DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1951 str. 11 <-- 11 --> PDF |
U području nizinskih čistih hrastika, koji su dosad mnogo prorijeđeni sušenjeta, može se bagrem u mnogo slučajeva primješati kod pošumljavanja ostalim vrstama. Medu tima će uz hrast i jasen biti primiješani uglavnom još i grab, klen, lipa, a i kan. topola. U takvoj novoj sastojku bagrem, kan. topola a i lipa rano će dati obilan i vrijedan proredni prihod. Prve dvije vrste treba primješati u većim razmacima tako, da se glavnim vrstama, hrastu i jasenu, osigura povoljan razvitak i dalje, nakon proredne sječe bagrema i topole. Svaka bagremova sadnica treba da je opkoljena sadnicama vrsta s jakom zasjenom. Zbog razvitka manje krošnje bagrem treba gušće saditi nego na pr. kan. topolu. Uz razmak oko 3—4 m uzgojilo bi se po ha oko 600 bagremovih stabala; topola bi sa dvostruko većim razmakom imala 150—300 stabala. Ova stabla, naročito topola, proredom bi iz sastojine nestala do 30—40 god. starosti, U prigorju i s r e d o g o r j u su često još povoljniji uslovi za uzgoj bagrema negoli u nizinskom području. Dok u nizinama negdje smeta podvodnost terena, na izbrežinama i brdima toga nema, ali je tamo često nepovoljna ekspozicija, kao i fizikalna svojstva tla, naročito njegova zbijenost. Rahlo tlo se može naći na znatnim površinama, naročito u Bilogori, Kalničkoj, Moslavačkoj, Požeškoj Gori i drugdje. U tim područjima može se bagrem vrlo dobro proširiti naročito na površinama na kojima se obavlja iskorištavanje starih bukovih sastojlina ili je isikorlilštavanje tek obavljeno. Na takovim površinama vrlo je korisno da se bagrem unese, naročito da se njime popune manje praznine u buikovu i grabovu pomlatkü. U većim prazninama korisno je primješati i ikoju drugu vrstu zbog stvaranja što mješovitije sastojine. I ovdje razmak bagremovih sadnica može biti približno isti kao što je gore spomenuto. Naravski, o kakovom pravilnom razmještaju nie može uopće biti govora, jer je razmještaj uslovljen stanjem prirodnog mladika ne samo prema njegovoj gustoći, već naročito i prema razvitku u doba ovog p-qpunjayanja. Kod pošumljavanja bagremom treba izbjegavati posve hladne, sjeverne ekspozicije. Mogu se bagremom popunjavati ne samo nove sječine pomenutih područja u kojima je eksploatacija tek završena, već naročito i stare sječine, u kojima je pošumljavanje manjkavo. Popunjavanje takovih starih sječina može se obično uspješno provesti samo s vrstama koje brzo rastu u mladosti, a medu te kod nas spada u prvom redu bagrem. To popunjavanje obično nema vrijednosti na manjim površinama s vrstama drveća koje sporo napreduju u mladosti, jer takve sadnice brzo preraste okolni mladik, što se kod bagrema ne može dogodili, ako je sadnja dobro obavljena i s dobro razvijenim sadnicama. Da sadnja bude dobro obavljena, te da sadnice brže napreduju i da si osiguraju što prije dominantan položaj, pogotovo na manjim prazninama koje su okružene jačim mladikom, treba iskopati dublju i širu jamu. Bagremova sadnic a treba u svrhu takovog popunjavanja da ima dobro razvijeno korijenje, kod vrata da je debela barem kao olovka, a na korijenju treba da su što bolje sačuvane sitne žilice. Radi toga je važno da se za takovo popunjavanje mladika sadnica naročito oprezno» vade i zatim odaberu. Njihovo je korijenje kod neopreznog vađenja često lišeno sitnih žilica i time vrlo važnih kvržica, što je po dalji razvoj biljke štetno. Da bi se vađenje sadnica moglo izvršiti bez većeg oštećivanja korijena, treba da je razmak redova u rasadniku najmanje 253 |