DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1951 str. 29 <-- 29 --> PDF |
nastalo pedogenetskim procesima. Sve se više izgrađuju metode, kojima se tlo sve strano karakterizira. |Sve do najnovijeg vremena mi drugog udžbenika pedologije nismo imali Naši naučni radnici na polju pedologije bili su zaposleni intenzivnim izučavanjima naših tala u naučne i praktične svrhe. Na tom su poslu postignuti zamašni rezultati. Mnogi od njih od velike su važnosti za % našu šumarsku praksu, pa se ona njima sve više koristi. ´ Kišpatićev je udžbenik bio na visini tadanje savremene evropske nauke j decenijima je služio za obrazovanje naših šumarskih i gospodarskih stručnjaka, pa je bilo potrebno, da ovaj njegov Jfcfoilej ne prođe nezapaženo. Ing. Zlatk o Gračalmiin Milorad Miložević-Brevinac: Seljačko pošumljavanje u nekim krajevima Srbije, Mala šumarska biblioteka, izdanje Ministarstva šumarstva NR Srbije, Beograd 1P5I1, str. 24, 11 slika, naklada 2.000, rasprodana. U stalnom nestajanju šuma centralnog dijela sjeverne Srbije zbiva se interesantna pojava, koja možda nema premca u svijetu. Seljački narod, pritješnjen oskudicom u drvetu kako za gorivo tako za sitnu i kuupnu građu, već je prije nekoliko decenija pristupio obnovi izvora drveta. Najprije se našao bagrem kao pojedinačno stablo uz seljačku kuću. Kasnije je seljak počeo da ga sadi u ogradu kraj puteva i kao međašne šumske pojase oko svojih njiva, dok nije konačno prišao osnivanju svojih bagremovih šuma na lošijiim poljoprivrednim zemljištima. Tako je seljak spašavao od konačnog uništenja ostatke hrastovih šuma, u čije je prorijeđene saistojine na plješinama također unosio bagrem. Bagrem je uskoro postao svestrano upotrebivo drvo ne samo za ogrjev nego i za kolarstvo, stolarstvo, za građevinski materijal (grede, vrata, prozore), za burad iitd. Bagrem je danas ujedno karakteristično drvo čitave pokrajine južno od Save, od Obrenovca do Požatrevca ,od Beograda na jiug preko Avale, Kosmaja do blizu Rudnika, na području od preko 500.000 hektara. Sličnu ulogu, samo sa malim zakašnjenjem, dobiva pajasen. Isprva korov, kasnije dobar ogrijev i konačno drvo za pokućtvo i za čitavu drvnu građu seoske kuće. Poput bagrema prošao je i pajasen sve tri faze osvajanja, od pojedinačnog stabla do sastojine, čiste ili miješane s bagremom. Decenijama, neopazice i samoinicijativno podizane, ove dvije drvne vrste uspjele su da pomognu srpskom seljaku da prebrodi tešku krizu nestašice šume i drveta. Seljak je šumu iskrcao, on je prišao njezinoj obnovi, odgajajući sam potrebne sadnice. Objavu ovog originalnog pokreta pošumljavanja dugujemo poznatom saradniku Šumarskog lista, koji ispituje i sakuplja i druge zanimljivosti! narodnog šumarstva Srbije. VI. Bel tram Od dr. Ilije M i h a j 1 o v a, red. prof, univerziteta u Skoplju primili smo ovu obavijest: U Šumarskom Liistu br. 3—4/1951 godine na strani 154, u radu ing, Borivoja Emrovića: Grafička primjena Levakovšćevih formula, od autora je postavljena sledeća primedba: »M i h a j 1 o v navodi, da je Levakovićeva funkcija nesavršena sa teoretskog gledišta, jer joj krivulja prirasta (krivulja prve derivacije y po x) izlazi iz ishodišta tamgeci´jalno na apsnsnu os samo onda, kada je umnožak parametara c.d>3, a za istinske krivulje rastanja takvi slučajevi nisu česti (vidi cit. Zbornik, str. 13).« Molim Vas da objavite u Vašem časopisu, da ta primedba je poslediea jedne štamparske greške u citiranom mome radu* u tom smsilu da je mesto o. d>3, trebalo bšti c.d>2. VRIJEME U RADNOM PROCESU U članku pod gornjim naslovom dao je kig. ST Lovrič u broju i)—10/1&50 šumarskog Lista prikaz mjerenja odnosno određivanja vremena sa zaključkom da se po tom metodu mogu rješavati primjeri i izvan Šumske proizvodnje. Ovdje je uglavnom analiziran jedan relativno jednostavan primjer, a prethooio mu je niz matematičkih obrazaca funkcionalne zavisnosti učinka, norme vremena. Prema svemu izloženom, autor je htio odgovoriti na pitanje koliko je vremena potrebno za izradu 1000 m* tehničke oblovine i kako i kada se vrše rokade radnika, ako je pronađen opti. 271 |