DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 7/1951 str. 34     <-- 34 -->        PDF

m Jer Je


kj, kjj, kjjj broj grupa u pojedinoj radnoj operaciji; kod toga treba da je Uj > Uj[ > u
posao pojedine radne operacije uvjetovan prethodnom, - . *
Optimalni broj radnika u grupi i u radnoj operaciji nužno je imati kod provedbe organizacije
rada. jer u protivnom slučaju-nastaju gubici u poslu, odnosno pa .učinku.


J. S. nije se držao navedenog osnovnog principa u organizaciji rada provodeći rokiranje
radnika na svoj jednostavan način. Ovo je vidljivo, jer pretpostavlja, da će radnici (trojica) prve
radne operacije vršiti posao treće radne operacije za vrijeme od (10,8—!9,5), zatim što će konačno
cijela radna brigada (njih sedam) raditi, na trećoj radnoj operaciji. Prema tome nije optimalan
broj radnika niti u grupi, niti u radnoj operaciji. Iz primjera je vidljivo, da je predviđen rad
s motornom lančanom pilom i to u III. radnoj operaciji s grupom od 2. radnika, a J. S.´ uposluje
3. Griješka je nastala upravo kod primjene onog teoretskog izlaganja, koje smatra samim po sebi
razumljivim te kao matematičkim zadacima i vježbama.
Takav način rokiranja, smatram, da ne će biti primijenljiv u danom slučaju, iako je
veoma
jednostavan. . ^° .´ . . _. >
Pitanje koordinacije vremena u odnosu na uzajamno pomaganje pojedinih grupa zbog


različitosti normi riješava J.yS. pomoću jednadžbi. Pri tome daje primjer s jednadžbom, koju ne


analiziram. Na isti način postavlja jednadžbe i za moj .primjer (naprijed spomenut), te čini istu


griješkii kao i kod rokiranja radnika, t. j . obzirom na optimalan broj´ radnika u grupi, odnosno


radnoj operaciji. Da. su Ovi navodi točni najbolje se lnože odmah vidjeti iz tabele (pri koncu nje


govog članka), u kojoj su sistematizirani dobiveni podaci. Prema toj. tabeli, a na osnovu jednadžbi,


grupa
od 3 radnika prve radne operacije pomaže ´u poslu grupi treće radne operacije. Ovo je


neprihvatljivo, jer u trećoj radnoj´ operaciji mogu radit; samo grupe po dva radnika (kako je


naprijed spomenuto), dakle neparan broj radnika ne dolazi u obzir. Napominjem da ovo ne važi


za drugu radnu operaciju, gdje broj radnika može da bude paran ili neparan..


Pomoću grafičkog prikaza organizacije rada za dani primjer u mome članku .(str. 381,
si. 9) možemo Rastaviti niže navedenu tabelu. ; ´ ´


NAZIV
.1


RADNO VEJlJEMt (DANlJ OBRAČUN izvRiE-
BH.DM[ -NIM NORMA DAt4A


y
11


ZA PojtbiNU PftiMJETBA


m


D 1
2 3 A 5 (i 7 & 3 ia li 12 1314 ÄÄQNU GRUPU


SOJ -Ju 3 2


a*-
a, 15! i´


1 — < fh? |


3.9,5«-23^1 o


d


M


o


1 2
^


3
´1 28,7t 54.S0


0 I1


BROJ RADNIK*
4


PO DANIMA Z*T 3 3 3 3 3 .S 3 3 3 3 ----
, X


i


Jtfp´1


l
tn o


s»
1


o


2-»,M-26J52 o T


II 2
ft»


3 <(Ti. sa~´ 1 i 2.5.5^-1,04 4Ä.10 23,20 tiI


JROj RADNICA
1


»tfOANlMAZAJI. * 4 4 A 1 s2 2 2 1 2 i;5 i».
o sag


1?
J


1
—i 2^tÄ26-^-5,50 J


Si
o
3 »?$


I.
0


III 2
_L
0 i? a;


l"5V


3
~r m H2>-tit2(

i »r^


BROJ RADNIKA


2 2 2 2 A A


PODfcN

RROj RADNIKA.
7 7 7


PODANIM«** 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7\ ftANA ZA zWi^cTv

1,9,10 fWXOR


T´»b eJ a-1


Pogledamo li taj vremenski tabelarni pregled organizacije rada vidljivo je, da potpuno
zamjenjuje grafički prikaz, jer sadrži sve njegove podatke, kao broj irađnika u grupi i radnoj
operaciji, vrijeme njihovog rada. rokiranje i t. d. Kod praktične primjene u kancelariji može se
sastaviti ta tabela pomoću grafičkih prikaza. Dakle, dužnost praktičara na terenu bila bi
jedino, da očitava potrebne podatke iz tabele prilikom primjene. Na taj način bi otpao prigovor,
da se od praktičara traži znanje u primjeni grafičke metode. Sličnosti imamo kod izrade voznih
redova, koji se izrađuju grafički, a prilikom njihove primjene nije potrebno poznavati način
sastava. — Napominjem, da tabela može sadržavati i veći broj podataka, već prema potrebi.


Ne ulazim u ocjenu gdje bi trebalo primijeniti tu graifičku metodu, đa li u danom primjeru
ili ne, jer ovisi o mnogim okolnostima. No, svakako je jasno, da. treba primijeniti samo
onu metodu, koja daje ispravne rezultate, što nije uvijek slučaj kod jednostavne metode od J. S.


Ako usporedimo podatke u mojoj tabeli s onima, koje donosi J. S., to je vidljivo da se
ne slažu u potrebnom broju dana za. dovršetak cjelokupnog posla. Računska griješka je učinjena
od strane J. S-a, jer je uzet u račun Učinak treće radne operacije .sa Ne =´ 27:58 m3/đan mjesto
47,58 m´/dan po radniku, kako je u zadanom primjeru pretpostavljeno. .´-.:: .. .-


"
´" ´ Ing. N. Lovrić


276