DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7/1951 str. 8 <-- 8 --> PDF |
and material used in production, pr means value oif work, and v means the value of the surplus of work (of product). To calculate the price, ihe taikes the formula (2) where C means the price of wood in block in forest, S sociality ´necessary expenditure in the production of timber good — of the yearly growrth (Z), E means the quantity of timber or yearly growth (Z) results of forest cutting and of earlier thinning out and cleaning of trees in all ages and all thicknesses. Owing to abnormal conditions prevailing in our forest, some enterprises have at disposal a regular yearly quantity of timber E; = Z . By equalizing the above formulas, the writer determines the following dispro portions: for E = Z, pi + pri + vi = P2 + pr2 + V2 for E > Z, pi + pri + vj = p2 4- pr2 + va for E < Z, pi + pri + vi = p2 + pr2 + v2 where pi + pn + vi represents the expenditure oif the iregullar in connection with the regular quantity of disponible timber (E), where p2 + pi"2 + V2 means socially necessery expenditure in production Of the yearly growth (Z). As the enterprises in timber industry which have E > Z, respectively E < Z, are getting by salle higher or lower prices for each unlit Of production; k e. CE < Cz respectively C E > Cz ,the writer proposes some concrete measures and method for eliminating these disproportions. These methods aire of biological, tehnical and economic financial nature. Finnalla ,the writer states that this too a method for fixing normal quantity of timber and other requirements in connection with a normal forest. Ing. Ilija Lončar (Zagreb): r UZGOJ BAGREMA U SVRHU POVEĆANJA PROIZVODNJE RUDNIČKOG DRVETA Nakon donošenja iz Amerike (oko god. 1600.) mnogo se bagrem udomaćio u nekim zemljama Evrope. Razlog tome je brzi rast i velika upotrebljivost njegova drveta. Bagremovima se upotrebljava za vinogradarsko kolje, telefonske, telegrafske i elektrovodne stupove, stupove za hmelj, kao građevno drvo, za krovne konstrukcije, za kolarske i stolarske svrhe, za ogfijev, a naročito za radničko drvo. Velika je vrijednost bagrema i za pčelarstvo, jer daje obilan i vrlo dobar med. Bagrem su ranije kod nas uzgajali većinom privatnici u čistim sastojinama i gajevima, u svrhu proizvodnje sitnih sortimenata potrebnih u domaćinstvima. Osim toga bagrem se upotrebljavao i za vezanje tla u bujičniim područjima, na vododerinama i opuzinama, u parkovima, drvoredima, uz mede posjeda, uz ruboke šuma, negdje za popunjavanje sječina, a i pošumljavanje površina čistih sječa i goleti. Minulih godina bagrem je obilnije sađen negdje i na površinama koje nisu povoljne za njegov uzgoj. Obzirom na veliku upotrebljivost treba bagrem kod nas što više proširiti u uslovima, koji odgovaraju njegovim biološkim zahtjevima. Naročito je važan njegov uzgoj s gledišta velike potražnje industrij e za rudničkim drvetom. Potreba na rudničkom drvetu jie tolika, da se u posljednje vrijeme pojavljuju zahtjevi da se uzgajaju i posebne sastojine za 250 |
ŠUMARSKI LIST 7/1951 str. 9 <-- 9 --> PDF |
proizvodnju takovog drveta (Š a f a r J. 1950.). Potraižnja drveta za rudnike, pogotovo u vezi s industrijalizacijom zemlje, postaje sve veća. Zbog velike današnje potrebe upotrebljavaju se za radničko drvo i one vrste drveća, kojiei su u tu svrhu manje sposobne, jer za ti—2 godine u zemlji istrunu, kao bukva, grab i topola. Naravno da je zbog toga potrebna i mnogo veća drvna masa rudničkog drveta lošije kvalitete, a koje drvo bi se moglo mnogo korisnije upotreibiti u druge svrhe. Velika potreba na drvetu za rudnike dakle zahtijeva, da se u povoljnim ekološkiimi uslovima bagrem uzgaja više nego do sada. Bagremi dobro uspijeva na rahlom, dubokom i toplom tlu, ali je uspjeh slab na plitkom, teškom, zbijenom, kao i na mokrom tlu. Nikako ne uspijeva na tlu gdje voda stagnira, a ni tamo gdje je visoka podzemna voda. Prema tome su u području hrasta lužnjaka i graba povoljne površine za uzgoji baigwema na gredama i na kanaliziranim površinama, a u prigorju uglavnom u području bukovih i kitnjakovih sastojdna, otprilike do 300 m nadmorske visine. Na dobrom tlu brzo raste u mladosti j rano postiže dimenzije potrebne za radničko drvo. U uvalama), ´koje su zaštićene od vjetra, bagrem često stradava od pritiska mokrog snijega, naročito ako takav snijeg padne rano, dok je bagrem još pod listom. Na grebenima su takove štete obično neznatne. Bagrem ima velik zahtjev na svjetlo i zato ne može podnijeti zasjenu vrsta koje prave veću zasjenu. Krošnja mu je rijetka i propušta, mnogo svijetla, zbog toga se pod njim tlo u čistoj sastoijinii znatno zaikorovi. Bagremi ima jaku izbojnu snagu i svojstvo da u rahlom tlu, kakovo mu naročito) prija, razvije vrlo dugo zuje. To ga osposobljuje da i u doba jake suše obično ne osjeti njene posljedice, već se održi mnogo bolje negoli vrste sa kraćim žiljem. Duljim žiljem bagrem mnogo iscrpljuje tlo. I korov kraćim žiljem jakoi iscrpljuje tlo u čistim sastojinama i to baš onaj dio tla koji je humozan uslijed raspadanja bagremova listinca i ostalih organskih tvari, u kojem su prema tome najvredniji mineralni sastojci tla. Zbog toga ti sastojci ne mogu da se vraćaju u dublje Slojeve, odakle ih je bagrem znatnim dijelom crpio. Uz takovo stanje ne može čista bagremova sastojina da popravlja tlo i ono neprestano nazaduje. Slično je stanje u svima čistim sastojinama vrsta, koje propuštaju mnogo svijetla. Da ne nastanu loše- posljedice zbog osiromašenja tla, treba uz sve takove vrste primješati vrste koje više zasjenjuju tlo. To se naročito odnosi i na bagrem. Bagrem je otporan proti većih šteta od zareznika. Jesenskoj sadnji često nanosie veliku štetu zečevi , koji zimi oglođu koru sadnica. Zato je bolja proljetna sadnja, kada zečevi imaju bolju hranu u raznom bilju, koga zimi nema. Zbog toga, a obzirom na kasnije listanje bagrema negoli mnogih ostalih Vrsta, preporuča se, da se on kasnije sadi. Oglodane sadnice, bilo iz jesenske ili proljetne sadnje, potrebno je u proljeću prikratiti do zemlje. Posljedica toga će biti snažniji dalji razvoj sadnica. Proljetna sadnja je i zato bolja od jesenske, jier u jeseni sadene i prikraćene sadnice zimi obično promrznu. Zašto je bagrem kod nas malo rasprostranjen? Usprkos dobrim svojstvima bagremovine bagrem se kod nas dosad ipak malo proširivao. Vjerojatni je razlog tome, što se bagrem uzgajao skoro isključivo u čistim sastojinama, a za takove je bilo razmjerno malo slobodne površine. Uzgoj u čistim sastojinama često se smatrao pravilom. I u literaturi o bagremu ima mišljenja da bagrem treba uzgajati u čistim sastojinama. Tako Žan P u r t e navodi za bagrem, da »treba izbegavati njeigovo sadenje u mešavini sa drugim šumskim vrstama, koje bagrem svojim korenjem ozbiljno ugrožava U međusobnoj borbi Bagrem ima vrlo jaku dzibojnu snagu, osvaja zemljište 2$J |
ŠUMARSKI LIST 7/1951 str. 10 <-- 10 --> PDF |
i postaje štetan«. U Šum. listu 1915 J. Grünwal d navodi »da je podesno uzgajati samo čiste bagremove šastojine«. Šumarska praksa bila je kod nas često pod dojmom takvih mišljenja. Katkad je nazirala čak i.opasnost od bagrema, jer da će ovaj potisnuti ostale vrste; te da. ga se ne će moći iskorijeniti iz sastojima drugih vrsta, ako bi im bio kada primiješan. Ima međutim i stručnih mišljenja koja protivno tvrde. Austrijski šumar Fr. P o 11 a k g. 1892, je ustanovio, »da se bagrem ne smije saditi na čistinu, nego uvijek među drugo drveće«. Ing, Španovi ć g, 1947, kaže, da su šume »u kojima je bagrem stablimično pomiješan sa vrstama drveća, koje podnašaju zasjenu kao grab, klen, lipa, brest i bukva mnogo bolje od čistih bagremovih šuma, jer daju vrednije tehničko drvo, veću masti drveta i ču v a j upr o iz vodnu sp o s obn o s t z e ml j išt a.« Bagrem je kod nas uzgajan samo za proizvodnju tanjih sortimenata. Zato ne dolazi kod nas na tržište u debljim i prema tome vrednijim sortimentima, pa je zbog toga i manje cijenjen. Imali smo prilike vidjeti bagremova stabla pojedinačno- i u grupama primješana u šastojine bukve, graba, hrasta. Te šastojine su stare negdje 30 i više godina. Bagremova stabla se u tim sastojinama znatno ističu većim dimenzijama. Nakon sječe pojedinih bagremovih stabala u tim sastojinama bagremovi izbojci propadaju zbog nedovoljnog svijetla. Nisu nigdje opažene neke štetne posljedice povodom prisutnosti bagrema. Prema tome bagrem se može uspješno uzgajati kao primjesa domaćim Hstačama, koje podnose njegovu zasjenu, a naročito je sposoban za popunjavanje prirodnih mladika. U povoljnim stanišnim uslovima može se bagrem korisno unijeti i kod pošumljavanja čistina i goleti kao primiješa uz ,vrste koje dobro podnose zasjenu (bukva, grab, klen, javor, lipa), a uglavnom u svrhu produkcije rudničkog drveta. Neopravdana je bojazan da će bagrem ugroziti ostale autohtone vrste i možda ih istisnuti iz šastojine. Bagrem će naime uglavnom davati proredni prihod, a nalazit će se u pomenutim sastojinama u smjesi vrsta, koje čine jaku zasjenu. Nakon proredne-sječe bagremovi izbojci iz panja ne´ moigu se održati, pa se bagrem lako može istisnuti iz šastojine tamo, gdje bi to tražio gospodarski ili uzgojni interes. Prema tome za borbu proti bagrema postoji jako sredstvo u pome (topola, bor, ariš), ukoliko bi ove došle u njegovu zasjenu. Mogućnost većeg rasprostranjivanja bagrema- Prigodom iskorišćavanja sastojina u. svrhu obnove i industrijalizacije zemlje pruža se naročito povoljna priÜka za proširenje bagrema u mnogim sastojinama nizinskog područja i prigorja. U nizinskom podru.čju bagrem se mogao ranije uspješno uzgajati samo na suvljim gredama, koje nisu bile izvrgnute poplavama. Nakon obavljene kanalizacije mnogi predjeli nisu podvodni. Zbog spuštanja nivoa podzemne vode povećana je površina na kojoj se bagrem može uzgajati, U području Drave na znatnim površinama naročito su povoljne ´ prilike za njegov uzgoj zajedno s ,kanadskom topolom i_ to kao primjesa između redova topole. 252 |
ŠUMARSKI LIST 7/1951 str. 11 <-- 11 --> PDF |
U području nizinskih čistih hrastika, koji su dosad mnogo prorijeđeni sušenjeta, može se bagrem u mnogo slučajeva primješati kod pošumljavanja ostalim vrstama. Medu tima će uz hrast i jasen biti primiješani uglavnom još i grab, klen, lipa, a i kan. topola. U takvoj novoj sastojku bagrem, kan. topola a i lipa rano će dati obilan i vrijedan proredni prihod. Prve dvije vrste treba primješati u većim razmacima tako, da se glavnim vrstama, hrastu i jasenu, osigura povoljan razvitak i dalje, nakon proredne sječe bagrema i topole. Svaka bagremova sadnica treba da je opkoljena sadnicama vrsta s jakom zasjenom. Zbog razvitka manje krošnje bagrem treba gušće saditi nego na pr. kan. topolu. Uz razmak oko 3—4 m uzgojilo bi se po ha oko 600 bagremovih stabala; topola bi sa dvostruko većim razmakom imala 150—300 stabala. Ova stabla, naročito topola, proredom bi iz sastojine nestala do 30—40 god. starosti, U prigorju i s r e d o g o r j u su često još povoljniji uslovi za uzgoj bagrema negoli u nizinskom području. Dok u nizinama negdje smeta podvodnost terena, na izbrežinama i brdima toga nema, ali je tamo često nepovoljna ekspozicija, kao i fizikalna svojstva tla, naročito njegova zbijenost. Rahlo tlo se može naći na znatnim površinama, naročito u Bilogori, Kalničkoj, Moslavačkoj, Požeškoj Gori i drugdje. U tim područjima može se bagrem vrlo dobro proširiti naročito na površinama na kojima se obavlja iskorištavanje starih bukovih sastojlina ili je isikorlilštavanje tek obavljeno. Na takovim površinama vrlo je korisno da se bagrem unese, naročito da se njime popune manje praznine u buikovu i grabovu pomlatkü. U većim prazninama korisno je primješati i ikoju drugu vrstu zbog stvaranja što mješovitije sastojine. I ovdje razmak bagremovih sadnica može biti približno isti kao što je gore spomenuto. Naravski, o kakovom pravilnom razmještaju nie može uopće biti govora, jer je razmještaj uslovljen stanjem prirodnog mladika ne samo prema njegovoj gustoći, već naročito i prema razvitku u doba ovog p-qpunjayanja. Kod pošumljavanja bagremom treba izbjegavati posve hladne, sjeverne ekspozicije. Mogu se bagremom popunjavati ne samo nove sječine pomenutih područja u kojima je eksploatacija tek završena, već naročito i stare sječine, u kojima je pošumljavanje manjkavo. Popunjavanje takovih starih sječina može se obično uspješno provesti samo s vrstama koje brzo rastu u mladosti, a medu te kod nas spada u prvom redu bagrem. To popunjavanje obično nema vrijednosti na manjim površinama s vrstama drveća koje sporo napreduju u mladosti, jer takve sadnice brzo preraste okolni mladik, što se kod bagrema ne može dogodili, ako je sadnja dobro obavljena i s dobro razvijenim sadnicama. Da sadnja bude dobro obavljena, te da sadnice brže napreduju i da si osiguraju što prije dominantan položaj, pogotovo na manjim prazninama koje su okružene jačim mladikom, treba iskopati dublju i širu jamu. Bagremova sadnic a treba u svrhu takovog popunjavanja da ima dobro razvijeno korijenje, kod vrata da je debela barem kao olovka, a na korijenju treba da su što bolje sačuvane sitne žilice. Radi toga je važno da se za takovo popunjavanje mladika sadnica naročito oprezno» vade i zatim odaberu. Njihovo je korijenje kod neopreznog vađenja često lišeno sitnih žilica i time vrlo važnih kvržica, što je po dalji razvoj biljke štetno. Da bi se vađenje sadnica moglo izvršiti bez većeg oštećivanja korijena, treba da je razmak redova u rasadniku najmanje 253 |
ŠUMARSKI LIST 7/1951 str. 12 <-- 12 --> PDF |
40 cm. Manji razmak je za bagrem nepovoljan. Ako je tlo rasadnika vrlo dobro ili ako se želi uzgajati 2-godišnje jake sadnioe potrebno je da razmak redova bude 50 i više cm. Dobro razvijene sadnice bagrema uz ovakav pomenuti razmak redova mogu se uzgojiti samo na rahlom i plodnom tlu. Na mršavom tlu se uzgoj ne isplati. Slabo razvijene sadnice se sporo raz vijaju, pa je uspjeh s takvima dvojben, pogotovo onda kada je potreban brz razvoj. Bagrem se može uspješno uzgajati osim na pomenutim površinama još na prostranom području bujadnic a sve do 300 m nadmorske visine. Tamo se može bagrem u povoljnim stanišnim uslovima primješati ostalim vrstama mješovitih sastojina koje se počelo tamo stvarati. Površine bujadriica su vrlo velike u području Korduna i Banije, a pretežno su ispod navedene nadmorske visine. Prema perspektivnom planu pošumljavanjia pošumit će se velik dio tih bujadnica, pa je važno da se bagrem i tom zgodom što više proširi. Zbog brzog rasta, u povoljnim ekološkim uslovima, bagrem će već za 15—20 godina dati dobro rudničko drvo. Sobzirom na pomenutu veliku potrebu rudničkog drva vrlo je korisno da se bagrem na što veće površine unosi kao nadopuna ostalim vrstama drveća. Bržim rastom negoli ostale vrste koje se danas upotrebljavaju kod nas za rudničko drvo> bagrem će moći doprinijeti lakšem podmirivanju potrebe na tom drvu, a na način ikako je izloženo: 1) popunjavanjem raznih prirodnih mladika i umjetnih kultura, od nizinskog područja do otprilike 300 m nadmorske visine; 2) primjesom ostalim vrstama drveća kod redovnog pošumljavanjia sječina, čistina i goleti, * Primjesa bagrema prema izloženom ne može biti štetna, naprotiv, korist bit će velika. Proizvodnja drvne mase će se znatno unaprediti, jer će odnosne sastojine rano dati vrijedne proredne prihode, koji će razmjerno doprinijeti štednji na ostalim vrstama drveća, a i na drvnoj masi uopće, zbog veće trajnosti bagremova rudničkog drva. Nakon sječe bagrema proredom, njegovi izbojci ne će smetati, a korijenje pogotovo ne, već naprotiv vezanjem dušika u kvržicama na korijenu i ´stvaranjem, nitrata u tlu doprinijet će boljem razvitku preostalih vrsta drveća. LITERATURA: Grünwal d J-: Šum. list 1915, str.129; Po lak Er.: .S-pada li bagrem u šumu, Šum .list 18912, str. 89; Purt e Ž.: Veštačka poišumljavanja (:pjrevod)» Bgd 1948, str. 81; Španovi ć I.: Bagrem, Zgb 1947, str. 44; Ša.far J.: O utjecaju proizvodnih faktora na određivanje cilja gospodarenja u uzgajanju šuma, Šum. list 1950, str. 53. THE AFFORESTATION WITH THE BLACK LOCUST IN ORDER TO INCREASE THE PRODUCTION OF THE PITPROPS The author recommends the enlargement of the Black Locust (Robimia pseudaccacia) especially suitable for the production of the pitprops. He favors, it in mixture with the shade-bearing species. Black Locust comes into account on favourable sites —. from lowland to 300 met. above-sea level-for the laffarestation of bare lands and recently felled woodlands and for the beating up of unproperly stocked old plantations, as well. In these stands Black Locust will be giving chiefly intermediate yields. 254 |