DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1951 str. 27 <-- 27 --> PDF |
- Kako je dakle uloga šuma u našoj privredi kompleksna, moraju se i sva ta pitanja rešavati kompleksno. Baš socijalizam kao dosad najrazvijeniji stepen društvenog razvoja jedini, omogućava rešavanje pomenutih kompleksnih problema gospodarskim planiranjem u fcključivom interesu celiine. Rasprava je pisana zanimljivo, sažeto i lako razumljivo. Dotaknuti ili obrađeni su brojni problemi, no nisu detaljno obrađeni s razloga, što je rasprava namijenjena širojjavnosti, koju treba zainteresovati za te probleme. Autor, poznati bujičarski stručnjak i praktičar, time je bar djelomično ispunio prazninu, koja je po tim pitanjima postojala »u našoj stručnoj literaturi. Knjižicu ee sa uspjehom uzeti u ruke svaki šumar, agronom, hidrotehničar ili stručnjak, koji se bavi pitanjima, koja bilo kako zahvaćaju u šumsku privredu i vodoprivredu. Ing. F u n k 1 A1 o j z Prof. ing. A. Kauders: Podizanje i gajenje šuma. Udžbenik za srednje šumarske škole, Beograd 1950, str. 379, oktavni format. Izdalo Ministarstvo šumarstva FNRJ. Naklada Poljoprivrednog izdavačkog preduzeća u Beogrtidu. Poslije Šumarske bibliografije (111947.) prof. Kauđer s obogatio je, evo, stručnu literaturu.još jednim vrlo vrijednim djelom. Njegoivo opsežno znanje i velika iskustva, koja je u toku dugogodišnje prakse prikupio iz oblasti našeg uzgajanja šuma, unesena. su u ovo djelo. Unesene su sa mnogo-topline i ljubavi za struku. Napose-se to osjeća svuda, gdje je riječ o restauraciji šuma na. razgoljenim terenima. , Knjiga je sastavljena u smislu dispozicije iznesene u natječaju Ministarstva šumarstva. Prvu stručnu redakciju obavio je prof. dr. A. Petr a či ć (što-u knjizi nije spomenuto), » drugu Dr. Z. Vajda . Rješenjom Ministarstva šumarstva FNRJ knjiga je propisana kao udžbenik na uzgojnim odsjecima svih srednjih šumarskih škola kod nas. : Raspoređaj materije izvršen je — općenito uzeto — vrlo dobro, te će u pedagoškom pogledu posvema zadovoljiti, U početku knjige obrađeni su temeljni pojmovi iz područja podizanja i gajenja šuma. Obrađeni su zatim ekološki faktori (ugl, klimatski i edafski). U poglavlju o geografiji šuma provedena je podjela šuma na klimatsko-vegetaoijska područja prema Mayru i Rubne.ru. Učinjen je veći osvrt na šumu kao ifitocenozu. Opisane su zatim geogrefske, morfološke .ekološke i biološke karakteristike važnijeg šumskogdrveća. U biologiji sastojina učinjen je prvenstveno osvrt na prašume, a zatim su obrađeni elementi i struktura sastojina. Među uzgojnim oblicima obraćena je glavna pažnja visokim šumama. Tehnika uzgajanja šuma razrađena je s obzirom na ^sjetvu i sadnju, te nabavu, sakupljanja i manipulaciju sjemenja, kao i određivanje valjanosti sjemena. Razrađena je napose organizacija rasadničke službe. Pošumljavanju.kršla posvećeno je oko 30 stranica. Opisani su i važniji momenti iz područja pošumljavanja goleti´; pjeskulja, ritova i popuzina. — Prirodno pomlađenje raznim načinima u čistim i mješovitim sastoSinama opisano je podrobnije, na oko 50 stranica. Izneseni su i najvažniji momenti, koji su od važnosti za posebne i pomoćne oblike šuma. -i U knjizi´su razrađene važnije zasade iz njegovanja šuma, zatim iz strukture niskih i srednjih šuma, kao i pretvorbe uzgojnih oblika. Materijal je obrađen tako, da knjiga i´ma poslužiti kao udžbenik za čitavu zemlju. Prema tome u njoj ima mnogo materijala, koji obzirom na karakter pojedine škole nie Će doći do izražaja Ali će doći u skraćenom obliku, a ima opet poglavlja, koja će više ili rnamje´, s obzirom na posebne prilike, trebati: bar u pojedinostima popuniti. Svakako knjiga će pružitinastavnicima punu pomoć u radu, a pitomcima poslužiti1 kao dobar udžbenik. U tome pogledu vrijednost knjige povećana je time, što je za svako poglavlje navedena dosta opsežna literatura. ^ Pri obradi izostali su neki niomenti, koji bi djelo, činili potpunijim, Tako bi dobro došao osvrt o geomorfološkim (reljefnim) faktorima. Uz klimatsko-vegetacijsku klasifikaciju prema Mayr u i Rubn e r u zaslužuje danas osobitu pažnju svakako i klimatsko-vegetacijska razdioba prema Pavari-u . Kod opisa drveća potreban nam je i /a srednje šumarske škole-poseban osvrt na. dalmatinski i krlmski crni bor, sladun, 269 |