DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7/1951 str. 29     <-- 29 -->        PDF

nastalo pedogenetskim procesima. Sve se više izgrađuju metode, kojima se tlo sve


strano karakterizira.


|Sve do najnovijeg vremena mi drugog udžbenika pedologije nismo imali Naši
naučni radnici na polju pedologije bili su zaposleni intenzivnim izučavanjima naših
tala u naučne i praktične svrhe. Na tom su poslu postignuti zamašni rezultati. Mnogi
od njih od velike su važnosti za
%
našu šumarsku praksu, pa se ona njima sve više
koristi. ´


Kišpatićev je udžbenik bio na visini tadanje savremene evropske nauke j decenijima
je služio za obrazovanje naših šumarskih i gospodarskih stručnjaka, pa je bilo
potrebno, da ovaj njegov Jfcfoilej ne prođe nezapaženo.


Ing. Zlatk o Gračalmiin


Milorad Miložević-Brevinac: Seljačko pošumljavanje u nekim krajevima Srbije,
Mala šumarska biblioteka, izdanje Ministarstva šumarstva NR Srbije, Beograd 1P5I1, str.
24, 11 slika, naklada 2.000, rasprodana.


U stalnom nestajanju šuma centralnog dijela sjeverne Srbije zbiva se interesantna
pojava, koja možda nema premca u svijetu. Seljački narod, pritješnjen oskudicom u
drvetu kako za gorivo tako za sitnu i kuupnu građu, već je prije nekoliko decenija
pristupio obnovi izvora drveta. Najprije se našao bagrem kao pojedinačno stablo uz
seljačku kuću. Kasnije je seljak počeo da ga sadi u ogradu kraj puteva i kao međašne
šumske pojase oko svojih njiva, dok nije konačno prišao osnivanju svojih bagremovih
šuma na lošijiim poljoprivrednim zemljištima. Tako je seljak spašavao od konačnog
uništenja ostatke hrastovih šuma, u čije je prorijeđene saistojine na plješinama također
unosio bagrem. Bagrem je uskoro postao svestrano upotrebivo drvo ne samo za ogrjev
nego i za kolarstvo, stolarstvo, za građevinski materijal (grede, vrata, prozore), za
burad iitd. Bagrem je danas ujedno karakteristično drvo čitave pokrajine južno od
Save, od Obrenovca do Požatrevca ,od Beograda na jiug preko Avale, Kosmaja do blizu
Rudnika, na području od preko 500.000 hektara.


Sličnu ulogu, samo sa malim zakašnjenjem, dobiva pajasen. Isprva korov, kasnije
dobar ogrijev i konačno drvo za pokućtvo i za čitavu drvnu građu seoske kuće. Poput
bagrema prošao je i pajasen sve tri faze osvajanja, od pojedinačnog stabla do sastojine,
čiste ili miješane s bagremom.


Decenijama, neopazice i samoinicijativno podizane, ove dvije drvne vrste uspjele
su da pomognu srpskom seljaku da prebrodi tešku krizu nestašice šume i drveta. Seljak
je šumu iskrcao, on je prišao njezinoj obnovi, odgajajući sam potrebne sadnice.


Objavu ovog originalnog pokreta pošumljavanja dugujemo poznatom saradniku
Šumarskog lista, koji ispituje i sakuplja i druge zanimljivosti! narodnog šumarstva
Srbije. VI. Bel tram


Od dr. Ilije M i h a j 1 o v a, red. prof, univerziteta u Skoplju primili smo ovu
obavijest:


U Šumarskom Liistu br. 3—4/1951 godine na strani 154, u radu ing, Borivoja
Emrovića: Grafička primjena Levakovšćevih formula, od autora je postavljena sledeća
primedba:


»M i h a j 1 o v navodi, da je Levakovićeva funkcija nesavršena sa teoretskog
gledišta, jer joj krivulja prirasta (krivulja prve derivacije y po x) izlazi iz ishodišta
tamgeci´jalno na apsnsnu os samo onda, kada je umnožak parametara c.d>3, a za
istinske krivulje rastanja takvi slučajevi nisu česti (vidi cit. Zbornik, str. 13).«


Molim Vas da objavite u Vašem časopisu, da ta primedba je poslediea jedne
štamparske greške u citiranom mome radu* u tom smsilu da je mesto o. d>3, trebalo
bšti c.d>2.


VRIJEME U RADNOM PROCESU


U članku pod gornjim naslovom dao je kig. ST Lovrič u broju i)—10/1&50 šumarskog Lista
prikaz mjerenja odnosno određivanja vremena sa zaključkom da se po tom metodu mogu rješavati
primjeri i izvan Šumske proizvodnje. Ovdje je uglavnom analiziran jedan relativno jednostavan
primjer, a prethooio mu je niz matematičkih obrazaca funkcionalne zavisnosti učinka, norme


vremena.


Prema svemu izloženom, autor je htio odgovoriti na pitanje koliko je vremena potrebno
za izradu 1000 m* tehničke oblovine i kako i kada se vrše rokade radnika, ako je pronađen opti.


271




ŠUMARSKI LIST 7/1951 str. 30     <-- 30 -->        PDF

malm broj radnika za radnu fazu sastavljenu iz 3 radne operacije, koje se međusobno razlikuju


i po veličini norme j po preduslovima kvalifikacije radnika. Sam prikaz nije mi jednostavan ni


pregledan, jer se izvjesne stvari ponavljaju (str. 378 i t. d.) a neki ´Su rezultati izvedeni složenim


radnjama umjesto direktnim postupkom. Tako na pr. na str. 380 rezultat od 5,52 dana dobije se


prosto, ako se razlika vremena (21,55 — 10,51) pomnoži odnosom radnika ,a taj je ´li. Autor je


izabrao metođ, da je najprije množio sa 4-6,40, a onda dijelio sa.92,80, ma

46,40. Ali trebalo je poći od radnika: 4 radnika će uvijek svršiti posao sa 5,52 dana koji rade


2 radnika 10,04 dana ako je norma ista. Iz cijelog prikaza čitalac ne može da uočj ipravi cilj nego


je upućen na pretpostavke, s kojima i autor češće operira.
Slijedimo jednu njegovu pretpostavku na str. 370: »Pretpostavljamo da u prvoj radnoj


operaciji radi jedna grupa od 3 radnika, drugoj dvije grupe sa po jednim radnikom (prostorno


odijeljeni t. j . isvaki kreše svoje stablo) i u trećoj jedna grupa sa 2 radnika. Na osnovu toga


imamo . . .« Prije svega, malo je neobično nazvati jednog radnika grupom ma kakova i ma kolika


bila potreba za uopćavanjem. No preko toga se može preći, jer je moguće da se priviknemo i na


takav naziv alko će on naknadno pružiti praktično opravdanje. Dalje, autor je naveo oomoćnu


literaturu da bi u njoj našao oslonac, ako se koji od čitalaca, ovim ili onim ne složi. Ni jedan


čitalac ne može znati, kakav je irukopis »Organizacija proizvodnje u drvnoj´ industriji« od ing.


Benića, ali sudeći po objavljenim radovima ovog pisca, koji je i za praktičare vrlo razumljiv i


pristupačan, ne bi se moglo pretpostaviti, da je glavni oslonac bilo,njegovo djelo. I Handhucb


EKW je razumljiv i pristupačan, pa ipreostaje j»dina mogućnost, da Je autor članka slijedio Ka


conbogena u metodici razlaganja. Kao što je poznato, sovjetska su djela tipična zbog složenih


formula koje se ubacuju i tamo gdje bi se moglo bez njih lakše proći. Nije isključeno da i Ka


cenbogenov rad obiluje složenim matematičkim izrazima i grčkim simbolima, koje je ing. Lovrić


prihvatio. Cesto je potrebno vrlo savjesno ispitati problem i dane okolnosti pa utvrditi da li su


neke pojave rezultat posve matematičkih i brojčano mjerljivih zakonitosti ili su one uslovljene


i drugim brojčano nemjerljivim uplivima. Tako je na pr. Mihajlov u poznatom djelu »Stolarska


proizvodnja« upotrebljavao i integrale da bi se utvrdio presjek nožice stola i kada bi se slijedio


njegov obrazac, dobila bi se tanja nožica nego obični štap. Ovdje je dakako važan i estetski mo*


menat i sklad sa ostalim namještajem, koji je kod integriranja bio zapostavljen. Tako i ing.


Lovrić umjesto sasvim prikladnog N za normu upotrebljava -grčko slovo u kao da nedostaje


latinskih slova, a za odnos proizvodnosti uzima tg

prelaženju s jednog sistema veličina na drugi. Ukoliko se radi o analizama, .koje su vezane za


stroj, turažu i tehničke karakteristike stroja, uključivši i energetske momente, tu se matema


tički način ne može izbjeći. On je čak i neophodan, on brže kristališe- pojmove i prosto, razgrće


put ka krajnjem rezultatu. No to u ovom slučaju, po mojem mišljenju, nije bilo potrebno. Sve


se moglo riješiti sa četiri niže računske radnje, pa bi se i planeri 1 normircHpraktičari rado upu


stili u studij članka, a njima je trebao i biti namijenjen taj članak. Ovako, zbog nerazumljivih


matematičkih izraza, čitalac je unapred odustao, ma da se ovdje radilo o vrlo aktu-elnom problemu


planiranja radne snage i organizacije rada. Specijalno u primjeru šumske eksploatacije moglo se


proći bez grčkih oznaka 1 tangensa i bez niza obrazaca izvedenih uz sudjelovanje ovih t sličnih


simbola.


Što se tiče grafičkog metoda smatram, da ni on u ovom slučaju nije poželjan i đa je on


više- oslabio prikaz nego ga je učinio jasnijim. Već je u metodologiji za normiranje šumskih


radova preporučen grafički metođ normiranja, ali ga nijedan normirao nije koristio nitj mogao


koristiti. Prilike u Šumi su sasvim rabličite od onih u laboratoriji ili zatvorenoj i nadkrivenoj


radionici; rad u šumi odvija se uz elastično prilagođavanje da tim i promjenljivim,


okolnostima (teren, toplina, zima, kiša, blato i dr.), a rad u radionici Me barem donekle po jače


izraženoj volji i želji čorjeka. Grafički prikazi su podesni za saobraćaj, gdje su funkcije odraz


pravolinijskih i točno liksiranih uslova i gdje bi poremećaj smjera pretstavljao suštinsku po


vredu cijelog kompleksa. Zato mislim đa je pretjerano ako se traži od praktičara usmjeravanje


rada nekoliko radnika u fazi sječe i izrade po istoj shemi koja´ je propisana za saobraćaj na


željeznici. — Da se sve to može objasniti razumljivo i pristupačno praktičarima i operativcima,


transformišemo prikaz u govor, razumljiviji praktičaru, ,


Radna faza može da se sastoji iz više operacija pa će vrijeme pojedine operacije za izvršenje
cijelog naloga biti obrnuto razmjerno veličini izrađne norme, a yrijeme ,za sve operacije
sadržano je u zbiru vremena za sve operacije. Ako je veličina radnog naloga A, a rad je raščlanjen
na operacije a, b i c sa prosječnim izrađnim normama Na, :Nj,, Nc, onda će potrebno vrijeme
za pojedinu operaciju iznositi A : N, i t. d., a ukupno vrijeme «a cijeli nalog " , ,.


... x =. -| ^


Na Nb Nc


Ako se A izvuče iz zagrade i stavi pre´d nju,- onda ćemo u svakom .članu u zagradi dobiti vremensku
normu kao recipročni odnos izrađne norme, pa je jasno da će ukupno vrijeme trajati
utoliko više ukoliko je veći nalog A, a to je izraženo obrascem .´--.


T = A (Va + Vj, + Vc), gdje smo sa V označili --


Ostali izvodi u članku kao na pr. za k = n Stg**´l´
k < n a tg

su sami po sebi razumljivi, ali su oni više matematički zadaci i vježbe nego predmet ispitivanja


operativaca na terenu. Tekstualna izlaganja na str. 375 i 378 vrlo su instruktivna i .ona bi dala


znatno bolji efekat da su se našla izdvojeno. — Vratimo se sada na ´pretpostavku na str. 379. i


preduslove:
»a 1,3 . . . 104,40 m´/dan; n 2,2 2 X 23,20. . . 46,40 mVdan; u 3,2 .. . 95,16 ms/dan.« Pređuslov
je da cijela brigada od ove tlj grupe počne posao istovremeno i da ga istovremeno-završi (uz


272




ŠUMARSKI LIST 7/1951 str. 31     <-- 31 -->        PDF

potrebni razmak, koji traži sam tehnološki proces)«, Nakon rješavanja iinearnih jeđnačina, oslobađanja
nekih nepoznanica i uvođenja novih, autor je dobio rezultate:


x = 17,70 dana y. = 881r84 m1


. lx = 17,6» „ y = 1000 ms iz jednadžbe 1) i 2)


,x = 20,73 ,, y = 1212 mJ iz jednadžbe 3) i 4)


x = 18.78 „ y = IO00 in" iz jednadžbe 5) i 6)


ix = 16,03 ,, y = 808,71 ms iz jednadžbe 7) i 8)


x = 16,03 ´,, y = 473,11 m1 iz jednadžbe 0) i 10)


Pošto je zadnji rezultat izveden iz završnih jednadžbi, on bi trebao pretstavljati rješenje postavljenog
pitanja. — Meni nije bilo moguće otkriti praktični smisao ovih teoretskih izvoda, pa smatram
da bi u interesu prakse bilo potrebno da neko od čitalaca, inženjera j tehničara,. koji su
kadri da stvar obrade i za praktičara iznesu u pristupačnijem vidu, jer je ovaj problem nesumnjivo
upravo za .praksu važan. Ovdje će se pristupiti problemu jednostavnijim putem. Treba izraditi
1000 m! tehnike oblovkie, a sama izrada sastoji se iz 3 operacije sa poznatim normama i to


i Otuda je potrebno radnika-dana


Na 34,8 m*. dana po radniku za operaciju a ... . . 28,6 I


Nb .... . 23,2 m! dama po radniku za operaciju b 43,1


Ne 27,58 ms dama po radniku za operaciju c 36,3 I


Ukupno za 1000 m! 108 radnika-dana


Znači, posao zahtijeva 108 radnika-dana uz uslov da se 28,6 radnika-dana pokrije iz više kvalifikacije
(obaranje). Kod b i c može se vršiti rokada a i a mogu ispomoći kod b i c. Obratno nije
moguće. Usvojimo li rezultat ispitivanja, da se aptimalni učinak-postiže uz saradnju 3 radnika
na prvoj fazi, to će prva operacija biti završena za 9,5 dana t. j . 1000 : 104.40.— Druge dvije operacije,
koje zajedno zahtijevaju 79,4 radnika-dana, trebalo bi istovremeno svršiti pa ćemo za njih
uzeti 79,i : 9,5 = 8,3 radnika. Makar se ovdje radi samo o orijentacionim brojevima, ipak je bolje
da´broj radnika bude cijeli, a broj dana razlomljemi, pa imamo 79,4 : 8 = IO dana. Znači, za ovu
grubu orijentaciju je dovoljno, ako odredimo broj radnika sa 3 + 8 "» 11 a broj radnika-dana
sa 9,5 odnosno 18 te imamo , -. " C´C


´ 3 radnika k ´9,5 "." 28,5 ´, "}
S radnika ä 10 80
Ukupno ....... . 108,5 radnika-dana


dakle upravo onoliko koliko zahtijeva radni nalog-.


No ako usvojimo veličinu brigade od 7 radnika, kako je to autor članka odredio s time da
na prvoj operaciji budu trojica, na drugoj dvojica i na trećoj dvojica, onda će biti nužno
rokiranje, kako i ing. Lovrić konstatuje. No vremenske rokade mogu se vršiti jednostavnije nego
je to prikazano u 9 jednadžbi i nekoliko grafikona.


Bitno je poći od osnovnih elemenata ,a to su da je za prvu operaciju potrebno 38,6, za drugu


43.1 i za treću 36,3 radnika-dana (norma-dana). Pošto prvu operaciju mogu realizovati samo
kvaUfikovani radnici, to će 3 kvalificirana radnika završiti cijeli svoj posao za 9,5 dana. Za to
vrijeme radnici druge i treće grupe mogu raditi posao druge grupe, dok ne namire 43,1 normadana,
a to je — pošto su jnjih četvorica — već nakon 10,8 radnih dana. Sada ostaje da se završi
i treća operacija, koja -iznosi 36,3 radnika-dana. Pošto su radnici iz prve operacije razlika vremena
(10,8 — 9,5) uporrebilL za treću operaciju to su oni smanjili 36,3 n. dana na 32,4. Njih su,
naime, trojica, a radili sü po 1,8 dana što znači da su umanjili prvobitnu vrijednost od 36,3 «a
3,0. Pošto sada cijela brigada radi na trećoj operaciji, njih sedam, to će se 32 4 n. «lana podijeliti
7V..7, te će. sav rad biti dovršen još za 4,6 radnih dana. — Kada se sve to uzme u obzir, dobije
se rezultat od 10,8 + 4,6, Sto znači da je ukupno radno vrijeme za liarađu 1000 m" tehničke oblovine
15,4 radnih dana.
Ali, pretpostavimo da će grupa a nakon završenog rada na svojoj operaciji poslije 9,5
radnih dana biti slobodna i da će ispomoći obim grupama b i c. U tom slučaju grupe b ; c imat
će manje posla za toliko koliko će grupa a preuzeti na sebe. Prije svega, treba Izračunati koliko
će radnih dana grupa a («pomagati, đa bi se znalo Sto preostaje za b i´c. Uvaži li se da se cijela
količina posla sastoji od 108 mormadana, onda će 7 radnika trebati 108 : 7 — 15,4 radnih (kalendarskih)
dana, radeći sa stepenom proizvodnosti od 100°/o. Prema tome, grupa a može da ispom-aže
na operaciji b i c sa 15,4 —´ 9,5 =» 5,9 kalendarskih dana, a njih trojica dati će 17,7 normaiđana.


Treba riješiti još jedno pitanje koordinacije vremena u odnosu na uzajamno pomaganje
pojedinih grupa zbog različitosti normi. Neka rješenju tog pitanja prethodi jedan stvarni primjer
iz pilanske prakse, đa bi se iz stvarnosti vidjelo kako su takovi slučajevi riješeni. Stepenasto su
postavljena dva gatera tako đa prv; prizmira (reže trupce), a drugi reže pripravljene prizme. Dok
prvi.izradi 5 .klada, dotle bi drugi izrezao 8. Kako urediti njihov posao da .mi jedan ne Ćeka i da
se ne gubi vrijeme? U praksi se tako radi đa i mrazmaš (drugi gater) reže oblovinu na početku
smjene, pa nakon »nekog« vremena prelazi na svoj ređovnj posao. Po iskustvu, oni usklađuju posas
tako da im podloge na svršetku smjene budu ipotpuno prazne. To se i računski dade jednostavno
riješiti, pa za (nuždu nazovimo ono »neko« vrijeme sa X. Prvi će to vrijeme dobiti´, a drugi će ga
izgubiti, a time će biti omogućeno đa se potpuno završi ista količina posla na oba radna mjesta.
Prema tome imamo jednostavan simbolički izraz za ravnotežu -´


1(1 + x)- 5 - (1 — X) S x = 23´lt


Prema tome, odnosilo se to na 1 sat, 8-satnu smjenu ili na koju drugu jedinicu vremena, drugi
gater treba da pomaže prvom 23"/t da bi zajedno završili posao. Uvjerimo.se o tome:


1.23 . 5 ^-_- 0,77 . 8. — Isto to važi i za drugu i treću grupu na ifazi sječe i izrade. Druga ima
brzinu rada 1 (23,2), a treća 1,19 (27,58). Ako postupimo kao naprijed, imat ćemo
1 + x = (1 — x) 1,19 x - 8.7«/t


Dskle, svaki dam će treća grupa raditi za drugu 8,7´/» od ukupnog trajanje smjene, pa će tek
onda preći na svoj rađ, a druga će.se grupa zadržati stalno na svom fposlu. — Budući da je obim


273