DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7/1951 str. 29 <-- 29 --> PDF |
nastalo pedogenetskim procesima. Sve se više izgrađuju metode, kojima se tlo sve strano karakterizira. |Sve do najnovijeg vremena mi drugog udžbenika pedologije nismo imali Naši naučni radnici na polju pedologije bili su zaposleni intenzivnim izučavanjima naših tala u naučne i praktične svrhe. Na tom su poslu postignuti zamašni rezultati. Mnogi od njih od velike su važnosti za % našu šumarsku praksu, pa se ona njima sve više koristi. ´ Kišpatićev je udžbenik bio na visini tadanje savremene evropske nauke j decenijima je služio za obrazovanje naših šumarskih i gospodarskih stručnjaka, pa je bilo potrebno, da ovaj njegov Jfcfoilej ne prođe nezapaženo. Ing. Zlatk o Gračalmiin Milorad Miložević-Brevinac: Seljačko pošumljavanje u nekim krajevima Srbije, Mala šumarska biblioteka, izdanje Ministarstva šumarstva NR Srbije, Beograd 1P5I1, str. 24, 11 slika, naklada 2.000, rasprodana. U stalnom nestajanju šuma centralnog dijela sjeverne Srbije zbiva se interesantna pojava, koja možda nema premca u svijetu. Seljački narod, pritješnjen oskudicom u drvetu kako za gorivo tako za sitnu i kuupnu građu, već je prije nekoliko decenija pristupio obnovi izvora drveta. Najprije se našao bagrem kao pojedinačno stablo uz seljačku kuću. Kasnije je seljak počeo da ga sadi u ogradu kraj puteva i kao međašne šumske pojase oko svojih njiva, dok nije konačno prišao osnivanju svojih bagremovih šuma na lošijiim poljoprivrednim zemljištima. Tako je seljak spašavao od konačnog uništenja ostatke hrastovih šuma, u čije je prorijeđene saistojine na plješinama također unosio bagrem. Bagrem je uskoro postao svestrano upotrebivo drvo ne samo za ogrjev nego i za kolarstvo, stolarstvo, za građevinski materijal (grede, vrata, prozore), za burad iitd. Bagrem je danas ujedno karakteristično drvo čitave pokrajine južno od Save, od Obrenovca do Požatrevca ,od Beograda na jiug preko Avale, Kosmaja do blizu Rudnika, na području od preko 500.000 hektara. Sličnu ulogu, samo sa malim zakašnjenjem, dobiva pajasen. Isprva korov, kasnije dobar ogrijev i konačno drvo za pokućtvo i za čitavu drvnu građu seoske kuće. Poput bagrema prošao je i pajasen sve tri faze osvajanja, od pojedinačnog stabla do sastojine, čiste ili miješane s bagremom. Decenijama, neopazice i samoinicijativno podizane, ove dvije drvne vrste uspjele su da pomognu srpskom seljaku da prebrodi tešku krizu nestašice šume i drveta. Seljak je šumu iskrcao, on je prišao njezinoj obnovi, odgajajući sam potrebne sadnice. Objavu ovog originalnog pokreta pošumljavanja dugujemo poznatom saradniku Šumarskog lista, koji ispituje i sakuplja i druge zanimljivosti! narodnog šumarstva Srbije. VI. Bel tram Od dr. Ilije M i h a j 1 o v a, red. prof, univerziteta u Skoplju primili smo ovu obavijest: U Šumarskom Liistu br. 3—4/1951 godine na strani 154, u radu ing, Borivoja Emrovića: Grafička primjena Levakovšćevih formula, od autora je postavljena sledeća primedba: »M i h a j 1 o v navodi, da je Levakovićeva funkcija nesavršena sa teoretskog gledišta, jer joj krivulja prirasta (krivulja prve derivacije y po x) izlazi iz ishodišta tamgeci´jalno na apsnsnu os samo onda, kada je umnožak parametara c.d>3, a za istinske krivulje rastanja takvi slučajevi nisu česti (vidi cit. Zbornik, str. 13).« Molim Vas da objavite u Vašem časopisu, da ta primedba je poslediea jedne štamparske greške u citiranom mome radu* u tom smsilu da je mesto o. d>3, trebalo bšti c.d>2. VRIJEME U RADNOM PROCESU U članku pod gornjim naslovom dao je kig. ST Lovrič u broju i)—10/1&50 šumarskog Lista prikaz mjerenja odnosno određivanja vremena sa zaključkom da se po tom metodu mogu rješavati primjeri i izvan Šumske proizvodnje. Ovdje je uglavnom analiziran jedan relativno jednostavan primjer, a prethooio mu je niz matematičkih obrazaca funkcionalne zavisnosti učinka, norme vremena. Prema svemu izloženom, autor je htio odgovoriti na pitanje koliko je vremena potrebno za izradu 1000 m* tehničke oblovine i kako i kada se vrše rokade radnika, ako je pronađen opti. 271 |
ŠUMARSKI LIST 7/1951 str. 30 <-- 30 --> PDF |
malm broj radnika za radnu fazu sastavljenu iz 3 radne operacije, koje se međusobno razlikuju i po veličini norme j po preduslovima kvalifikacije radnika. Sam prikaz nije mi jednostavan ni pregledan, jer se izvjesne stvari ponavljaju (str. 378 i t. d.) a neki ´Su rezultati izvedeni složenim radnjama umjesto direktnim postupkom. Tako na pr. na str. 380 rezultat od 5,52 dana dobije se prosto, ako se razlika vremena (21,55 — 10,51) pomnoži odnosom radnika ,a taj je ´li. Autor je izabrao metođ, da je najprije množio sa 4-6,40, a onda dijelio sa.92,80, ma 46,40. Ali trebalo je poći od radnika: 4 radnika će uvijek svršiti posao sa 5,52 dana koji rade 2 radnika 10,04 dana ako je norma ista. Iz cijelog prikaza čitalac ne može da uočj ipravi cilj nego je upućen na pretpostavke, s kojima i autor češće operira. Slijedimo jednu njegovu pretpostavku na str. 370: »Pretpostavljamo da u prvoj radnoj operaciji radi jedna grupa od 3 radnika, drugoj dvije grupe sa po jednim radnikom (prostorno odijeljeni t. j . isvaki kreše svoje stablo) i u trećoj jedna grupa sa 2 radnika. Na osnovu toga imamo . . .« Prije svega, malo je neobično nazvati jednog radnika grupom ma kakova i ma kolika bila potreba za uopćavanjem. No preko toga se može preći, jer je moguće da se priviknemo i na takav naziv alko će on naknadno pružiti praktično opravdanje. Dalje, autor je naveo oomoćnu literaturu da bi u njoj našao oslonac, ako se koji od čitalaca, ovim ili onim ne složi. Ni jedan čitalac ne može znati, kakav je irukopis »Organizacija proizvodnje u drvnoj´ industriji« od ing. Benića, ali sudeći po objavljenim radovima ovog pisca, koji je i za praktičare vrlo razumljiv i pristupačan, ne bi se moglo pretpostaviti, da je glavni oslonac bilo,njegovo djelo. I Handhucb EKW je razumljiv i pristupačan, pa ipreostaje j»dina mogućnost, da Je autor članka slijedio Ka conbogena u metodici razlaganja. Kao što je poznato, sovjetska su djela tipična zbog složenih formula koje se ubacuju i tamo gdje bi se moglo bez njih lakše proći. Nije isključeno da i Ka cenbogenov rad obiluje složenim matematičkim izrazima i grčkim simbolima, koje je ing. Lovrić prihvatio. Cesto je potrebno vrlo savjesno ispitati problem i dane okolnosti pa utvrditi da li su neke pojave rezultat posve matematičkih i brojčano mjerljivih zakonitosti ili su one uslovljene i drugim brojčano nemjerljivim uplivima. Tako je na pr. Mihajlov u poznatom djelu »Stolarska proizvodnja« upotrebljavao i integrale da bi se utvrdio presjek nožice stola i kada bi se slijedio njegov obrazac, dobila bi se tanja nožica nego obični štap. Ovdje je dakako važan i estetski mo* menat i sklad sa ostalim namještajem, koji je kod integriranja bio zapostavljen. Tako i ing. Lovrić umjesto sasvim prikladnog N za normu upotrebljava -grčko slovo u kao da nedostaje latinskih slova, a za odnos proizvodnosti uzima tg prelaženju s jednog sistema veličina na drugi. Ukoliko se radi o analizama, .koje su vezane za stroj, turažu i tehničke karakteristike stroja, uključivši i energetske momente, tu se matema tički način ne može izbjeći. On je čak i neophodan, on brže kristališe- pojmove i prosto, razgrće put ka krajnjem rezultatu. No to u ovom slučaju, po mojem mišljenju, nije bilo potrebno. Sve se moglo riješiti sa četiri niže računske radnje, pa bi se i planeri 1 normircHpraktičari rado upu stili u studij članka, a njima je trebao i biti namijenjen taj članak. Ovako, zbog nerazumljivih matematičkih izraza, čitalac je unapred odustao, ma da se ovdje radilo o vrlo aktu-elnom problemu planiranja radne snage i organizacije rada. Specijalno u primjeru šumske eksploatacije moglo se proći bez grčkih oznaka 1 tangensa i bez niza obrazaca izvedenih uz sudjelovanje ovih t sličnih simbola. Što se tiče grafičkog metoda smatram, da ni on u ovom slučaju nije poželjan i đa je on više- oslabio prikaz nego ga je učinio jasnijim. Već je u metodologiji za normiranje šumskih radova preporučen grafički metođ normiranja, ali ga nijedan normirao nije koristio nitj mogao koristiti. Prilike u Šumi su sasvim rabličite od onih u laboratoriji ili zatvorenoj i nadkrivenoj radionici; rad u šumi odvija se uz elastično prilagođavanje da tim i promjenljivim, okolnostima (teren, toplina, zima, kiša, blato i dr.), a rad u radionici Me barem donekle po jače izraženoj volji i želji čorjeka. Grafički prikazi su podesni za saobraćaj, gdje su funkcije odraz pravolinijskih i točno liksiranih uslova i gdje bi poremećaj smjera pretstavljao suštinsku po vredu cijelog kompleksa. Zato mislim đa je pretjerano ako se traži od praktičara usmjeravanje rada nekoliko radnika u fazi sječe i izrade po istoj shemi koja´ je propisana za saobraćaj na željeznici. — Da se sve to može objasniti razumljivo i pristupačno praktičarima i operativcima, transformišemo prikaz u govor, razumljiviji praktičaru, , Radna faza može da se sastoji iz više operacija pa će vrijeme pojedine operacije za izvršenje cijelog naloga biti obrnuto razmjerno veličini izrađne norme, a yrijeme ,za sve operacije sadržano je u zbiru vremena za sve operacije. Ako je veličina radnog naloga A, a rad je raščlanjen na operacije a, b i c sa prosječnim izrađnim normama Na, :Nj,, Nc, onda će potrebno vrijeme za pojedinu operaciju iznositi A : N, i t. d., a ukupno vrijeme «a cijeli nalog " , ,. ... x =. -| ^ Na Nb Nc Ako se A izvuče iz zagrade i stavi pre´d nju,- onda ćemo u svakom .članu u zagradi dobiti vremensku normu kao recipročni odnos izrađne norme, pa je jasno da će ukupno vrijeme trajati utoliko više ukoliko je veći nalog A, a to je izraženo obrascem .´--. T = A (Va + Vj, + Vc), gdje smo sa V označili -- Ostali izvodi u članku kao na pr. za k = n Stg**´l´ k < n a tg su sami po sebi razumljivi, ali su oni više matematički zadaci i vježbe nego predmet ispitivanja |
ŠUMARSKI LIST 7/1951 str. 31 <-- 31 --> PDF |
potrebni razmak, koji traži sam tehnološki proces)«, Nakon rješavanja iinearnih jeđnačina, oslobađanja nekih nepoznanica i uvođenja novih, autor je dobio rezultate: x = 17,70 dana y. = 881r84 m1 . lx = 17,6» „ y = 1000 ms iz jednadžbe 1) i 2) ,x = 20,73 ,, y = 1212 mJ iz jednadžbe 3) i 4) x = 18.78 „ y = IO00 in" iz jednadžbe 5) i 6) ix = 16,03 ,, y = 808,71 ms iz jednadžbe 7) i 8) x = 16,03 ´,, y = 473,11 m1 iz jednadžbe 0) i 10) Pošto je zadnji rezultat izveden iz završnih jednadžbi, on bi trebao pretstavljati rješenje postavljenog pitanja. — Meni nije bilo moguće otkriti praktični smisao ovih teoretskih izvoda, pa smatram da bi u interesu prakse bilo potrebno da neko od čitalaca, inženjera j tehničara,. koji su kadri da stvar obrade i za praktičara iznesu u pristupačnijem vidu, jer je ovaj problem nesumnjivo upravo za .praksu važan. Ovdje će se pristupiti problemu jednostavnijim putem. Treba izraditi 1000 m! tehnike oblovkie, a sama izrada sastoji se iz 3 operacije sa poznatim normama i to i Otuda je potrebno radnika-dana Na 34,8 m*. dana po radniku za operaciju a ... . . 28,6 I Nb .... . 23,2 m! dama po radniku za operaciju b 43,1 Ne 27,58 ms dama po radniku za operaciju c 36,3 I Ukupno za 1000 m! 108 radnika-dana Znači, posao zahtijeva 108 radnika-dana uz uslov da se 28,6 radnika-dana pokrije iz više kvalifikacije (obaranje). Kod b i c može se vršiti rokada a i a mogu ispomoći kod b i c. Obratno nije moguće. Usvojimo li rezultat ispitivanja, da se aptimalni učinak-postiže uz saradnju 3 radnika na prvoj fazi, to će prva operacija biti završena za 9,5 dana t. j . 1000 : 104.40.— Druge dvije operacije, koje zajedno zahtijevaju 79,4 radnika-dana, trebalo bi istovremeno svršiti pa ćemo za njih uzeti 79,i : 9,5 = 8,3 radnika. Makar se ovdje radi samo o orijentacionim brojevima, ipak je bolje da´broj radnika bude cijeli, a broj dana razlomljemi, pa imamo 79,4 : 8 = IO dana. Znači, za ovu grubu orijentaciju je dovoljno, ako odredimo broj radnika sa 3 + 8 "» 11 a broj radnika-dana sa 9,5 odnosno 18 te imamo , -. " C´C ´ 3 radnika k ´9,5 "." 28,5 ´, "} S radnika ä 10 80 Ukupno ....... . 108,5 radnika-dana dakle upravo onoliko koliko zahtijeva radni nalog-. No ako usvojimo veličinu brigade od 7 radnika, kako je to autor članka odredio s time da na prvoj operaciji budu trojica, na drugoj dvojica i na trećoj dvojica, onda će biti nužno rokiranje, kako i ing. Lovrić konstatuje. No vremenske rokade mogu se vršiti jednostavnije nego je to prikazano u 9 jednadžbi i nekoliko grafikona. Bitno je poći od osnovnih elemenata ,a to su da je za prvu operaciju potrebno 38,6, za drugu 43.1 i za treću 36,3 radnika-dana (norma-dana). Pošto prvu operaciju mogu realizovati samo kvaUfikovani radnici, to će 3 kvalificirana radnika završiti cijeli svoj posao za 9,5 dana. Za to vrijeme radnici druge i treće grupe mogu raditi posao druge grupe, dok ne namire 43,1 normadana, a to je — pošto su jnjih četvorica — već nakon 10,8 radnih dana. Sada ostaje da se završi i treća operacija, koja -iznosi 36,3 radnika-dana. Pošto su radnici iz prve operacije razlika vremena (10,8 — 9,5) uporrebilL za treću operaciju to su oni smanjili 36,3 n. dana na 32,4. Njih su, naime, trojica, a radili sü po 1,8 dana što znači da su umanjili prvobitnu vrijednost od 36,3 «a 3,0. Pošto sada cijela brigada radi na trećoj operaciji, njih sedam, to će se 32 4 n. «lana podijeliti 7V..7, te će. sav rad biti dovršen još za 4,6 radnih dana. — Kada se sve to uzme u obzir, dobije se rezultat od 10,8 + 4,6, Sto znači da je ukupno radno vrijeme za liarađu 1000 m" tehničke oblovine 15,4 radnih dana. Ali, pretpostavimo da će grupa a nakon završenog rada na svojoj operaciji poslije 9,5 radnih dana biti slobodna i da će ispomoći obim grupama b i c. U tom slučaju grupe b ; c imat će manje posla za toliko koliko će grupa a preuzeti na sebe. Prije svega, treba Izračunati koliko će radnih dana grupa a («pomagati, đa bi se znalo Sto preostaje za b i´c. Uvaži li se da se cijela količina posla sastoji od 108 mormadana, onda će 7 radnika trebati 108 : 7 — 15,4 radnih (kalendarskih) dana, radeći sa stepenom proizvodnosti od 100°/o. Prema tome, grupa a može da ispom-aže na operaciji b i c sa 15,4 —´ 9,5 =» 5,9 kalendarskih dana, a njih trojica dati će 17,7 normaiđana. Treba riješiti još jedno pitanje koordinacije vremena u odnosu na uzajamno pomaganje pojedinih grupa zbog različitosti normi. Neka rješenju tog pitanja prethodi jedan stvarni primjer iz pilanske prakse, đa bi se iz stvarnosti vidjelo kako su takovi slučajevi riješeni. Stepenasto su postavljena dva gatera tako đa prv; prizmira (reže trupce), a drugi reže pripravljene prizme. Dok prvi.izradi 5 .klada, dotle bi drugi izrezao 8. Kako urediti njihov posao da .mi jedan ne Ćeka i da se ne gubi vrijeme? U praksi se tako radi đa i mrazmaš (drugi gater) reže oblovinu na početku smjene, pa nakon »nekog« vremena prelazi na svoj ređovnj posao. Po iskustvu, oni usklađuju posas tako da im podloge na svršetku smjene budu ipotpuno prazne. To se i računski dade jednostavno riješiti, pa za (nuždu nazovimo ono »neko« vrijeme sa X. Prvi će to vrijeme dobiti´, a drugi će ga izgubiti, a time će biti omogućeno đa se potpuno završi ista količina posla na oba radna mjesta. Prema tome imamo jednostavan simbolički izraz za ravnotežu -´ 1(1 + x)- 5 - (1 — X) S x = 23´lt Prema tome, odnosilo se to na 1 sat, 8-satnu smjenu ili na koju drugu jedinicu vremena, drugi gater treba da pomaže prvom 23"/t da bi zajedno završili posao. Uvjerimo.se o tome: 1.23 . 5 ^-_- 0,77 . 8. — Isto to važi i za drugu i treću grupu na ifazi sječe i izrade. Druga ima brzinu rada 1 (23,2), a treća 1,19 (27,58). Ako postupimo kao naprijed, imat ćemo 1 + x = (1 — x) 1,19 x - 8.7«/t Dskle, svaki dam će treća grupa raditi za drugu 8,7´/» od ukupnog trajanje smjene, pa će tek onda preći na svoj rađ, a druga će.se grupa zadržati stalno na svom fposlu. — Budući da je obim 273 |