DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1951 str. 30 <-- 30 --> PDF |
malm broj radnika za radnu fazu sastavljenu iz 3 radne operacije, koje se međusobno razlikuju i po veličini norme j po preduslovima kvalifikacije radnika. Sam prikaz nije mi jednostavan ni pregledan, jer se izvjesne stvari ponavljaju (str. 378 i t. d.) a neki ´Su rezultati izvedeni složenim radnjama umjesto direktnim postupkom. Tako na pr. na str. 380 rezultat od 5,52 dana dobije se prosto, ako se razlika vremena (21,55 — 10,51) pomnoži odnosom radnika ,a taj je ´li. Autor je izabrao metođ, da je najprije množio sa 4-6,40, a onda dijelio sa.92,80, ma 46,40. Ali trebalo je poći od radnika: 4 radnika će uvijek svršiti posao sa 5,52 dana koji rade 2 radnika 10,04 dana ako je norma ista. Iz cijelog prikaza čitalac ne može da uočj ipravi cilj nego je upućen na pretpostavke, s kojima i autor češće operira. Slijedimo jednu njegovu pretpostavku na str. 370: »Pretpostavljamo da u prvoj radnoj operaciji radi jedna grupa od 3 radnika, drugoj dvije grupe sa po jednim radnikom (prostorno odijeljeni t. j . isvaki kreše svoje stablo) i u trećoj jedna grupa sa 2 radnika. Na osnovu toga imamo . . .« Prije svega, malo je neobično nazvati jednog radnika grupom ma kakova i ma kolika bila potreba za uopćavanjem. No preko toga se može preći, jer je moguće da se priviknemo i na takav naziv alko će on naknadno pružiti praktično opravdanje. Dalje, autor je naveo oomoćnu literaturu da bi u njoj našao oslonac, ako se koji od čitalaca, ovim ili onim ne složi. Ni jedan čitalac ne može znati, kakav je irukopis »Organizacija proizvodnje u drvnoj´ industriji« od ing. Benića, ali sudeći po objavljenim radovima ovog pisca, koji je i za praktičare vrlo razumljiv i pristupačan, ne bi se moglo pretpostaviti, da je glavni oslonac bilo,njegovo djelo. I Handhucb EKW je razumljiv i pristupačan, pa ipreostaje j»dina mogućnost, da Je autor članka slijedio Ka conbogena u metodici razlaganja. Kao što je poznato, sovjetska su djela tipična zbog složenih formula koje se ubacuju i tamo gdje bi se moglo bez njih lakše proći. Nije isključeno da i Ka cenbogenov rad obiluje složenim matematičkim izrazima i grčkim simbolima, koje je ing. Lovrić prihvatio. Cesto je potrebno vrlo savjesno ispitati problem i dane okolnosti pa utvrditi da li su neke pojave rezultat posve matematičkih i brojčano mjerljivih zakonitosti ili su one uslovljene i drugim brojčano nemjerljivim uplivima. Tako je na pr. Mihajlov u poznatom djelu »Stolarska proizvodnja« upotrebljavao i integrale da bi se utvrdio presjek nožice stola i kada bi se slijedio njegov obrazac, dobila bi se tanja nožica nego obični štap. Ovdje je dakako važan i estetski mo* menat i sklad sa ostalim namještajem, koji je kod integriranja bio zapostavljen. Tako i ing. Lovrić umjesto sasvim prikladnog N za normu upotrebljava -grčko slovo u kao da nedostaje latinskih slova, a za odnos proizvodnosti uzima tg prelaženju s jednog sistema veličina na drugi. Ukoliko se radi o analizama, .koje su vezane za stroj, turažu i tehničke karakteristike stroja, uključivši i energetske momente, tu se matema tički način ne može izbjeći. On je čak i neophodan, on brže kristališe- pojmove i prosto, razgrće put ka krajnjem rezultatu. No to u ovom slučaju, po mojem mišljenju, nije bilo potrebno. Sve se moglo riješiti sa četiri niže računske radnje, pa bi se i planeri 1 normircHpraktičari rado upu stili u studij članka, a njima je trebao i biti namijenjen taj članak. Ovako, zbog nerazumljivih matematičkih izraza, čitalac je unapred odustao, ma da se ovdje radilo o vrlo aktu-elnom problemu planiranja radne snage i organizacije rada. Specijalno u primjeru šumske eksploatacije moglo se proći bez grčkih oznaka 1 tangensa i bez niza obrazaca izvedenih uz sudjelovanje ovih t sličnih simbola. Što se tiče grafičkog metoda smatram, da ni on u ovom slučaju nije poželjan i đa je on više- oslabio prikaz nego ga je učinio jasnijim. Već je u metodologiji za normiranje šumskih radova preporučen grafički metođ normiranja, ali ga nijedan normirao nije koristio nitj mogao koristiti. Prilike u Šumi su sasvim rabličite od onih u laboratoriji ili zatvorenoj i nadkrivenoj radionici; rad u šumi odvija se uz elastično prilagođavanje da tim i promjenljivim, okolnostima (teren, toplina, zima, kiša, blato i dr.), a rad u radionici Me barem donekle po jače izraženoj volji i želji čorjeka. Grafički prikazi su podesni za saobraćaj, gdje su funkcije odraz pravolinijskih i točno liksiranih uslova i gdje bi poremećaj smjera pretstavljao suštinsku po vredu cijelog kompleksa. Zato mislim đa je pretjerano ako se traži od praktičara usmjeravanje rada nekoliko radnika u fazi sječe i izrade po istoj shemi koja´ je propisana za saobraćaj na željeznici. — Da se sve to može objasniti razumljivo i pristupačno praktičarima i operativcima, transformišemo prikaz u govor, razumljiviji praktičaru, , Radna faza može da se sastoji iz više operacija pa će vrijeme pojedine operacije za izvršenje cijelog naloga biti obrnuto razmjerno veličini izrađne norme, a yrijeme ,za sve operacije sadržano je u zbiru vremena za sve operacije. Ako je veličina radnog naloga A, a rad je raščlanjen na operacije a, b i c sa prosječnim izrađnim normama Na, :Nj,, Nc, onda će potrebno vrijeme za pojedinu operaciju iznositi A : N, i t. d., a ukupno vrijeme «a cijeli nalog " , ,. ... x =. -| ^ Na Nb Nc Ako se A izvuče iz zagrade i stavi pre´d nju,- onda ćemo u svakom .članu u zagradi dobiti vremensku normu kao recipročni odnos izrađne norme, pa je jasno da će ukupno vrijeme trajati utoliko više ukoliko je veći nalog A, a to je izraženo obrascem .´--. T = A (Va + Vj, + Vc), gdje smo sa V označili -- Ostali izvodi u članku kao na pr. za k = n Stg**´l´ k < n a tg su sami po sebi razumljivi, ali su oni više matematički zadaci i vježbe nego predmet ispitivanja |