarska praksa bila je kod nas često pod dojmom takvih mišljenja.
Katkad je nazirala čak i.opasnost od bagrema, jer da će ovaj potisnuti
ostale vrste; te da. ga se ne će moći iskorijeniti iz sastojima drugih vrsta,
ako bi im bio kada primiješan.


Ima međutim i stručnih mišljenja koja protivno tvrde. Austrijski šumar
Fr. P o 11 a k g. 1892, je ustanovio, »da se bagrem ne smije saditi na čistinu,
nego uvijek među drugo drveće«. Ing, Španovi ć g, 1947, kaže, da su
šume »u kojima je bagrem stablimično pomiješan sa vrstama drveća, koje
podnašaju zasjenu kao grab, klen, lipa, brest i bukva mnogo bolje od čistih
bagremovih šuma, jer daju vrednije tehničko drvo, veću masti drveta i
ču v a j upr o iz vodnu sp o s obn o s t z e ml j išt a.«


Bagrem je kod nas uzgajan samo za proizvodnju tanjih sortimenata.
Zato ne dolazi kod nas na tržište u debljim i prema tome vrednijim sortimentima,
pa je zbog toga i manje cijenjen.


Imali smo prilike vidjeti bagremova stabla pojedinačno- i u grupama
primješana u šastojine bukve, graba, hrasta. Te šastojine su stare negdje
30 i više godina. Bagremova stabla se u tim sastojinama znatno ističu većim
dimenzijama. Nakon sječe pojedinih bagremovih stabala u tim sastojinama
bagremovi izbojci propadaju zbog nedovoljnog svijetla. Nisu nigdje opažene
neke štetne posljedice povodom prisutnosti bagrema. Prema tome
bagrem se može uspješno uzgajati kao primjesa domaćim Hstačama, koje
podnose njegovu zasjenu, a naročito je sposoban za popunjavanje prirodnih
mladika. U povoljnim stanišnim uslovima može se bagrem korisno
unijeti i kod pošumljavanja čistina i goleti kao primiješa uz ,vrste koje
dobro podnose zasjenu (bukva, grab, klen, javor, lipa), a uglavnom u svrhu
produkcije rudničkog drveta.


Neopravdana je bojazan da će bagrem ugroziti ostale autohtone vrste
i možda ih istisnuti iz šastojine. Bagrem će naime uglavnom davati proredni
prihod, a nalazit će se u pomenutim sastojinama u smjesi vrsta, koje
čine jaku zasjenu. Nakon proredne-sječe bagremovi izbojci iz panja ne´
moigu se održati, pa se bagrem lako može istisnuti iz šastojine tamo, gdje
bi to tražio gospodarski ili uzgojni interes. Prema tome za borbu proti
bagrema postoji jako sredstvo u pomeBagrem bi mogao biti pogibeljan samo za vrste koje traže mnogo svijetla
(topola, bor, ariš), ukoliko bi ove došle u njegovu zasjenu.


Mogućnost većeg rasprostranjivanja bagrema- Prigodom iskorišćavanja
sastojina u. svrhu obnove i industrijalizacije zemlje pruža se naročito povoljna
priÜka za proširenje bagrema u mnogim sastojinama nizinskog područja
i prigorja.


U nizinskom podru.čju bagrem se mogao ranije uspješno
uzgajati samo na suvljim gredama, koje nisu bile izvrgnute poplavama.
Nakon obavljene kanalizacije mnogi predjeli nisu podvodni. Zbog spuštanja
nivoa podzemne vode povećana je površina na kojoj se bagrem može
uzgajati, U području Drave na znatnim površinama naročito su povoljne


´ prilike za njegov uzgoj zajedno s ,kanadskom topolom i_ to kao primjesa
između redova topole.


252




ŠUMARSKI LIST 7/1951 str. 11     <-- 11 -->        PDF

U području nizinskih čistih hrastika, koji su dosad mnogo prorijeđeni
sušenjeta, može se bagrem u mnogo slučajeva primješati kod pošumljavanja
ostalim vrstama. Medu tima će uz hrast i jasen biti primiješani uglavnom
još i grab, klen, lipa, a i kan. topola. U takvoj novoj sastojku bagrem,
kan. topola a i lipa rano će dati obilan i vrijedan proredni prihod. Prve
dvije vrste treba primješati u većim razmacima tako, da se glavnim vrstama,
hrastu i jasenu, osigura povoljan razvitak i dalje, nakon proredne sječe
bagrema i topole. Svaka bagremova sadnica treba da je opkoljena sadnicama
vrsta s jakom zasjenom. Zbog razvitka manje krošnje bagrem treba
gušće saditi nego na pr. kan. topolu. Uz razmak oko 3—4 m uzgojilo bi se
po ha oko 600 bagremovih stabala; topola bi sa dvostruko većim razmakom
imala 150—300 stabala. Ova stabla, naročito topola, proredom bi iz
sastojine nestala do 30—40 god. starosti,


U prigorju i s r e d o g o r j u su često još povoljniji uslovi za
uzgoj bagrema negoli u nizinskom području. Dok u nizinama negdje smeta
podvodnost terena, na izbrežinama i brdima toga nema, ali je tamo često
nepovoljna ekspozicija, kao i fizikalna svojstva tla, naročito njegova zbijenost.
Rahlo tlo se može naći na znatnim površinama, naročito u Bilogori,
Kalničkoj, Moslavačkoj, Požeškoj Gori i drugdje. U tim područjima može
se bagrem vrlo dobro proširiti naročito na površinama na kojima se obavlja
iskorištavanje starih bukovih sastojlina ili je isikorlilštavanje tek obavljeno.
Na takovim površinama vrlo je korisno da se bagrem unese, naročito
da se njime popune manje praznine u buikovu i grabovu pomlatkü. U
većim prazninama korisno je primješati i ikoju drugu vrstu zbog stvaranja
što mješovitije sastojine. I ovdje razmak bagremovih sadnica može biti približno
isti kao što je gore spomenuto. Naravski, o kakovom pravilnom
razmještaju nie može uopće biti govora, jer je razmještaj uslovljen stanjem
prirodnog mladika ne samo prema njegovoj gustoći, već naročito i prema
razvitku u doba ovog p-qpunjayanja. Kod pošumljavanja bagremom treba
izbjegavati posve hladne, sjeverne ekspozicije.


Mogu se bagremom popunjavati ne samo nove sječine pomenutih područja
u kojima je eksploatacija tek završena, već naročito i stare sječine,
u kojima je pošumljavanje manjkavo. Popunjavanje takovih starih sječina
može se obično uspješno provesti samo s vrstama koje brzo rastu u mladosti,
a medu te kod nas spada u prvom redu bagrem. To popunjavanje
obično nema vrijednosti na manjim površinama s vrstama drveća koje
sporo napreduju u mladosti, jer takve sadnice brzo preraste okolni mladik,
što se kod bagrema ne može dogodili, ako je sadnja dobro obavljena i
s dobro razvijenim sadnicama. Da sadnja bude dobro obavljena, te da
sadnice brže napreduju i da si osiguraju što prije dominantan položaj,
pogotovo na manjim prazninama koje su okružene jačim mladikom, treba
iskopati dublju i širu jamu. Bagremova sadnic a treba u svrhu takovog
popunjavanja da ima dobro razvijeno korijenje, kod vrata da je debela
barem kao olovka, a na korijenju treba da su što bolje sačuvane sitne
žilice. Radi toga je važno da se za takovo popunjavanje mladika sadnica
naročito oprezno» vade i zatim odaberu. Njihovo je korijenje kod neopreznog
vađenja često lišeno sitnih žilica i time vrlo važnih kvržica, što je po dalji
razvoj biljke štetno. Da bi se vađenje sadnica moglo izvršiti bez većeg
oštećivanja korijena, treba da je razmak redova u rasadniku najmanje


253




ŠUMARSKI LIST 7/1951 str. 12     <-- 12 -->        PDF

40 cm. Manji razmak je za bagrem nepovoljan. Ako je tlo rasadnika vrlo


dobro ili ako se želi uzgajati 2-godišnje jake sadnioe potrebno je da razmak


redova bude 50 i više cm. Dobro razvijene sadnice bagrema uz ovakav


pomenuti razmak redova mogu se uzgojiti samo na rahlom i plodnom tlu.


Na mršavom tlu se uzgoj ne isplati. Slabo razvijene sadnice se sporo raz


vijaju, pa je uspjeh s takvima dvojben, pogotovo onda kada je potreban


brz razvoj.


Bagrem se može uspješno uzgajati osim na pomenutim površinama još
na prostranom području bujadnic a sve do 300 m nadmorske visine.
Tamo se može bagrem u povoljnim stanišnim uslovima primješati ostalim
vrstama mješovitih sastojina koje se počelo tamo stvarati. Površine bujadriica
su vrlo velike u području Korduna i Banije, a pretežno su ispod
navedene nadmorske visine. Prema perspektivnom planu pošumljavanjia
pošumit će se velik dio tih bujadnica, pa je važno da se bagrem i tom zgodom
što više proširi. Zbog brzog rasta, u povoljnim ekološkim uslovima,
bagrem će već za 15—20 godina dati dobro rudničko drvo.


Sobzirom na pomenutu veliku potrebu rudničkog drva vrlo je korisno
da se bagrem na što veće površine unosi kao nadopuna ostalim vrstama
drveća. Bržim rastom negoli ostale vrste koje se danas upotrebljavaju kod
nas za rudničko drvo> bagrem će moći doprinijeti lakšem podmirivanju potrebe
na tom drvu, a na način ikako je izloženo: 1) popunjavanjem raznih
prirodnih mladika i umjetnih kultura, od nizinskog područja do otprilike
300 m nadmorske visine; 2) primjesom ostalim vrstama drveća kod redovnog
pošumljavanjia sječina, čistina i goleti, *


Primjesa bagrema prema izloženom ne može biti štetna, naprotiv,
korist bit će velika. Proizvodnja drvne mase će se znatno unaprediti, jer će
odnosne sastojine rano dati vrijedne proredne prihode, koji će razmjerno
doprinijeti štednji na ostalim vrstama drveća, a i na drvnoj masi uopće,
zbog veće trajnosti bagremova rudničkog drva. Nakon sječe bagrema proredom,
njegovi izbojci ne će smetati, a korijenje pogotovo ne, već naprotiv
vezanjem dušika u kvržicama na korijenu i ´stvaranjem, nitrata u tlu doprinijet
će boljem razvitku preostalih vrsta drveća.


LITERATURA: Grünwal d J-: Šum. list 1915, str.129; Po lak Er.: .S-pada li
bagrem u šumu, Šum .list 18912, str. 89; Purt e Ž.: Veštačka poišumljavanja (:pjrevod)»
Bgd 1948, str. 81; Španovi ć I.: Bagrem, Zgb 1947, str. 44; Ša.far J.: O utjecaju
proizvodnih faktora na određivanje cilja gospodarenja u uzgajanju šuma, Šum. list
1950, str. 53.


THE AFFORESTATION WITH THE BLACK LOCUST IN ORDER TO INCREASE
THE PRODUCTION OF THE PITPROPS


The author recommends the enlargement of the Black Locust (Robimia pseudaccacia)
especially suitable for the production of the pitprops. He favors, it in mixture
with the shade-bearing species. Black Locust comes into account on favourable sites
—. from lowland to 300 met. above-sea level-for the laffarestation of bare lands and
recently felled woodlands and for the beating up of unproperly stocked old plantations,
as well. In these stands Black Locust will be giving chiefly intermediate yields.


254